Rudnik i termoelektrana Ugljevik je van pogona zbog nedostatka uglja, što ozbiljno ugrožava energetski sistem Republike Srpske. Uprava krivi neriješene imovinsko-pravne odnose, ali se postavlja pitanje: da li je to pravi razlog zastoja ili uvod u mnogo teži scenario?

Dok kotlovi u Ugljeviku stoje, dva miliona tona uglja čeka netaknuto na polju „Istok 2“. Bageri ne mogu ući u ležište koje je od Rašida Serdarova otkupljeno za 240 miliona maraka. Iz uprave preduzeća, kao razlog navode neriješene imovinsko – pravne odnose.

„Struktura problema je različita – od nerealnih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjene vještaka, do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa unutar samih porodica. Imamo slučajeve gdje u kući živi porodica, a imovina se vodi na djedu čiji nasljednici, poput tetki, traže svoj dio, pa sve do napuštenih kuća u kojima niko ne živi, ali imaju čak 16 zakonskih nasljednika rasutih od Australije do Kanade.“, rekao je Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik u telefonskom razgovoru za BN.

ZA SERDAROVA IMA NOVCA, ZA MJEŠTANE NEMA

Za Serdarova je novca bilo, ali za vlasnike imanja u Starom Ugljeviku – nema, kažu mještani Starog Ugljevika koji nisu htjeli pred kamere, ali su nam u telefonskom razgovoru odgovorili da su takva objašnjenja samo izgovor.

Podsjećaju da im je još u februaru obećana eksproprijacija, put i izgradnja novog bazena, ali do danas, kažu, nije ispoštovano ništa. A prije osam mjeseci, direktor Elektroprivrede u Ugljeviku je uvjeravao da mašine izlaze na teren i da kreće otkup zemljišta.

“OTKUPIĆE SE”

„Odluka je Vlade RS da ustupanjem koncesije Istok 2 ovo preduzeće ima perspektivu 20 i više godina i krećemo već od sutra, već su mašine RiTE Ugljevik na terenu za ovaj put, a krenućemo ovamo u Gajiće.

Sve što je ušlo u koncesiono polje Istoka 2, koji je svojevremeno bio u Komsaru, preuzima se dokumentacija i taj će se dio otkupiti, ali shodno napredovanju rudnika na lokalitetu Gajići i šire.“, izjavio je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske 4.2.2026. g. u Ugljeviku nakon sastanka sa mještanima Starog Ugljevika.

ŠTA JE PRAVI PROBLEM?

Da bi pristupili kopu od dva miliona tona uglja, potrebno je isplatiti oko tridesetak domaćinstava. Sve i da svako domaćinstvo košta po milion maraka, za potpunu isplatu trebalo bi 30 miliona.

Toliko će Republika Srpska potrošiti za samo deset dana uvoza struje, jer zastoj u Ugljeviku dnevno košta oko tri miliona maraka.

Zato se otvara logična sumnja da isplata mještana nije pravi problem, već uvod u mnogo teži scenario, upozorava poslanik Slaviša Marković.

„Ono što je evidentno je da RiTE Ugljevik na današnji dan duguje dobavljačima preko 150 miliona KM i neće to moći izmiriti iz svojih sredstava, i sad je realno očekivati da se pokrene stečaj u Termoelektrani Ugljevik i da se pojavi neki ‘spasilac’ u vidu Gocija Pavlovića koji će se pojaviti da otkupi potraživanja ponovo sličnom metodom kao što smo imali gospodina Stevanovića za IRB, slična je situacija bila i sa Aluminom – taj provjereni koncept će slijediti u Ugljeviku, a preko 2.000 ljudi će ostati bez posla.“

VEĆI UVOZ, VEĆE I CIJENE STUJE

Struje uveliko fali jer dnevna potrošnja u Srpskoj dostiže oko 10.000 megavat-časova, zbog čega uvoz već premašuje domaću proizvodnju, a to sa sobom neminovno nosi i poskupljenje struje. Iz resornog ministarstva, kao ni iz Vlade, nema ni glasa, a ne oglašava se ni uprava Elektroprivrede povodom najnovijeg zastoja u elektroenergetskom sektoru.

Uprkos tome, apsurd je da su Žarko Novaković i SNSD u Ugljeviku dobili ogromnu podršku birača – što jasno pokazuje da su građani postali saučesnici u gašenju ovog energetskog giganta. Narod, izgleda, tako hoće.

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou, odnosno pri domovima zdravlja, osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Objasnili su da je ova novina omogućena zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj, kojim je precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite.

– Pojednostavljenje ove procedure dodatno skraćuje put do stručne pomoći u trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente, a rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine. Odlazak na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje se i stigmatizacija, sprečava pogoršanje mentalnog stanja i omogućava pravovremeno započinjanje sa terapijom, što direktno vodi ka boljim ishodima liječenja – navodi se u saopštenju.

Produžen rok važenja uputnica

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica za usluge na primarnom nivou u domovima zdravlja, poput RTG snimanja, laboratorijske dijagnostike, mamografije ili ultrazvuka, sa dosadašnjih 30 na 90 dana. Međutim, ukoliko se uputnica za radiološku dijagnostiku izdaje za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS), ona važi 180 dana.

Izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

– Kada je reč o specijalističko-konsultativnoj zaštiti (uputnice za specijaliste u bolnicama, UKC RS ili privatnim ustanovama sa ugovorom sa FZO), uputnica i dalje važi 180 dana, što se odnosi na ukupno 11 specijalističkih oblasti. Isti rok od 180 dana važi i za medicinsku rehabilitaciju, dok uputnica za dijalizni tretman i dalje važi 12 mjeseci – navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Izbacivanje papirnih uputnica

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

– Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku, a osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin – navodi se u saopštenju.

Namjera Fonda je, kako navode, da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe i da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT.

– Cilj je da se potpunom digitalizacijom zdravstvenog sistema olakša put ostvarivanja prava, a za sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranici mogu da pozovu i besplatni info broj 0800 5 08 08. Provjerena informacija štiti pravo osiguranih lica i zato je važno da osiguranici koriste sve uspostavljene alate informisanja u cilju efikasnije zdravstvene zaštite – dodali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

• Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
• Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
• Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
• Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
• Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.