Connect with us

Svijet

NATO sprema stanovništvo i industriju na MOGUĆI RAT SA RUSIJOM

NATO alijansa je započela najveću transformaciju u proteklih tridesetak godina, koja će odrediti nadolazeće decenije.

Politički zvaničnici NATO zemalja smatraju da postoji izvjesnost da bi Rusija u narednih nekoliko godina ili decenija mogla napasti neku od članica Alijanse.

Zbog toga je u NATO-u u proteklih godinu dana počela velika transformacija u čijoj srži su dvije ključne komponente…

Jedna se odnosi na jačanje vojne industrijske baze, a druga na psihološku pripremu stanovništva da je rat s Rusijom realna mogućnost.

Što se tiče vojne industrijske baze, i rat u Ukrajini je pokazao da se radi o sukobu resursa: koja strana može na front izvesti više obučenih, motivisanih i utreniranih vojnika, kao i brže zamijeniti istrošene resurse i municiju.

Trenutna faza rata u Ukrajini pokazuje nemogućnost obje strane da ispune ovaj cilj. Ukrajina tek pokušava da u ratnim uslovima uz pomoć zapadnih partnera podigne svoju vojnoindustrijsku bazu, dok se u međuvremenu oslanja na glavnu logističku podršku NATO-a. S druge strane, Rusija u hodu pokušava da obnovi svoju nekada moćnu, a danas zapuštenu vojnu industriju, a u međuvremenu nedostajući materijal pokušava da dobavi od svojih saveznika – Sjeverne Koreje i Irana.

Sudeći prema planovima, javnim izjavama, samitima i dokumentima, NATO smatra da će Rusija u narednoj deceniji znatno podići svoju vojnoindustrijsku bazu i prevazići sadašnje mogućnosti Zapada, i da stoga mora naći način da tome parira. S obzirom na to da je ekonomija Zapada 12 puta jača od ruske, na papiru bitka je za Rusiju odavno izgubljena. Međutim, u praksi Rusija se ozbiljno priprema da vojnoindustrijskom moći parira Zapadu, odnosno NATO članicama, dok mnoge zemlje Zapada i dalje pokušavaju da izbjegnu jačanje vojne industrije jer smatraju da bi resurse trebalo usmjeriti u druge društvene potrebe.

Zbog toga NATO alijansa želi motivisati političke donosioce odluka da pokrenu pregovore s vojnom bazom i obavežu se da će, ako vojnoindustrijski sektor koji je uglavnom u privatnim rukama uloži milijarde u nove proizvodne pogone, država, odnosno vlada kupiti dovoljno opreme, oružja i municije da se ta investicija isplati.

Da bi ovaj plan uspio, potrebno je psihički pripremiti stanovništvo na novonastalu situaciju. Rusija je manje-više svoje stanovništvo na ovo pripremila narativom da se nalaze u ratu s NATO-om i da su potrebne velike žrtve i odricanja. NATO i zapadne zemlje sada pokušavaju objasniti svom stanovništvu da je njihova bezbjednost ugrožena i da je potrebno pripremiti dovoljno vojnih resursa da bi Rusiju odvratili od napada.

Rat u Ukrajini je takođe pokazao da većina stanovništva ne želi da ide u rat. I Rusija i Ukrajina imaju problema s vojnom mobilizacijom, a ta tema je osjetljiva politička tema u obje zemlje, u vezi s kojom politički lideri i u Kijevu i u Moskvi oprezno balansiraju. S obzirom na to da i Zapad može da računa da mnogo njihovih građana ne bi željelo da budu pozvani u vojnu službu, prave se planovi kako prevazići eventualna uska grla i unaprijed riješiti moguće probleme. Strategija koju NATO želi da primijeni je da se izbjegne da do rata uopšte i dođe. Zato NATO trenutno izvodi najveću vojnu vježbu u posljednjih 30 godina i želi da demonstrira da će industrija biti sposobna da logistički podrži vojsku ako Rusija zaista napadne neku od članica.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, upravo je demonstrirao da je NATO spreman i na jedno i na drugo. On je u utorak potpisao ugovor o investiranju u proizvodnju artiljerijske municije.

“Prošlog jula smo usaglasili Akcioni plan za odbrambenu proizvodnju, a Agencija za NATO podršku i javne nabavke je usaglasila ugovore vrijedne oko deset milijardi dolara. To uključuje oko četiri milijarde dolara za granate za haubice, tenkovsku municiju, antitenkovske vođene projektile i 155-milimetarsku municiju, uz 5,5 milijardi dolara za rakete za sistem ‘Patriot’. Ovo je značajan zamajac za transatlantsku namjensku industriju, što će nam pomoći da ispunimo vlastite bezbjednosne potrebe, dok nastavljamo da pružamo vitalnu pomoć Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

Govoreći o vojnoj vježbi “Ustrajna odbrana”, koja je počela ove sedmice a koja će trajati do maja, rekao je da se radi o najvećoj vojnoj vježbi u proteklih nekoliko dekada u kojoj će učestvovati 90.000 vojnika iz 31 NATO zemlje i Švedske.

“Ova vježba koja proističe iz člana V je jasna demonstracija naše transatlantske ujedinjenosti i snage, kao i naše odlučnosti da nastavimo da činimo sve što je potrebno da bismo zaštitili i odbranili jedni druge”, zaključio je Stoltenberg.

Kao što smo više puta pisali, član V Vašingtonskog ugovora o NATO-u predviđa da je napad na jednu članicu napad na Alijansu, te da svaka zemlja ima obavezu da se angažuje u odbrani svog saveznika.

Iako BiH nije članica Alijanse, zemlja usko vojno sarađuje s NATO-om i usklađuje svoje vojne i industrijske resurse s NATO potrebama, o čemu smo proteklih mjeseci više puta pisali. U slučaju da dođe do rata NATO-a sa Rusijom, u interesu je BiH, ali i Srbije da ima što je bolje moguće odnose s NATO-om s obzirom na to da se nalaze u njegovoj dubokoj pozadini i dijele slične demokratske i ekonomske standarde.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno