Connect with us

Društvo

“PEJAKOVIĆA NEKA JE SRAMOTA”: “Borac” za prava radnika NOĆU SNIMAO “Bemu” i vrijeđao Marinka

Tvornica obuće “Bema”, koja je jedna od najuspješnijih tvornica na našim prostorima i koja zapošljava 1.200 radnika, sinoć oko ponoći je napadnuta od strane izvjesnog Dražana Pejakovića, koji se predstavlja kao administrator grupe na fejsbuku, pod nazivom “Crna lista poslodavaca Republike Srpske”.

Potvrdio je to za Banjaluka.net tehnički direktor “Beme” Marinko Umičević, koji sa velikim uspjehom vodi ovu fabriku skoro punih 20 godina, i koja je sa Umičevićem na čelu izrasla u privrednog giganta, koji je danas simbol grada na Vrbasu i tvornica koja posluje po svim propisima i standardima, nije dužna nikome niti jedan fening, a okrenuta je povećanju proizvodnje, prije svega domaće, te koristi svaku priliku da dokaže svoju društvenu odgovornost.

On je dodao da je Pejaković sinoć oko ponoći došao ispred kapije “Beme”, snimao se i tom prilikom vrijeđao njega lično, tvornicu “Bema”, a samim tim i svih 1.200 radnika koji zajedno sa Umičevićem žive od svog rada u ovoj uspješnoj tvornici.

“Pejaković je iznio niz optužbi, laži i uvreda. S obzirom na to, pomenuti snimak je predat advokatskom timu tvornice obuće Bema, te očekujemo da će protiv Dražana Pejakovića biti podnesena krivična prijava i tužba za klevetu. Tvornica obuće “Bema” je već neko vrijeme na tepetu pojedinaca koji nas prozivaju i napadaju ili iz neinformisanosti ili pokušajvaju da nas reketiraju. Tako je sinoć, oko ponoći, jer po danu očigledno ne smije i nema hrabrosti, a i zna da nije u pravu, izvjesni Dražan Pejaković koji se predstavlja kao administrator grupe na fejsbuku “Crna Lista poslodavaca RS”, došao ispred fabrike, kod našeg parkinga i neovlašteno snimao fabriku. Tom prilikom je iznio niz laži i optužbi na moj račun i račun “Beme”. Pitam se ko je on da tako govori i sudi bez ijednog argumenta”, rekao je Umičević. Prema njegovim riječima, Facebook stranica “Crna lista poslodavaca Republike Srpske” je prijavljena za lažni sadržaj i govor mržnje i izrazio je očekivanje da će administratori Facebooka onemogućiti rad stranice.

“Zaista ne znam zašto je gospodinu Pejakoviću potrebno da iznosi laži, a moja vrata su uvijek otvorena za razgovor. Uvijek sam spreman na prijedloge, sugestije i konstruktivne kritike.

Tvornica obuće “Bema” zapošljava 1.200 radnika i ovdje niko nije svezan. U fabriku je lako ući, a kome ne odgovara, lako je i izaći. U današnje vrijeme kada se posao nudi na svakom koraku niko nije lud da da radi gdje mu ne odgovara, a pogotovo tamo, kako Pejaković opisuje da je u “Bemi”. Želim da napomonem da se iz “Beme“ rijetko odlazi, a često dolazi i u ovom trenutku imamo 70 molbi za posao”, poručio je uvijek iskreni Marinko Umičević, čovjek koji je zajedno sa svojim radnicima od “Beme” za dvije decenije napravio giganta, tvornicu koja je nadaleko poznata kao odgovoran poslodavac, a Umičević kao čovjek koji je uvijek na strani radnika, i koji je uvijek spreman da pomogne, što je dokazao nebrojeno puta do sada, ali to očigledno nekima smeta pa pokušavaju da šire laži o “Bemi”, koja uistinu jeste jedna uspješna poslovna priča.

Pored toga, Tvornica obuće “Bema” je poznata kao društveno odgovorna firma i prema svojim radnicima i prema gradu Banjaluci i cijeloj našoj Republici Srpskoj.

“Nažalost, mi smo niskoakumulativna industrija koja dopunjava kućni budžet, gdje prodajemo jefitinu nekvalifikovanu žensku radnu snagu, ali za 20 godina rada u Tvornici obuće “Bema” plata nikada nije zakasnila ni jedan dan i svi doprinosi su redovno uplaćeni. Došli smo do prosjeka neto plate koji sada u “Bemi” iznosi 1.000 KM. Svjesni smo da to nije neka plata za današnje uslove, ali mi smo takva industrija koja dopunjava kućni budžet. Od dotičnog gospodina ne tražim izvinjenje, nego ćemo podnijeti krivičnu prijavu, a on ako se sveo na to da pljuje i blati firme i samim tim i ljude koji rade u tim firmama, mogu samo da se zapitam šta on radi, šta je u životu uradio za društvo i za ovaj grad? Osim što si frajer, pa se sakriješ u pola noći iza ograde i lupetaš gluposti”, upitao je Umičević, koji je uvijek bio i ostao čovjek, a posebno čovjek koji otvoreno, svakome, može i smije da kaže istinu u lice, jer je jednostavno riječ o čovjeku koji, kako se narodski kaže “nema oraha u džepovima” i nema potrebe da se krije iza kojekakvih ograda, kontejnera ili po parkinzima. A možda baš to nekima smeta, ali otom potom.

Inače, Tvornica obuće “Bema”, sa svojih 1.200 radnika, se trudi da pravi kvlitetnu obuću po povoljnim cijenama za domaće tržište i želi da na taj način pomogne građanima Banjaluke i Republike Srpske.

“A gospodina Pejakovića neka je sramota. Mi ćemo pravdu potražiti u policiji i sudu”, poručio je ogorčeni Umičević.

Related Topics:

Društvo

AMERIKANAC PRESELIO U BIH ZBOG ŽENE: “Najveći šok? Kad sam vidio šta punica radi s kafom”

Njujork je zamijenio Sarajevom, a sada otkriva šta ga je šokiralo prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini.

Dejvid Levin, rodom iz dinamičnog Njujorka, odlučio je da svoj gradski tempo zamijeni nečim sasvim drugačijim – životom u Sarajevu. Sa suprugom Melisom spakovao je kofere i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, a u razgovoru za Jutjub kanal RahatLand podijelio je svoja prva iskustva i iznenađenja koja su ga dočekala.

Ispričao je i kako je izgledalo njegovo prvo upoznavanje sa bosanskom svakodnevicom, šta ga je šokiralo, ali i zabavilo – uključujući i jedan urnebesan trenutak iz posjete Melisinoj porodici, koji ga je nasmijao.

“Ja samo sjedim tu, svako radi svoje. Odlaze u kuhinju da skuvaju kavu. Vidim kako njena mama ide hodnikom i nosi džezvu i vidim je kako ide u kupatilo i spušta džezvu u WC šolju. Gledam okolo i pitam se da li je ona to upravo uzela vodu za kafu”, ispričao je Amerikanac koji je tada razmišljao šta se dešava.

“Supruga se vraća i ja joj kažem: ‘Upravo sam vidio tvoju mamu kako džezvu stavlja u WC šolju’. Ona odgovara: ‘Da, naravno’, a joj kažem: ‘Kako misliš – naravno? To je odvratno'”, ispričao je u nastavku i priznao da se nikako nisu razumjeli i da njoj nije bilo jasno zašto mu je to odvratno.

Supruga je pokušavala da mu objasni da je njena majka samo bacila talog, ali je on mislio da je oprala džezvu da bude čista.

“Ja ludim, a ona ne može da shvati šta mi nije jasno. Na kraju sam se predao i rekao: ‘Dobro, u redu’. Onda sam joj rekao da sam mislio da je zagrabila vodu odande. Kad je ispričala svojoj mami šta sam mislio, žena je bila tako posramljena, ali u isto vrijeme se smejala”, prisjetio se.

Pogledajte njegovo iskustvo:

Nastavi čitati

Društvo

BRANE RIJEKU, BRANE ŽIVOT: Šipovo organizuje protest protiv ekološkog zločina!

Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.

Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.

“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.

Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.

“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.

Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.

“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.

“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,

a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.

Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.

Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.

Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.

Nastavi čitati

Društvo

UZGAJIVAČI OBESHRABRENI! Nova sjetva, stari strah

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.

Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.

Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.

– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.

Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.

– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.

Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.

– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.

Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.

Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.

– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.

Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.

– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.

Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.

– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.

Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.

– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno