Connect with us

Svijet

KAKO JE DOŠLO DO PREOKRETA U BRISELU: Melonijeva s Orbanom satima bila u hotelu

Mađarski premijer Viktor Orban juče je podržao dogovor o ogromnom paketu pomoći Ukrajini. Iako se nagađalo da će Orban na jučerašnjem sastanku EU opet blokirati sporazum, sastanak je trajao svega sat vremena, nakon čega je objavljeno da su dogovor podržale sve države članice.

“Politico” sada piše da su za uvjeravanje Orbana zaslužni italijanska premijerka Đorđa Meloni i francuski premijer Emanuel Makron.

– Melonijeva je vodila razgovore s Orbanom zbog njihove dugogodišnje veze – rekla su dvojica diplomata za “Politico”.

Odluka, donesena juče na samitu u Briselu, bila je ključna za čelnike EU koji su željeli pokazati podršku Ukrajini, dok su istovremeno pokazali da su u stanju obuzdati mađarsku pobunu. Orban je opetovano prijetio da će upotrijebiti taktički veto na niz evropskih pitanja kako bi izvukao novac iz EU.

Ulazeći juče na sastanak čelnici su naglasili da bi, iako je dogovor bez Mađarske moguć, to Rusiji signalizirao nedostatak evropskog jedinstva.

Ljudi bliski Meloni rekli su da je ona započela svoj takozvani “diplomatski rad” prije nekoliko mjeseci, da je održavala razgovore i sastanke na kojima su učestvovali razni ministri i zvaničnici, čak i prije nego što 27 čelnika nije uspjelo postići dogovor o pomoći Ukrajini u decembru, jer Orban to ne bi podržao.

I u srijedu naveče izaslanstva su radila do kasno u noć kako bi osigurala da Orban ne minira sporazum.

Ove je sedmice Meloni pojačala svoje napore, piše “Politico”, razgovarajući s Orbanom preko telefona, sastavši se s njim u otmjenom briselskom hotelu “Amigo” na sat vremena razgovora, i ponovo u četvrtak ujutro prije početka sastanka.

Viktor Orban i italijanska premijerka
FOTO: FILIP SINGER/EPA

U srijedu naveče francuski predsjednik Emanuel Makron takođe se sastao s Orbanom, nakon što je sedmicama pokušao izgraditi mostove s njim. Ranije ovog mjeseca pokušao je pridobiti mađarskog čelnika tokom ručka u Eliseju. Tokom tog ručka Makron je zamolio Orbana da podijeli svoju viziju kako bolje integrisati istočne zemlje EU.

Makron je odigrao ključnu ulogu u ovim pregovorima, naglasile su diplomate.

– Nikada nije želio antagonizovati Orbana, već ga je želio pridobiti za sebe. To je pristup koji se danas isplatio”, rekao je izvor blizak francuskom predsjedniku. Ove ofanzive omogućile su predsjedniku Evropskog vijeća, Šarlu Mihelu da odmah započne samit objavom dugo očekivanog dogovora – rekao je jedan zvaničnik upoznat s raspravom u prostoriji.

Mihel je preskočio formalnosti, brzo izlažući detalje sporazuma s Orbanom, na koji se nijedan čelnik nije bunio, uključujući male ustupke Mađarskoj.

Godišnja rasprava o paketu pomoći i “ako je potrebno” revizija za dvije godine “omogućili bi Orbanu da spasi obraz kod kuće, rekao je jedan diplomata EU.

Mađarska je razvoj situacija predstavila kao pobjedu Budimpešte. Orbanov politički direktor Balaš Orban tvrdio je da je Budimpešta dobila šta je htjela od samita.

– Na kraju prve godine mora se ponovno pregovarati o pomoći Ukrajini, a na kraju druge godine cijelo će se pitanje ponovno razmotriti u kontekstu budžeta EU za sljedeći period – napisao je Balaš Orban na Twitteru.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen naglasila je da Orbanu nisu dani dodatni ustupci, a isto je učinio i njemački kancelar Olaf Šolc na pres konferenciji nakon samita.

Još važnije od pridobijanja Budimpešte bila je dodana rečenica u tekstu koja se referiše na ranije zaključke samita, koji garantuju da je način na koji Evropska komisija ocjenjuje vladavinu prava u Mađarskoj pošten i objektivan. To je učinjeno kako bi se obnovilo duboko nepovjerenje koje Budimpešta ima prema Komisiji u pogledu isplate novca Mađarskoj.

– Orban je dobio obavezu da se s njime postupa pravedno –  rekao je jedan diplomata EU.

Diplomate i zvaničnici rekli su da je Orban jednostavno morao popustiti kako bi izbjegao veliku političku krizu. A uoči objave u četvrtak, čelnici nisu bili stidljivi pokazati Mađarskoj ko je glavni. – Mađarska treba Evropu. Takođe bi trebao vidjeti što Mađarska dobija svojim pripadanjem Evropi – rekla je estonska premijerka Kaja

 

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Aktuelno