Sveta Petka je izuzetno poštovana svetiteljka, koju Srpska pravoslavna crkva slavi na dan 27. oktobra. Mnogi se pitaju da li na dan kada vjernici obilježavaju praznik Prepodobne mati Paraskeve treba postiti.

Crkveni kalendar propisuje da se na ovaj dan mrsi, ali u nekim dijelovima Srbije se uvrežio običaj da samo žene poste i to šest dana uoči Svete Petke. Zatim, sedmi dan, na praznik velike svetiteljke, i one mrse.

Postoje porodice koje se tradicionalno drže iste trpeze godinama, ne mareći za vjerske običaje, ali pravila kažu da postoje mrsne i posne slave. Slavska trpeza je obavezno posna u vreme četiri velika posta: božićnog, vaskršnjeg, petrovskog i gospojinskog. Isto tako, i kada nije vrijeme posta, a slava pada u srijedu ili petak, trpeza mora da bude posna.

Prema vjerovanju, na ovaj dan žene ne mijese hljeb, ali pripremaju ručak na uobičajen način. Noć uoči praznika se čitava porodica moli za pomoć svetiteljki, a na praznik žene ne peru veš i ne bave se ručnim radovima.

Jedno vjerovanje se posebno odnosi na vodu koja se naziva adžijazma i smatra se ljekovitom. U Beogradu se njen izvor nalazi u Kapeli Svete Petke, u Donjem gradu na Beogradskoj tvrđavi. Linker
Ova se voda poštuje od davnina, a predanje kaže da je nju pronašao jedan vitez i da se njome izliječila kraljeva kći. Po njoj je nazvana i crkva Ružica koja je podignuta uz izvor.

Vjeruje se da lekovita voda izvire i na izvoru Svete Petke u naselju Željeznik, nedaleko od Beograda, u manastiru Rakovica kod Beograda, kao i u mjestu Izvor kod Paraćina.

Vodom adžijazmom se smatra osvećena bogojavljenska vodica, ona nad kojom je na samom kraju nekrštenih dana obaveljno osvećenje. U narodu se vjeruje da osvećenu bogojavljensku vodicu treba čuvati cijele godine i pomalo koristiti kad zabole oči, uši ili zubi.

Poskupljenje sirovina i energenata, kao i manjak voća, povrća i radne snage obilježili su ovogodišnju sezonu u prerađivačkoj industriji Srpske, zbog čega će građani ove jeseni za teglu ajvara, flašu soka ili kilogram kiselog kupusa morati izdvojiti više novca nego prošle godine.

Prerađivači voća i povrća, koji sezonu privode kraju, kažu da je poslovanje ove godine bilo izuzetno zahtjevno, jer su brojni troškovi naglo porasli, ali da uprkos svemu nastoje zadržati proizvodnju i održati domaće brendove na tržištu.

Komercijalni direktor bijeljinske kompanije “Spektar drink” Marinko Dokić rekao je za “Glas” da je u toku otkup svježeg kupusa, dok je ostalo povrće i voće uglavnom prerađeno.

– Ovo je, moglo bi se reći, standardna godina za nas. Pravimo kiseli kupus, glavice i ribani, te paradajz sok. Ostalo su prerađevine od voća, sokovi, marmelade, džemovi i voćne rakije. Imamo šest, sedam proizvodnih programa – naveo je Dokić.

On ističe da voće i povrće uglavnom otkupljuju od kooperanata iz Semberije i okoline sa kojima sarađuju godinama.

– Sirovinu kupujemo od domaćih proizvođača, a manji dio, poput cvekle i kajsije, uvozimo za proizvodnju sokova – kazao je Dokić, dodajući da su troškovi ove godine naglo porasli.

Prema njegovim riječima, sve je poskupjelo, od radne snage, energije, transporta, pa do ambalaže, čak je skočila i cijena otkupa.

– Zbog toga je bilo neminovno blago povećanje cijena pojedinih proizvoda. Kod nekih smo zadržali staru cijenu, na našu štetu. Najtraženiji su trenutno naš “semberski kiseli kupus” i 100 odsto prirodni sokovi u staklenoj ambalaži – istakao je Dokić.

U banjalučkoj “Vitaminki” kažu da sezona otkupa i prerade još traje, jer je ove godine sazrijevanje plodova kasnilo.

– Prerada je u punom jeku, tegle i flaše se pune. Domaći poljoprivredni proizvođači su nam prioritet, od njih kupujemo sve što možemo, od patlidžana i kupusa do šljive – navode iz ove kompanije.

Dodaju da je ova godina bila veoma složena zbog vremenskih uslova.

– Povrće je stradalo od kiše, a i voće je dosta izdalo. Neke stvari nećemo moći uraditi po planu, ali ćemo ipak imati blago povećanje proizvodnje u odnosu na lani. U pripremi je i novi proizvod koji ćemo uskoro predstaviti – poručili su iz “Vitaminke”.

Ističu da poskupljenje sirovina i repromaterijala traje godinama što direktno utiče na cijene finalnih proizvoda.

– Sve je poskupjelo najmanje 20 odsto. Kad rastu troškovi rada, energije i sirovina, moraju rasti i naše cijene. Jesmo za veće plate radnika, ali to se nužno odrazi na krajnji proizvod. Cijene pojedinih artikala jednostavno su morale skočiti – naglasili su u ovoj kompaniji.

Direktor zvorničke firme “Voćar promet”, čiji se proizvodi na tržištu nalaze pod brendom “Natura”, Ahmet Hublić kaže da će punjenje tegli trajati još najviše mjesec i po dana.

– Voća i povrća ove godine ima manje, a i radne snage nedostaje. Zbog toga nećemo dostići planirane količine. Sve to će dovesti do poskupljenja gotovih proizvoda. Mi ćemo ići sa korekcijom od pet do deset odsto, ali će na policama to povećanje sigurno biti dosta veće zbog visokih trgovačkih marži – rekao je Hublić.

Naveo je da će neki proizvodi, poput ajvara, paprike i miješane salate, zadržati cijenu, dok će kiseli krastavci poskupjeti, jer ih nije bilo dovoljno.

– Imamo vlastitu proizvodnju kornišona, a papriku kupujemo u Semberiji. Ono što zafali uvozimo iz Srbije. Svake godine plasiramo nešto novo pa ćemo tako i sada, a u pripremi je turšija u kantici – najavio je Hublić.

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.