Connect with us

Banjaluka

KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”

Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.

Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.

Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.

“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.

Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.

“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.

“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.

Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.

Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne

Related Topics:

Banjaluka

PAŽNJA ZA BANJALUČANE! Provjerite da li je i vaša ulica sutra na spisku za isključenje struje!

Brojna isključenja struje u Banjaluci najavljena su iz Elektrokrajine za sutra.

U periodu od 09.00 do 12.00 časova, dijelovi ulica Branka Grbčića, Dragana Bubića, Кnjaza Miloša br. 6, Srednjoškolska i Ivana Gorana Кovačića ostaju bez napajanja električnom energijom, dok će dio ulice Kordunaška biti bez napajanja od 09.30 do 12.30 časova.

Dio naselja Krčmarice ostaje bez struje u periodu od 09.00 do 14.00 časova, kao i dijelovi naselja Goleši (Ćutkovići) i Dragočaj (Stranjani). Dio Bulevara vojvode Stepe Stepanovića će biti bez struje u periodu od 09.00 do 14.00 časova.

Dijelovi naselja Jovići, Gajići i Pantoši će ostati bez napajanja od 08.00 do 15.00 časova, dok će od 08.00 do 14.00 časova biti bez struje dijelovi naselja Кrupa na Vrbasu i Rekavice.

Od 09.00 do 14.00 časova će dio naselja Mišin Han biti bez napajanja električnom energijom.

Nastavi čitati

Banjaluka

BASARA “BRIGA O NAJSTARIJIMA NIJE PRIVILEGIJA, nego obaveza društva, potrebno je DOSTOJANSTVO”

Briga o najstarijim sugrađanima ne smije biti samo deklarativna obaveza institucija, već konkretna politika koja se vidi u svakodnevnom životu, poručila je Adriana Basara, ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Grada Banje Luke i članica Predsjedništva Gradskog odbora Pokreta Sigurna Srpska.

Govoreći povodom uspješno realizovane radionice o mentalnom zdravlju namijenjene penzionerima, Basara je istakla da je posebna pažnja posvećena prevenciji, očuvanju mentalnog zdravlja i kvalitetu života ljudi treće dobi.

Na radionici su stručna izlaganja održale mr Tatjana Marković, psiholog, i dr Ivana Ilić Kundačina, koje su penzionerima pružile korisne savjete o prepoznavanju ranih simptoma mentalnih problema, mogućnostima prevencije, kao i načinima na koje se može očuvati što veća samostalnost i funkcionalnost u starijoj životnoj dobi.

Posebna pažnja posvećena je demenciji, kao jednom od najčešćih zdravstvenih problema koji mogu značajno uticati na samostalnost i svakodnevno funkcionisanje starijih ljudi.

Basara je istakla da su ovakve aktivnosti važne upravo zato što starijim sugrađanima ne pružaju samo informacije, već i prostor za razgovor, druženje i aktivno učešće.

„Stručnim izlaganjem, ali i ljudskom toplinom, naše predavačice dale su licima treće dobi mnogo korisnih savjeta koji će im pomoći u borbi sa demencijom, kao najučestalijom bolešću koja oštećuje samostalnost i funkcionalnost starijih ljudi. Razgovarali smo o tome kako prepoznati rane simptome mentalnih problema, kome se javiti i kako preventivno djelovati“, navela je Basara.

Posebno zanimljiv dio radionice bila je praktična vježba tokom koje su učesnici napravili vlastite planove aktivnosti koje mogu početi primjenjivati u svakodnevnom životu, sa ciljem poboljšanja kvaliteta života.

„Zadovoljni su bili i penzioneri i predavači. Srećna sam i ponosna što Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju, zajedno sa Gradom Banjaluka, vodi računa o našim najstarijim i najzaslužnijim sugrađanima“, poručila je Basara.

Ona je podsjetila i da podrška starijoj populaciji nije ograničena samo na pojedinačne događaje, već obuhvata i konkretne pogodnosti koje Grad obezbjeđuje za lica treće dobi.

„Uz besplatan prevoz, obezbijedili smo mnoge pogodnosti za lica treće dobi. Uradićemo i više“, istakla je Basara.

Poruka je, kako navodi, jednostavna – društvo koje želi da govori o demografiji, porodici i budućnosti ne smije zaboraviti ljude koji su decenijama gradili tu istu zajednicu.

Briga o starijima zato, poručuje Basara, nije pitanje dobre volje, već pitanje odnosa prema ljudima koji su svoj rad, znanje i godine utkali u grad u kojem danas žive njihove porodice i nove generacije.

„Naša obaveza je da čovjek, bez obzira na godine, osjeti da nije sam i da ima podršku svoje zajednice. To je politika porodice koja obuhvata sve generacije“, zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda

Sedmo izdanje Zmijanjskog maratona i dječije trke Bambi Zmijanjče bit će održano 19. i 20. septembra u Stričićima na Manjači. Ovogodišnje izdanje donosi nove trke i staze, rekreativnu turu, veliki broj najmlađih učesnika, ali i sajam malih proizvođača.

Grad Banjaluka i ove godine podržava manifestaciju koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika i posjetilaca, povezujući sport, turizam, zdrav način života, porodicu i lokalno preduzetništvo.

Ovlaštena potpisnica u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj Aleksandra Simić istakla je da Zmijanjski maraton postaje sve značajniji dio turističke ponude Banjaluke.

“Naročito raduje činjenica da je sve veći broj djece koja učestvuju u trci Bambi Zmijanjče. Grad podržava i ovu i druge manifestacije koje su u funkciji unapređenja turističke ponude grada, ali i mapiranja Banjaluke kao destinacije manifestacionog turizma”, rekla je Simić.

Posebno je izdvojila ovogodišnje nove sadržaje i staze, kao i sajam malih proizvođača.

Sport, turizam i promocija Manjače

Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić podsjetila je da Grad Banjaluka od početka podržava ovu manifestaciju.

“Ova manifestacija je značajna jer, uz promociju sporta i zdravog načina života, odvija se na Manjači, koja je jedan od naših najznačajnijih turističkih potencijala. Uz to, i naši preduzetnici će imati priliku da predstave svoje proizvode”, istakla je Aničić.

Organizatori poručuju da je cilj manifestacije upravo povezivanje prirodnih potencijala Manjače s aktivnim turizmom i promocijom lokalnih proizvođača.

Rekordan broj djece

U ime organizatora, Atletskog kluba “Alfa trail”, Nevena Stojaković navela je da će dječija trka Bambi Zmijanjče ove godine okupiti 350 prijavljene djece, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 260 učesnika.

Učesnike maratona očekuju i dvije nove staze – “Ideš li, rode”, dužine sedam kilometara, i “Jelenko Trail Race”, dužine 15 kilometara.

Veliko interesovanje vlada i za Hike Route, rekreativnu turu na kojoj se vrijeme ne mjeri.

Posebno mjesto među ovogodišnjim sadržajima zauzima upravo trka Jelenko Trail Race.

“Već drugu godinu zaredom, ovu trku posvećujemo uspomeni na Jelenka Ilića, i jelen je otad postao simbol cijele manifestacije – nalazi se na medalji i na majici svakog učesnika”, kazala je Stojaković.

Više od 30 malih proizvođača na Green Festu

Osim sportskih sadržaja, posjetioci će imati priliku da obiđu i sajam malih proizvođača Green Fest.

Ove godine na sajmu će učestvovati više od 30 malih proizvođača, koji će predstaviti svoje proizvode i lokalnu ponudu.

Stojaković je zahvalila Gradu Banjaluka na podršci, kao i partnerima i sponzorima manifestacije.

“Zahvaljujem se Gradu koji je pokrovitelj manifestacije, Via Dinarici za uređenje staze koja nam ostaje trajno na Manjači, zajedno sa Gradom, kao i Plazmi, generalnom sponzoru za dječiji događaj Bambi Zmijanjče, zajedno sa Gradom”, zaključila je Stojaković.

Nastavi čitati

Aktuelno