Mnogi se pitaju kako će izgledati prijem Si Đinpinga u Srbiji.

Poslije Pariza, kineski predsjednik Si Đinping danas dolazi u Beograd u dvodnevnu posjetu Srbiji. Sija će ugostiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a da će sve oko ove posjete biti organizovano na najvišem nivou, govore i pojedini detalji posjete, poput onog da će avion s kineskim predsjednikom na teritoriji Srbije do slijetanja dopratiti naši “migovi”.

Kako se saznaje, u Beograd stiže velika delegacija od oko 400 ljudi.

“Predsjednika Kine će čuvati oko 3.400 policajaca, a garda će ga dočekati na aerodromu. Za doček je pripremljen folklorni program. Duž cijelog puta predjednika Sija kroz Beograd biće postavljene kinesko-srpske zastavice, na nadvožnjacima poruke dobrodošlice, a na aerodromu će biti vidljiv veliki zid s porukom za predsjednika Kine. Svečani doček biće organizovan i ispred Palate Srbije. Ovom prilikom biće potpisano i tridesetak sporazuma. Tokom ručka u čast gosta iz Kine služiće se srpska jela i vina, a predsjednik Vučić će mu lično služiti srpska vina, od pjenušavca do desertnog, najvećim dijelom autohtone srpske sorte”, ispričao je izvor.

Prema saznanjima, za predsjednika Kine će biti upriličen i muzički program, između ostalog će se čuti pjesma “Moja domovina i ja” na kineskom, a hor Čarolija će otpjevati “Prelijepi cvijet jasmina”, takođe na kineskom. Program će biti završen pjesmom “Ovo je Srbija”.

U krugu odabranih
O značaju ove posjete najubjedljivije govori činjenica da predsjednik Kine Si Đinping poslije pet godina ponovo dolazi u Evropu i to samo na tri adrese – u Pariz, Beograd i Budimpeštu. Bivši ambasador Milovan Božinović kaže da ta okolnost znači da Kina svrstava Srbiju u krug zemalja s kojima ima o čemu bitnom da razgovara.

“To je dio kineske politike koja nas uzima za ozbiljno i nešto što mi treba da vidimo, a vidjeće sigurno i svi koji se zanimaju za prilike u ovom regionu. Posjeta Sija će otvoriti perspektive novih poslova i u tom pogledu nas približiti s državom i njenom tehnologijom koja je sve priznatija u svijetu. Biće to veliki politički događaj koji je za nas jedan ozbiljan i perspektivan dobitak.

Za mnoge posmatrače ovo je neočekivana posjeta i Kina je napravila zaista interesantan izbor posjete. A to je očigledno jedna poruka koja će se zapaziti i komentarisati. Dobro je da smo u bliskom dijalogu s tom velikom i ozbiljnom državom, od koje se očekuje sve više da aktivnije učestvuju u rješavanju otvorenih svjetskih problema”, ocjenjuje sagovornik.

Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić naglašava da posjeta kineskog lidera dolazi u pravo vrijeme, posebno kada se sagleda da je podrška Kine na međunarodnom planu od ogromne važnosti za Srbiju.

“Ova politička dimenzija je na neki način kompliment našoj politici u odnosu na Kinu i potvrda rastuće ekonomske saradnje i paralelno vojne saradnje, odnosno saradnje u namjenskoj industriji. Očekujem da je sve na pravi način pripremljeno u smislu da ćemo imati konkretne nove projekte koje će biti obznanjeni dolaskom Sija. To bi pokazalo da povjerenje građeno u kontinuitetu i uzajamni razvoj daje rezultate. Sve što smo zajednički radili je bilo na obostrani interes. Srbija je očigledno jedna od ključnih zemalja u Evropi kada je kineski interes u pitanju i mi to na pravi način nosimo, u smislu da ono o čemu se dogovorimo uvijek i ispoštujemo. Biće ovo velika i važna posjeta koja će dati dodatni zamajac našoj saradnji”, smatra Miletić.

Ekonomske teme
Kada je riječ o ekonomskom aspektu posjete, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije smatra da će projekti u vezi sa Ekspom 2027 biti najvjerovatnije jedna od glavnih ekonomskih tema razgovora srpskog i kineskog predsjednika, a da će se svakako dotaći i naših najvećih izvoznika, tj. kompanija u većinskom kineskom vlasništvu koje posluju u Srbiji.

“Investicije iz Kine značajno variraju, ali od 2018. primjetan je trend rasta. Najveći priliv ostvaren je u 2022. i 2023. kad su one činile oko 30 odsto ukupnih investicija. Treba imati u vidu da je posljednjih godina Kina uz EU najveći individualni investitor u našoj zemlji, kao i da su pretežno orijentisani na sirovinsku bazu. Od 2014. do 2023. njihove kompanije investirale su ukupno 5,6 milijardi evra kapitala u našoj zemlji, što u ukupnom periodu čini 17,5 odsto svih investicija”, kaže Stanić.

Docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković ocjenjuje da dosta govori i sama činjenica da je Srbija izabrana u krug malog broja evropskih zemalja s kojima Kina sarađuje i navodi tri najbitnija momenta kada govorimo o saradnji Kine i Srbije.

“Prvi je dalji razvoj bilateralne saradnje, što je ogroman plus za našu zemlju, zatim investicije u kapitalne projekte, prije svega infrastrukturu, ali i ulaganje u fabrike. I treći je razvoj saradnje s drugim zemljama, u smislu inicijative Pojas i put, koju su Kinezi inicirali. Srbija u ovom trenutku može da očekuje od Kine ulaganje u visoku tehnologiju, prije svega informacionu, ali i u digitalnu i zelenu ekonomiju koje su vrlo važne za dalji napredak naše zemlje”, napominje sagovornik.

Goran Vesić o kineskim investicijama
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić rekao je da postoji dosta prostora za nastavak saradnje s partnerima iz Kine i da se s njenim kompanijama gradi u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja, obnavlja se i izgrađuje kanalizacija. Vesić u najznačajnije projekte izdvaja gradnju brze pruge do Subotice, koja će biti završena do novembra i omogućiće da se za samo 80 minuta stigne od Beograda do Subotice.

“Imamo osam velikih projekata u drumskom saobraćaju. Prvi projekat, od Pakovraća do Požege, koji će biti završen već ove godine i kojim ćemo završiti auto-put Miloš Veliki. Drugi projekat je završetak južne obilaznice. Radimo Fruškogorski koridor, koji je dužine 47 kilometara, to je treći projekat. Četvrti projekat je izgradnja još jednog mosta na samoj obilaznici oko Novog Sada.

Radimo Dunavski koridor, dužine 68 kilometara. Radimo auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, dužine 105 kilometara, i brzu saobraćajnicu od Bačkog Brega do Srpske Crnje”, izjavio je Vesić za RTS i dodao da se uz sve ovo rade još dva projekta u Beogradu – izgradnja novog savskog mosta na mestu starog tramvajskog mosta i gradskog tunela koji će počinjati u Karađorđevoj ulici, a završavaće se kod Pančevačkog mosta.

Govoreći o saradnji u željezničkom saobraćaju, Vesić je najavio da Srbija do kraja godine kupuje pet brzih kineskih vozova, od kojih je prvi stigao, a radi se i beogradski metro. Kako je rekao, do 30. jula biće završena brza pruga između Beograda, Novog Sada i Subotice.

ČINJENICE
Najveće kineske investicije u Srbiji prema podacima

Razvojne agencije Srbije:

1. Ziđin majning – rudarstvo – 1.260

2. Linglong tajer – automobilska industrija – 800

3. HBIS grupa – metalsko-mašinska industrija – 466

4. Mint grupa – automobilska industrija i hotelijerstvo – 370,9

5. Mej Ta (Kina-Tajvan) – automobilska industrija – 124

6. Hisense grupa – elektroindustrija – 101,2

7. Džonson elektrik (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 65

8. Singju automativ (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 60

9. Jenfeng – automobilska industrija – 47,1

10. BMTS- (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 22,5

*u milionima evra

Poslodavci duž Jadranske obale ovih dana užurbano traže radnike, što plaši domaće ugostitelje, jer su zbog konkurencije iz Hrvatske i Crne Gore, gdje je već otišao veliki broj kuvara i konobara, mnogi pozatvarali lokale u kojima prosto više nije imao ko da radi.

Ljetna turistička sezona u Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje plata za konobare kreće od 1.200 evra, dok za glavne kuvare i roštilj majstore premašuje 2.000 evra, samo što nije počela, a tamošnji poslodavci i dalje tragaju za radnicima. Ako je suditi po oglasima, radne snage nedostaje u svim sektorima, a posebno je pogođen turizam.

Predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva Republike Srpske “Horeka” Dalibor Šajić kazao je za “Glas” da su ugostitelji u manjim sredinama primorani da zatvaraju svoje lokale, jer ne mogu naći radnike.

– Konstantno nam nedostaje radne snage, pogotovo edukovane. U većim gradovima, poput Banjaluke, gdje su studentski centri, ali i veća konkurencija radnika, od kojih su mnogi zašli u godine pa ne žele da napuste porodicu, unaprijed se dogovorimo da li će ko otići ili neće, kako bismo premostili sezonu. Nama je najveći problem kad neko ode u maju, a nije najavio – kazao je Šajić.

Dodao je da problem nedostatka radne snage izmiče kontroli te da se s tim više nemoguće boriti.

– U školama, gdje se edukuje kadar za turizam i ugostiteljstvo, nema dovoljno đaka. S druge strane, ne možemo odgovoriti sa platama kao što se sezonski radi, primjera radi, u Hrvatskoj – rekao je Šajić.

Hrvatska je ove godine za svoju turističku sezonu izdala više od 7.000 dozvola, za koje je aplicirao veliki broj kuvara sa Filipina, Kube i Šri Lanke.

– U Hrvatskoj više neće biti tolika potreba za kuvarima, kolika će biti za konobarima koji pričaju naš jezik. Tako da je situacija i dalje neizvjesna – kazao je Šajić.

Prema njegovim riječima, teško je znati tačan broj radnika koji odlazi u Hrvatsku i Crnu Goru na sezonski rad, jer niko ne vodi evidenciju, ali je činjenica da hrle. Ništa bolje od Srpske, o pitanju radnika, dodaje on, ne prolaze ni ugostitelji u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i FBiH sa kojima je stalno u kontaktu.

– Moraćemo svi zajedno nešto preduzimati i na neki novi način stimulisati mlade ljude na edukaciju i prekvalifikaciju, jer ne vidim razlog zbog čega svi izbjegavaju ovu oblast, u kojoj će radnici u budućnosti biti veoma dobro plaćeni – istakao je Šajić.

Direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” Miroslav Vukajlović kazao je da gotovo svakodnevno stižu pitanja poslodavaca iz Hrvatske i Crne Gore za sezonske radnike.

– Poslodavci sa Jadrana se raspituju za sve sektore. Imamo interesovanja i za vozače i dostavljače tokom sezone. Međutim, više nema ko da ide na sezonski rad, jer smo mi naše tržište rada ispraznili – kazao je Vukajlović.

Dodao je da ova agencija, kako bi poštedjela radnike, usluge posredovanja naplaćuje od poslodavca, zbog čega se uglavnom sve završava na pitanjima.

– Glavno mjesto oglašavanja poslodavaca postale su društvene mreže, koje vrve od njihovih ponuda i oni uglavnom sami sklapaju dogovore – kazao je Vukajlović.

Problemi

Banjalučanka Branka Mišić, koja već desetu godinu odlazi u Hrvatsku na sezonski rad, kaže da će radnici ostati kod kuće kada ih ugostitelji u Srpskoj budu više cijenili.

– Problem jeste to što se mnogi naši poslodavci ne pridržavaju gotovo nijednog zakona, jer im se može. Većina konobara je na minimalcu, a da mogu poslodavci bi im iz usta uzeli i ono bakšiša što dobiju – kazala je Mišićeva.

Poznata hrvatska spisateljica Vedrana Rudan otkrila je danas da boluje od karcinoma.

Vedrana je na svom blogu objavila je ove tužne vijesti u kolumni “Rak i ja”..

“U sedamdeset i petoj sam, mnogi moji vršnjaci nemaju rak, zdravi su, u punoj formi, a ja, a ja… Čak ne vjerujem da treba misliti dobro pa će sve biti dobro, ne zamaram se time”, napisala je ona.

Vedraninu kompletnu objavu mžete pročitati na OVOM LINKU.