Dino park od nedjelje, 15. novembra biće na zimskoj pauzi, a građanima će ponovo biti na raspolaganju već od proljeća, odnosno sa dolaskom ljepšeg vremena. 

Naime, tokom zimskog perioda, zbog nepovoljnih vremenskih uslova, igračke i ostali sadržaji koji se nalaze u parku biće zaštićeni od hladnoće, snijega i drugih vremenskih uticaja.

Dino park će tako tokom zime napraviti kratku pauzu, a na proljeće ponovo otvoriti svoja vrata i dočekati najmlađe posjetioce, ali i sve ostale građane i turiste željne druženja i zabave.

Kako je ranije poručila projekt menadžer Grada Milada Šukalo, nastavak radova na uređenjeu rekreativne zone u Krčmaricama je planiran na proljeće.

-Očekuje se da bi do ljeta naredne godine rekreativna zona mogla biti u potpunosti uređena. Planirano je da ovaj prostor dobije dodatne sadržaje namijenjene različitim uzrastima, uključujući adrenalinski park za djecu i odrasle, dječija igrališta, sportske i rekreativne sadržaje, suvenirnicu i parking za posjetioce – poručila je Šukalo.

Otvaranjem novih etaža parking-garaže kod Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske očekivalo se da će biti riješen, ili barem značajno ublažen, dugogodišnji problem nedostatka parking mjesta.

Ipak, vozači se i dalje parkiraju na trotoarima, zbog čega su pješaci primorani da se kreću kolovozom, piše RTRS.

V.d. direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot istakao je za naš Јutarnji program istakao je da se problem parkiranja na trotoaru polako rješava.

Širimo zonu koja je fizički ograđena. Pokušavamo sve naše, kako zaposlene, tako i pacijente, da apelujemo da parkiraju kod UKC-a. Mogu da ostave automobile u garaže. Uvijek se naravno može doći do UKC-a, do ulaza, da se ostavi pacijent, a nakon tog parkirati u garaže. Imamo jedan čitav niz radova, kojim je obezbjeđen dovoljan broj parking mjesta, ovo sve drugo je stvar već navike – navodi Šobot.

Ističe da je potrebno da strpljenje.

– Kompletna garaža UKC-a će biti gotova na proljeće. Sve nakon tog biće veoma neumjesno da se parkira na trotar, ugrožavaju pješaci, i tada će se pristupiti sa nekim represivnim mjerama – navodi Šobot.

Dodaje da je dinamika radova dobra, te da sve ide po planu.

U Banjaluci danas je obilježen Dan primirja u Prvom svjetskom ratu. Ovom događaju su prisustvovali i predstavnici Grada.

Na groblju Sveti Pantelija kod Spomenika žrtvama banjalučkog Veleizdajničkog procesa služen je pomen žrtvama ovog procesa i svim ubijenim Srbima u Prvom svjetskom ratu.

Položeni su vijenci i cvijeće kod spomenika, a ovom događaju su prisustvovali i predstavnici Grada.

Kako je poručla ovlašteni potpisnik u Odjeljenjeu za brigu o prodici i demografiju Adriana Basara – naš narod je u brojnim ratovima podnio velike žrtve.

-Srpski narod podnio je ogromnu žrtvu, ne samo u Prvom svjetsko ratu, već i u svim drugim ratovima. Ipak, posebno se ističe stradanje u Prvom svjetskom ratu, kada je oko 1,3 miliona Srba izgubilo život braneći svoju zemlju, narod i ideju slobode. I Prvi i Drugi svjetski rat bili su veliki demografski udar na naš narod. Iz Banjaluke je dobrovoljno otišlo više od 24 hiljade ljudi, a ogromnu žrtvu podnijeli su i srpski intelektualci, koji su stradali u Veleizdajničkom procesu – kazala je ona.

Podsjetila je da je na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića podignut spomenik u centru Banjaluke, a koji je posvećen žrtvama Veleizdajničkog procesa.

-To je danas mjestu gdje se okupljaju djeca i mladi. Upravo na njih treba da prenesemo srpsku slobodarsku misao i svijest o istorijskom stradanju našeg naroda. To ne smijemo činiti isključivo kroz udžbenike istorije, u kojima je ova tema, kao i teme drugih odbrambeno-otadžbinskih ratova, nedovoljno zastupljena. Zato je važno da kroz različite vanškolske aktivnosti, obilježavanja i posjete spomen-obilježjima učimo našu djecu o žrtvi koju su podnijele generacije njihovih predaka, o njihovoj borbi za slobodu i o obavezi da tu istorijsku svijest prenosimo na buduće generacije – istakla je ona.

Podsjećamo, Banjalčuki Veleizdajnički proces vođen je od 1915. do 1916. godine protiv srpskih rodoljuba u Prvom svjetskom ratu.

Od ukupno 17 veleizdajničkih procesa koji su vođeni u BiH, banjalučki je bio najveći i uzburkao je evropsku javnost.

Potpisivanjem kapitulacije Njemačke u željezničkom vagonu u francuskom mjestu Kompijenj, 11. novembra 1918. godine okončan je Prvi svjetski rat.

Ulazak srpske vojske u Banjaluku 21. novembra 1918. godine označio je slobodu za srpski narod sa ovih prostora nakon viševjekovnog ropstva pod Turcima, te od 1878. godine pod Austrougarskom.

U Prvom svjetskom ratu poginulo je oko 1,3 miliona Srba, gotovo trećina stanovništva tadašnje Srbije.