Connect with us

Politika

EVROPSKI PUT POD LUPOM! BiH prijeti da propusti istorijsku šansu, KASNI SA SVIM

BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.

Related Topics:

Politika

OVAKAV DOČEK SE NE PAMTI: Mještani kod Nevesinja ovacijama dočekali Stanivukovića (VIDEO)

Veselo druženje i pozitivna energija. Ovo selo uskoro dobija svog fenomena.

Ovo je objavio lider PSS i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je nedavno boravio u posjeti Nevesinju.

– Smijeh i dobra energija ovih ljudi su zarazni. Vjerujte mi na riječ. U 75-oj proradio je fenomen. Otkrio je da je fenomen – poručio je Stanivuković, koji se družio sa mještanima sela Udrežnje.

Mnogo lijepih i neobičnih trenutaka čovjek doživi među našim narodom, istakao je Stanivuković.

– Zato su ovakvi susreti nešto što se dugo pamti. Prvi put sam imao priliku da posjetim selo Udrežnje kod Nevesinja i, moram reći, ne znam kada sam više uživao. Ljudi puni pozitivne energije, života i iskrene želje da njihovo selo živi i napreduje. Bila je ovo prilika da obradujemo dvije porodice frezama, ali njihovo jedinstvo, sloga i odnos jednih prema drugima pokazuju ono što je u životu najvažnije – naveo je Stanivuković.

Obilazeći sela naše Republike Srpske, dodao je on, sve više čuje rečenicu “vi ste prvi koji ste nas obišli i pitali da li nam nešto treba”.

– To je nešto što se mora mijenjati. Ubrzo se ponovo vraćam, obećavam, da završimo još neke stvari koje smo dogovorili. Ovakva druženja i gostoprimstvo se ne zaboravljaju – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ UPOZORAVA: Novi zakon nije ispravio nepravdu prema roditeljima-njegovateljima

Narodni poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević tvrdi da novi zakon nije ispunio obećanja koja je premijer dao roditeljima-njegovateljima djece i lica sa invaliditetom.

Kako navodi, umjesto ispravljanja dugogodišnje nepravde, vlast je ponovo napravila razliku među roditeljima koji brinu o članovima porodice sa invaliditetom.

Kresojević ističe da je bilo najavljeno da će pravo na naknadu dobiti i roditelji čija djeca sa invaliditetom pohađaju školu, ali da se to, prema usvojenom zakonskom rješenju, nije dogodilo.

Takođe, podsjeća da je obećano i rješavanje problema starosne granice od 30 godina za lice sa invaliditetom. Međutim, tvrdi da novi zakon predviđa da će nakon navršene 30. godine pravo na naknadu imati samo oni roditelji koji su to pravo ostvarivali prije donošenja zakona.

– To znači da roditelj koji brine o licu sa invaliditetom starom, na primjer, 40 godina, a do sada nije mogao ostvariti ovo pravo, ni sada ga neće dobiti. Ovo nije ispravljanje nepravde, već njeno nastavljanje – poručio je Kresojević.

On je najavio da će predsjedniku Vlade Republike Srpske uputiti inicijativu za izmjene zakona kako bi, kako kaže, svaki roditelj-njegovatelj koji ispunjava uslove imao jednako pravo na naknadu.

Nastavi čitati

Politika

OD FARME DO DEPONIJE: Blanuša i Božović žestoko kritikovali vlast zbog propasti Farmlanda (VIDEO)

Ovo je nekadašnja govedarska farma u Novoj Topoli. Danas je pretvorena u deponiju smeća, a štale koje su nekada bile pune grla stoke ostale su bez krovova, kao da je ovuda prošao uragan.

“Od Farmalenda je ostao samo naziv na srušenoj ogradi”, na surovu realnost ukazuju predsjednik SDS-a Branko Blanuša i član predsjedništva SDS-a Marinko Božović.

“Na ovom mjestu izvučeni su i potrošeni milioni maraka, uključujući sredstva plasirana preko IRB-a. Umjesto razvoja, novih radnih mjesta i snažne poljoprivredne proizvodnje, ostali su ruinirani objekti i zapušteno zemljište”, jasan Blanuša.

Analiza stanja jasno ukazuje na to da je zapravo tu prošao uragan, istakli su najveći funkcioneri SDS-a.

“Uragan neodgovorne i nenarodne vlasti”, jasan Marinko Božović ističući da je ovo jedan od boljih primjera šta ostaje iza ove vlasti.

“Teško je pronaći bolji primjer nedomaćinskog odnosa prema razvojnoj prilici za Lijevče polje i Republiku Srpsku. Ovo nije samo propast jedne farme, već simbol propuštenih šansi, lošeg upravljanja i neodgovornosti prema javnom novcu i budućnosti naših poljoprivrednika”, istakao je Božović.

Podsjećamo, od nekada jednog od najuspješnijeg poljoprivrednog giganta u bivšoj Jugoslaviji, do podjele, privatizacije i na kraju propasti. Kada se Poljoprivredno – industrijski kombinat Mladen Stojanović podijelio na četiri subjekta, najveći među njima bila je govedarska farma Farmland, koja se, nakon što se zadužila na sve strane, na kraju raspala, a neki su od toga imali i korist.

Svjesno ili ne, Farmland je tonuo od samog početka. Uprava ovog preduzeća zadužila se na sve strane. Sama firma kupljena je 2005. godine za svega 10.000 maraka. Od tada kreće serija zaduženja od više desetina miliona maraka, sve do blokade računa deset godina kasnije.

Od nastanka Farmlanda kreće, za jedne sticanje koristi, a za radnike brojne neisplaćene plate i otkazi. Vlasnik Farmlanda Dragan Vasiljević, kao član delegacije, sa Miloradom Dodikom putovao je u Kinu, kada je obećavao da će Kinezi spasiti Farmland. Kinezi su odustali od posla kada su vidjeli u kakvom stanju se nalazi nekada uspješna farma.

Bijeljinski advokat Miloš Stevanović postao je najveći povjerilac propale govedarske farme „Farmland“, po osnovu nevraćenog kredita od 27,9 miliona KM kojeg je otkupio od Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Nekadašnji gigant danas je stanište za gavranove, a prizori nekadašnjih štala i postrojenja, danas više podsjećaju na scene iz horor filma. Ovo preduzeće preživjelo je i proizvodilo i u ratnim vremenima, ali nije preživjelo gomilanje dugova i izvlačenje kapitala. Nakon podjele na četiri subjekta govedarsku firmu kupuje fiktivna američka firma Farmland, a to je bio i početak kraja ovog preduzeća. Ko je kriv?

Kako istiću Blanuša i Božović krivicu ima trenutna vlast Republike Srpske, krivicu da, odgovornost ne.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno