Više od 200 djece liječi se u bolnici zbog trovanja olovom na sjeverozapadu Kine nakon što su kuhari u vrtiću za ukrašavanje hrane koristili nejestivu boju.

Osam osoba uhapšeno je nakon što su testovi pokazali da uzorci hrane iz vrtića Peixin u gradu Tianshuiju, u pokrajini Gansu, sadrže 2.000 puta više olova od dopuštene granice.

Ukupno 233 djece iz tog privatnog vrtića imalo je visoku koncentraciju olova u krvi nakon što su jela kolač sa žižulama te pecivo s kobasicom i kukuruzom. Prema saopštenju policije, direktorka vrtića zatražila je od kuhinjskog osoblja da boju naruče preko interneta.

Nakon što su djeca oboljela, policajci su morali tragati za zalihama boje jer su bile skrivene. U saopštenju je navedeno da na ambalaži jasno piše da boja nije jestiva.

Jedan roditelj rekao je za BBC da je zabrinut zbog dugoročnih posljedica trovanja olovom na jetru i probavni sistem svog sina. Prošle sedmice odveo ga je na pretrage u bolnicu u Xi’anu, nakon što su drugi roditelji upozorili na opasnost. Njegov sin sada treba deset dana terapije.

Kineski državni mediji objavili su snimke za koje navode da su preuzete s nadzornih kamera u kuhinji. Na njima se vidi kako osoblje dodaje boju u hranu. Istražitelji su utvrdili da su kolač od žižula te pecivo s kobasicom i kukuruzom sadržavali nivoe olova od 1052 mg/kg i 1340 mg/kg, dok je nacionalna granica za bezbjednost hrane 0,5 mg/kg.

Direktorka vrtića i još sedmoro ljudi, uključujući glavnog investitora, sada su pod istragom zbog sumnje na proizvodnju toksične i štetne hrane. Nije poznato koliko dugo su kuhari koristili tu boju u pripremi hrane, ali nekoliko roditelja izjavilo je kineskim medijima da su se njihova djeca od marta žalila na bolove u želucu i nogama te gubitak apetita.

Istraga je pokrenuta nakon što su roditelji prijavili svoje sumnje lokalnim vlastima. Gradonačelnik Tianshuija Liu Lijiang izjavio je da je ovaj slučaj razotkrio ozbiljne propuste i manjkavosti u nadzoru sigurnosti hrane te da će grad izvući pouke iz ovog događaja, prenosi Index.

Češki predsjednik Petr Pavel priznao je da ne može garantovati da će Prag nastaviti da pruža vojnu pomoć Kijevu nakon parlamentarnih izbora u oktobru.

“Ne mogu garantovati da će Češka Republika nastaviti da pruža vojnu pomoć Ukrajini, jer naravno ne znam kakvi će biti rezultati izbora. Održaćemo parlamentarne izbore, i oni mogu dovesti do promjene vlade, i ne znam koji će biti prioriteti te nove vlade”, rekao je on, odgovarajući na pitanje tokom intervjua za ukrajinski servis Bi-Bi-Si njuz.

Češki lider je napomenuo da trenutno razgovara o pitanju Ukrajine sa svim liderima parlamentarnih stranaka koje bi mogle formirati novu vladu. “Međutim, naravno, ne mogu dati nikakve garancije – mnogo će zavisiti od ishoda izbora”, istakao je Pavel.
Češka je jedan od najvećih davalaca pomoći Ukrajini. Prema izvještajima zapadnih medija, Prag je pomogao Kijevu da prošle godine dobije oko 1,5 miliona artiljerijskih granata različitog kalibra. Ova municija, koja dolazi iz trećih zemalja, kupuje se zapadnim novcem.

Pavel je na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u maju najavio da bi Kijev mogao da dobije 1,8 miliona artiljerijskih granata do kraja 2025. godine u okviru ove inicijative. Kijev je saopštio da su se Ukrajina i Češka saglasile da sarađuju u obuci ukrajinskih pilota lovaca “F-16”. U međuvremenu, češke vlasti raspravljaju o povećanju vojnih izdataka. U februaru je premijer Petr Fijala predložio povećanje vojnih izdataka sa dva natri odsto BDP-a zemlje.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da planira da pošalje dodatno odbrambeno oružje Ukrajini, nakon što je njegova administracija prošle nedjelje privremeno obustavila određene isporuke.

Poslaćemo više oružja. Moramo, moraju biti u stanju da se brane – rekao je Donald Tramp uoči večere sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

– Napadaju ih veoma žestoko. Moraćemo da im pošaljemo više oružja. Uglavnom odbrambeni, ali napadi su zaista jaki – dodao je Tramp.

Trampova najnovija izjava dolazi nakon što je visoki zvaničnik Bijele kuće prošle nedjelje rekao za Si-En-En da je administracija privremeno obustavila prodaju dijela oružja Ukrajini, uključujući rakete protivvazdušne odbrane.

“Američki interesi na prvom mjestu”Odluka je uslijedila nakon preispitivanja vojnih izdataka i američke strane pomoći, koju je odobrio ministar odbrane Pit Hegset. Zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli je tada rekla da je odluka donijeta kako bi se “američki interesi stavili na prvo mjesto”.

Neki američki zvaničnici sugerisali su da je revizija pomoći Ukrajini delimično povezana sa naporima Pentagona da se fokusira na Kinu i pripremi za mogući budući sukob u Pacifiku, pitanje koje je istakao šef odbrambene politike Elbridž Kolbi.

Ministarstvo odbrane nastavlja da nudi predsjedniku konkretne opcije za nastavak vojne pomoći Ukrajini, u skladu sa njegovim ciljem da okonča ovaj tragični rat. Istovremeno, Ministarstvo pažljivo preispituje i prilagođava svoj pristup tom cilju, uzimajući u obzir spremnost američkih snaga za odbrambene prioritete koje je postavila administracija – rekao je Kolbi u saopštenju nakon privremene suspenzije.

Rusija zadovoljna prekidom isporukeRusija je pozdravila obustavu određenih isporuka Ukrajini, tvrdeći, bez ikakvih dokaza, da je to zato što SAD više nemaju dovoljno oružja.

– Po nalogu predsednika Trampa, Ministarstvo odbrane će poslati dodatno odbrambeno oružje Ukrajini kako bi se osiguralo da ukrajinski narod može da se brani dok radimo na postizanju trajnog mira – rekao je juče portparol Pentagona Šon Parnel.

Kako dodaje, njihov okvir za procenu vojnih pošiljki širom svijeta ostaje na snazi i neophodan je za odbrambenu politiku SAD pod parolom “Amerika na prvom mjestu”.

Inače, SAD su do sada bile najveći pojedinačni donator vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula invaziju 2022. godine, snabdevajući je protivvazdušnim sistemima, dronovima, raketnim lanserima, radarima, tenkovima i protivtenkovskim oružjem, što izaziva zabrinutost zbog smanjenja američkih zaliha.

Donald Tramp je ranije u martu obustavio sve vojne isporuke Ukrajini nakon žestoke svađe u Ovalnom kabinetu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Oko nedelju dana kasnije, ponovo je odobrio pomoć.

Sve češći ruski napadi, “nema napretka”Odluka o slanju dodatnog oružja dolazi i nakon što je Tramp prošle nedelje odvojeno razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Nakon razgovora, rekao je da je razgovor sa Putinom bio razočaravajući i da “nije bilo napretka” ka prekidu vatre.

U međuvremenu, Zelenski je poslednjih nedelja uporno tražio od zapadnih saveznika da ojačaju protivvazdušnu odbranu Ukrajine nakon sve intenzivnijih ruskih vazdušnih napada. Rusija je u petak uveče lansirala rekordan broj dronova na Ukrajinu, samo nekoliko sati nakon Trampovog sastanka sa Putinom.

Tramp je kasnije tog dana rekao da Sjedinjene Države razmatraju zahtjev Ukrajine za dodatne sisteme protivraketne odbrane „Patriot“ nakon, kako je rekao, „veoma dobrog“ telefonskog razgovora sa Zelenskim. Ukrajinski predsednik je u subotu rekao da je to bio njegov najbolji i „najproduktivniji“ razgovor sa Trampom do sada, piše Indeks.

Tramp je juče ponovo izrazio nezadovoljstvo ruskim predsjednikom, rekavši: “Uopšte nisam zadovoljan predsjednikom Putinom”.