Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Related Topics:

Svijet

Prvi kruzer prošao Ormuskim moreuzom, BIO USIDREN 47 DANA

Odredište mu je Oman.

Kruzer Celestyal Discovery postao je prvi putnički brod koji je prošao Ormuskim moreuzom od početka rata.

Brod pod malteškom zastavom isplovio je danas, 17. aprila iz Dubaija, gdje je bio usidren 47 dana, a odredište mu je Oman.

Prema navodima, plovi bez putnika, piše Euronews.

Prolazak broda uslijedio je nekoliko sati nakon što su Iran i Sjedinjene Države objavili da će ovaj strateški plovni put, koji je od početka sukoba bio praktično zatvoren, do isteka primirja biti ponovo u potpunosti otvoren za komercijalni saobraćaj.

Prema podacima servisa za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic, dolazak broda u Oman očekuje se tokom sutrašnjeg dana.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN POSTAVIO ULTIMATUM: Tri uslova za prolazak kroz Ormuski moreuz!

Iran je postavio tri uslova za prolazak brodova kroz Ormuski moreuz.

Javila je to danas, 17. aprila agencija Tasnim, pozivajući se na izvor u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, koji je naveo i da će Teheran zatvoriti moreuz ako Sjedinjene Američke Države nastave svoju pomorsku blokadu.

Ovo su tri uslova
Prema navodima izvora iranske agencije, prvi uslov za prolazak kroz Ormuz je da brodovi moraju biti komercijalni, dok je kretanje vojnih brodova zabranjeno, a ni brodovi ni njihov teret ne smiju biti povezani sa “neprijateljskim zemljama”.

Kako je rekao, drugi uslov je da brodovi moraju da prođu kroz Ormuski moreuz duž unapred određene rute, a treći da njihov prolazak mora da bude u u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama.

Zašto je suspendovan sporazum
Izvor je objasnio da je od početka primirja koje je postignuto uz posredovanje Pakistana, Iran je trebalo da dozvoli svakodnevni prolaz većeg broja brodova, ali da je suspendovao sporazum o prolasku brodova kroz moreuz, zato što primirje u Libanu nije sprovedeno i nije uključivalo prekid vatre između Hezbolaha i Izraela.

Naglasio je da je sprovođenje nekih preduslova, uključujući prekid vatre u Libanu, bilo ključno za odluku Irana da ponovo otvori Ormuski moreuz.

Izvor je istovremeno upozorio da će, ako se američka pomorska blokada nastavi, to biti smatrano kršenjem primirja i da će prolaz kroz Ormuski moreuz biti spriječen.

Arakči: Plovidba otvorena za komercijalne brodove
Šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je danas izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Tramp je potom na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je reč o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

Nastavi čitati

Svijet

“MORAĆEMO OPET BACATI BOMBE”: Tramp otkrio šta će biti ako se Iran i SAD ne dogovore

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će blokada Ormuskog moreuza ostati na snazi i da će napadi biti nastavljeni ako ne bude postignut dogovor s Iranom, nakon što je Teheran saopštio da je u potpunosti ponovo otvorio moreuz za komercijalne brodove, ali i zaprijetio da će ga ponovo zatvoriti zbog američke blokade.

Na pitanje novinara u petak naveče šta će učiniti ako ne bude dogovora kada primirje s Iranom istekne naredne sedmice, Tramp je odgovorio:

– Ne znam. Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. Ali možda ga neću produžiti, pa ćete imati blokadu i, nažalost, moraćemo ponovo početi bacati bombe.

Ipak, Tramp je novinarima koji su ga pratili u avionu Air Force One na putu za Vašington rekao i da “misli da će se to desiti”, misleći na postizanje dogovora.

Iranska objava u petak o otvaranju ovog ključnog morskog pravca, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, uslijedila je u trenutku kada se činilo da se drži i desetodnevno primirje između Izraela i libanskog militantnog pokreta Hezbolah kojeg podržava Iran.

U sukobima je ubijeno najmanje 3.000 ljudi u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva. Poginulo je i trinaest američkih vojnika.

Predsjednik Donald Tramp nedvosmisleno je odbacio ideju da Iran uvede bilo kakva ograničenja ili naplatu putarine na Ormuskom moreuzu, prenosi Klix.

– Ne. Ni slučajno. Ne. Ne – rekao je Trump. Dodao je da ne može biti putarina uz ograničenja.

– Ne, neće biti putarina.

Nastavi čitati

Aktuelno