Inflacija ne popušta, a potrošačka korpa u Republici Srpskoj sve je praznija.

Navike se mijenjaju, ne iz komfora, već zbog golog preživljavanja. Čak i osnovne namirnice mnogima postaju luksuz.

Kampanja „Društveno odgovorni“ zvučala je obećavajuće. No, kao i mnogo toga do sada, ostala je prazno slovo na papiru. Proizvodi s liste popusta često nisu ono što građanima zaista treba.

A Vlada RS još ništa konkretno nije uradila da olakša svakodnevni život, kaže Snežana Šešlija iz dobojskog udruženja potrošača.

Lično mislim da se sama politika cijena u RS, pa i u cijeloj BiH uopšte ne vodi da bi građani, tj potrošači imali korist od toga.

Jer kako smo donjeli politiku cijena i kako smo donjeli odluke o tome da trgovci određuju marže, tako isto možemo donjeti podzakonska akta ili pravilnike da se te marže ograniče, kaže Snežana Šešlija,predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja.

Takvi pravilnici bi mogli biti prva konkretna mjera, ali njih još nema.

Ako nemate maržu, dva posto, na proizvode te, te i te, bićete kažnjeni. Mislim da je krajnje vrijeme da Vlada krene sa kreiranjem novih politika.

Građani ovdje nisu stavljeni u prioritet. Mi smo u debeloj ekonomskoj krizi. Da državne institucije nisu u mogućnosti da određenim preventivnim mjerama zaštite standard potrošača, u smislu, ili poboljšanja naših primanja. Jer i ova mjera Vlade o najnižoj plati nije doprinijela ničemu već da se ljudi otpuštaju, kaže Šešlija.

Vladajući se godinama prave da ne vide tešku svakodnevnicu. Glasovi onih koji bi trebalo da štite građane, bivaju ignorisani. Kao rješenje godinama se spominje i socijalna karta. No, ona i dalje postoji samo u teoriji.

Jer onda vi znate da imate kategorije stanovnika kojima je potrebna zaštita. Mi sad ovako trošimo tu zaštitu, pomoć, svi podjednako jer ako smanjite proizvod, koji je dvije marke, meni, vi ste ga smanjili i onome ko nije u socijalnoj potrebi, objašnjava Šešlija.

U državi bez zaštite potrošača, kredit postaje sredstvo preživljavanja. Građani se sve više zadužuju iz čiste muke.

Po pet kredita se diže. Prvi se podigne da bismo kupili zimnicu. To je bilo u decembru. Danas se dižu krediti gdje se otplaćuje onaj prvi, jer su očekivanja bila da će penzije ili plate bar nešto porasti pa ću moći da iznosem taj kredit. Međutim ne, kaže Šešlija.

Inflacija jede i plate i strpljenje. Političke mjere i kad ih ima, stižu kasno i često više odmognu nego što pomognu.

Građani prinuđeni da prave izbore između hrane i lijekova, kredita i grijanja- pitaju, ako se prioriteti institucija ne promjene – koliko će običan čovjek još moći izdržati?

Zemljotres jačine 3,6 stepeni Rihtera, sa epicentrom 17 kilometara jugoistočno od Trebinja, osjetio se protekle noći na širem području Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Potres je registrovan 52 minuta nakon ponoći.

Osim uznemirenja stanovništva, nije izazvao druge posljedice, naveo je EMSC.

Iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore saopšteno je da je epicentar bio dva kilometra jugozapadno od Ćilipa kod Dubrovnika u Hrvatskoj i da je žarište potresa locirano na dubini od šest kilometara.

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, u 21. vijeku, suočava se sa zarazom leptospiroze – bolesti koju prenose zaraženi glodari, najčešće putem urina.

Da je leptospiroza dijagnostifikovana, potvrđeno je za Raport.ba iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, nakon njihovog upita.

Iako je ova informacija poznata od sredine ovog mjeseca, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo nije se obraćao javnosti, niti je upozorio građane na oprez. Sve ovo ukazuje na ozbiljne sistemske propuste u oblasti javnog zdravlja, higijene javnih površina i na kraju odgovornosti institucija prema onima zbog kojih postoje, a to su građani, piše Raport.
Šta je ‘dobrinjska bolest’
Zaraza je krenula iz sarajevske opšine Novi Grad, odnosno iz naselja Dobrinja, gdje se veći broj ljudi javljao ljekarima sa istim simptomima – izrazito visokom tjelesnom temperaturom, neobjašnjivim umorom, a laboratorijske pretrage krvi pokazivale su visoke upalne parametre kao i visoke parametre jetre. Kolokvijalno, bolest je nazvana ‘dobrinjska bolest’.

Međutim, da ona ima svoje ime – leptospiroza – nisu znali, nisu im to kazali ni ljekari opšte prakse, ali ni epidemiolozi iz Kantona Sarajevo, čija je obaveza iskomunicirati ovako ozbiljan rizik po zdravlje ljudi.

“Prvo telefonsko obavještavanje Zavoda od strane ljekara Doma zdravlja o obolijevanju pacijenata sa područja općine Novi Grad je bilo 29. aprila 2025. godine, ali bez konkretne dijagnoze ili prijave bolesti, odnosno samo usmeno navođenje da pacijenti imaju povišenu temperaturu nepoznatog porijekla, te da im nije urađena nikakva bakteriološka dijagnostika. Dana 29. aprila 2025. Zavod za javno zdravstvo KS je obavijestio Infektivnu kliniku KCUS-a, sve direktore devet domova zdravlja KS i Federalni zavod za javno zdravstvo da postoji grupisanje pacijenata sa Aerodromskog naselja i sa Dobrinje sa simptomima visoke temperature, malaksalosti uz visoke vrijednosti upalnih parametara, te povišenih jetrenih transaminaza bez izražene druge simptomatologije”, kazala je za Raport prim.dr. Anisa Bajramović, rukovodilac RJ za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo KS.
Zatim je Zavod, opet daleko od očiju javnosti, navedenim ustanovama dao upustva da obrate pažnju, te da izvrše prijavljivanje kada otkriju uzročnika.

“Uz stalnu komunikaciju sa ljekarima Infektivne klinike, došlo se do dijagnoze leptospiroze koju je prijavila Klinička mikrobiologija KCUS-a i Infektivna klinika KCUS-a. To se desilo 15. maja 2025. godine. Ti pacijenti, prema navodima ljekara, nisu imali simptome respiratornih i stomačnih infekcija”, kaže Bajramović.

Ona pojašnjava kako je leptospiroza zoonoza koja se prenosi najčešće urinom glodara. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka.

Iz Zavoda su za Raport potvrdili kako tokom 2022., zatim 2023. godine te do jeseni 2024. godine nije rađena obavezna preventivna sistematska deratizacija.
Iz Zavoda kažu kako ne treba zaboraviti obavezu svih stambenih zgrada i kuća, te poslovnih i drugih vrsta objekata da vrše dva puta godišnje navedenu deratizaciju, ali tvrde kako se ona u najvećem broju slučajeva ne vrši od strane upravitelja objekata, na području cijelog Kantona Sarajevo.

“Sve je to stvorilo uslove za širenje ove zoonoze. Bolest se prenosi putem povrijeđene kože, boravkom u vodi zaraženoj urinom i udisanjem u urbanim sredinama u kojima nije dugo urađena deratizacija. Zavod je obavijestio KUIP sa preporukama da se izvrši kontrola svih pijaca, uličnih prodavača voća i povrća, te piljara na području Novog Grada KS, te svih upravitelja stambenih i privatnih objekata u svim zgradama na području Novog Grada KS, da se utvrdi da li su radili obaveznu sistematsku preventivnu deratizaciju. Također je Zavod uputio KUIP-u preporuku da obavi pranje ulica i trotoara na području općina Novi Grad, Centar i Ilidža, pojačanu higijenu svih zelenih površina i svakodnevni odvoz smeća, te da javnom gradskom prijevozu naloži da obavi dezinfekciju i vanredna pranja svih vozila na području ove tri općine, uključujući i tramvaje u narednom periodu”, kaže Bajramović u svom odgovoru.

Ona napominje kako je Zavod je na osnovu svega navedenog izvršio prijavljivanje epidemije svim relevantnim insitucijama u skladu sa zakonskim propisima.

U toku preventivna deratizacija
Iz Zavoda za javno zdravstvo KS potvrdili su za ovaj portal da je u toku proljetna faza obavezne sistematske preventivne deratizacije koja se privodi kraju uz dodatne korekcije na području opština Novi Grad, Centar i Ilidža.

Na kraju, iz Zavoda navode kako žele naglasiti i značaj društvene odgovornosti prema prevenciji širenja zaraznih bolesti, a u smislu održavanja higijene zajedničkih prostorija, zelenih površina, prostora za odlaganje smeća i obaveze obavljanja deratizacije dva puta godišnje, a i češće, prema zakonskoj regulativi.

“Zavod redovno objavljuje na web stranici i Facebook stranici, za građane sve informacije o širenju zaraznih bolesti, a ovih dana smo objavili i posebnu objavu o proljetnom čišćenju prostorija i pravilno pranje voća i povrća. Higijena ruku i higijena stanovanja je vrlo bitan faktor u prevenciji ovog oboljenja”, kažu iz Zavoda.

Raport objavljuje LINK članka sa njihove web-stranice koji može biti koristan građanima, ali kako navode, indikativno je kako ne postoji pojašnjenje zašto je ovaj članak objavljen baš 20. maja.