Connect with us

Društvo

UBJEDLJIVO NA ZAČELJU: BiH najgora u regionu po indeksu PERCEPCIJE KORUPCIJE

BiH se nalazi na 108. mjestu liste Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2023. godinu koju svake godine objavljuje organizacija “Transparensi internešnel”.

Bosna i Hercegovina zauzima najgore mjesto u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije  (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International (TI), a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. 

Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108. mjestu u svijetu od 180 zemalja. 

Prema objavljenim podacima, CPI u BiH za prošlu godinu iznosi 34 od 100.

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.

“Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH”, navode iz TI BiH.

Ističu da se u regionalnom izvještaju navodi  da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju.

“U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40 odsto građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona”, objavio je Transparency.

“Umjesto jačanja nezavisnosti i efikasnosti tužilaštava i sudova, na sceni imamo sistemske napore urušavanja ključnih institucija, procesuiranje na osnovu političkih direktiva i interesa, dok neformalne interesne mreže unutar pravosuđa odgovornost i račune polažu politici i organizovanom kriminalu, a ne građanima, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH. 

 Prema podacima na zvaničnoj internet stranici organizacije, najbolje rangirane zemlje su Danska sa indeksom 90, te Finska i Novi Zeland sa ostvarenim indeksom 87. Na samom dnu se nalaze Južni Sudan i Sirija sa indeksom 13, te Somalija sa ocjenom 12.

Region sa najvišim prosječnim indeksom je Zapadna Evropa, čiji CPI u prosjeku iznosi 66. “Najgori” regioni su Podsaharska Afrika sa prosječnim CPI 32, te Istočna Evropa i Centralna Azija, gdje se ubraja i BiH, sa prosječnim CPI od 35.

Kada se radi o drugim dijelovima Balkana, Srbija je na 104. mjestu sa CPI od 36, Crna Gora na 63. mjestu sa CPI od 46, Hrvatska na 57. mjestu sa CPI od 50, Sjeverna Makedonija na 76. mjestu sa CPI od 42, Slovenija na 42. mjestu sa CPI 56, dok je Albanija na 98. mjestu sa CPI od 37. Na listi se odvojeno navodi samoproglašeno Kosovo, koje je na 83. mjestu sa CPI od 41.

(Mondo)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto se ne predaje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, sa temperaturom vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne u Krajini će biti vjetrovito uz umjereno naoblačenje, te je moguća slaba kiša na zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar u Posavini biće slab do umjeren, a u ostalim predjelima umjeren do jak, na udare na jugozapadu i olujni, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 11 na istoku do 19 na jugu i zapadu, u višim predjelima na istoku od sedam, a dnevna od 31 do 37, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

OBMANA POTROŠAČA: I u FBiH kreće borba protiv manipulacija kroz sniženja cijena hrane

Ministarstvo za socijalnu politiku Austrije je nedavno odlučilo tužiti nekoliko velikih lanaca supermarketa za manipulaciju kroz sniženja cijena hrane.

Naime, iz ovog ministarstva tvrde da Billa, Spar, Hofer i Lidl nisu ispunili obavezu prikaza najniže uporedive cijene u posljednjih 30 dana.

Shodno tome, smatraju da je kupcima u mnogim slučajevima nejasno da li štede kupovinom proizvoda za koji je navedeno da je na sniženju.

– Zabranjeno je kafu prodavati kao da je snižena za 50 posto, sa 14 na sedam evra, a prije dvije sedmice je koštala šest ili sedam evra -ukazala je Petra Leupold iz Udruženja za informiranje potrošača u Austriji (VKI).

Sektor maloprodaje
Austrija tuži nekoliko velikih lanaca marketa sumnjajući da su manipulisali sniženjima

I mnogi građani BiH misle da trgovci godinama manipulišu cijenama, što se odnosi i na manipulaciju kroz sniženja.

Nadležni rade na onemogućavanju tih manipulacija.

Tako je Republika Srpska usvojila Nacrt zakona o potrošačima, a ministar trgovine i turizma Denis Šulić (SNSD) je nedavno obrazložio šta će podrazumijevati ovaj zakon.

– Predviđeno je da trgovac mora prikazati cijenu koja je bila prije mjesec dana, a ne dan prije sniženja. Primjera radi, ako je neki proizvod prvog dana u mjesecu koštao 100 KM, a 27. je koštao 120 KM te je naredni dan snižen na 90 KM, moraće se prikazati početna cijena, a ne samo cijena dan prije sniženja – ukazao je Šulić.

Borba protiv manipulacije cijenama kroz sniženja počinje i u FBiH. Iz Federalnog ministarstva trgovine su naglasili da će se Zakonom o zaštiti potrošača obavezati na isticanje ranije cijene i nove cijene kako bi kupac znao da li je riječ o rastu ili sniženju cijena ili pak o šrinkflaciji (smanjenje količine proizvoda uz zadržavanje postojeće cijene ili se prikazuje kao da je njegova cijena snižena).

Napomenuli su da će spomenuti zakon uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru te da će se njime regulisati i niz drugih pitanja, a sve kako bi potrošači u FBiH bili zaštićeni poput potrošača u Evropskoj uniji.

Osim toga, rade na uvođenju aplikacije za unos trgovačkih marži, za šta su ocijenili da će se na taj način osnažiti kontrola cijena i usklađenost s propisima o poslovnom prostoru.

– Namjera nam je da digitalizacijom, koja je uveliko u toku, u aplikaciji za cijene ponudimo potrošačima cijene osnovnih životnih namirnica, uz alate kojima će se omogućiti poređenje cijena u različitim trgovačkim centrima i poređenje cijena u različitim gradovima – dodaju.

Potvrdili su nam da i u FBiH postoje manipulacije kroz sniženja te su izdvojili neka od njih.

– Ona koja je svima vidljiva jeste oglašavanje popusta npr. do 70 odsto, a stvarna sniženja iznose od 20 do 40 odsto. Ovo je najčešće praksa u prodavnicama tekstilne robe. U ranijim periodima postojala je praksa da su trgovci prije sezonskih sniženja podizali cijene, a onda ih navodno snižavali na iznos prijašnje cijene – naglasili su.

Osvrnuli su se i na trgovačko korištenje izraza pri sniženjima, kao što su “do isteka zaliha” ili “samo danas”, a da pritom akcija sniženja traje mjesecima. Upozorili su i na sniženja za proizvode sa skrivenim troškovima.

Jedan od primjera je i prikazivanje niske akcijske cijene, ali se dodatno naplaćuju skriveni troškovi (npr. dostava, montaža, obavezni pribor), pa potrošač na kraju plati više nego što je očekivao – obrazložili su.

Iz Federalnog ministarstva trgovine su naveli da je zabilježeno i to da se veliki broj popusta reklamira za cijeli asortiman, a ustvari se odnosi na mali broj proizvoda ili na one koji su najmanje traženi.

U konačnici, kako su najavili, novim zakonom će biti uvedeno pravilo da se najveći procenat popusta mora odnositi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji, čime se smanjuje prostor za obmanu.

Nastavi čitati

Društvo

POLAZAK U ŠKOLU NIKAD NIJE BIO SKUPLJI: Cijene drastično skočile!

Polazak u školu donosi i veće troškove za roditelje koji pripremaju školarce za novu školsku godinu. Čini se da polazak u školu nikad nije bio skuplji.

U razmaku od pet godina cijene školskog pribora, ali i odjeće znatno su skočile, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Na primjer đački ruksak sa 41,38 KM, koliko je košta 2020. godine, skočio na 61,04 KM.

Za skoro tri puta poskupjela je i sveska. Tako danas košta 1,44, a pet godina ranije koštala je 0,56 KM.

Skuplja je i hemijska olovka. Za pola decenije cijena je rasla od 0,81 KM do 1,17 KM.

Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću.

Prema podacima RZS, dječji džemper 2020. godine koštao je 25,78 KM, a danas 26,99 KM.

Dječje sportske patike danas koštaju 79,33 KM, dok su prije samo pet godina koštale 55,64 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno