Connect with us

Banjaluka

KRESOJEVIĆ “Banjaluka preduzetnički i privredni grad”

Infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, ali i brz rad lokalnih administracija samo su neki od razloga što sve više stranih investitora otvora svoje firme u Republici Srpskoj, a da lokalne zajednice postaju sve interesantnije za ulaganje govori i podatak da je na kraju 2023. godine u Srpskoj djelovalo 2.215 stranih firmi.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), lani je u Srpskoj bilo 257 stranih firmi više nego u 2022. godini, kada ih je bilo 1.958.

Najveći broj stranih firmi, njih 1.363, registrovano je u Banjaluci, 301 u Bijeljini, u Gradišci je lani registrovana 121 ovakva firma, a u Laktašima 120. Među pet lokalnih zajednica sa najviše stranih investicija našlo se i Trebinje, gdje je prošle godine djelovala 81 firma sa stranim vlasništvom. Svoje mjesto na listi pronašli su i Istočno Sarajevo, Prijedor, Zvornik, Doboj i Derventa. Neke od djelatnosti među stranim firmama u Srpskoj su savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, računarsko programiranje, kao i proizvodnja električne energije i agencije za reklamu i propagandu.

Prisustvo stranih firmi značajno je za lokalne zajednice, pa i Gradišku, smatra Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi. Kako ističe, dolazak novih investicija znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećavanje standarda zaposlenih. Prema njegovim riječima, niz razloga je zbog kojih strani investitori dolaze u Gradišku, a jedan je i geostrateška pozicija.

“Mi se nalazimo na vratima Republike Srpske, na samoj granici s Evropskom unijom. Usvojili smo niz standarda. Želimo da budemo u funkciji privrednika i građana koji žele da realizuju svoje projekte. U Gradišci u roku od sedam dana dobijete lokacijske uslove, u roku od pet dana građevinsku dozvolu, a u roku od 15 dana upotrebnu dozvolu”, navodi Adžić.

Kako ističe, investitorima je važan i brz rad administracije, a stvoreno je i povjerenje koje je prepoznato među investitorima, koji dolaze iz Italije, Slovenije, kao i Njemačke.

“Želimo da doprinesemo investitoru da što prije realizuje svoj razvojni projekat jer je to naš interes”, kaže Adžić za “Nezavisne novine”, te dodaje da bez infrastrukture nijedna lokalna zajednica ne može biti interesantna, bez obzira na poziciju koju ima. “Bez infrastrukture niste interesantni. Morate stvoriti povoljan ambijent, a da biste sve to uradili, morate imati strategiju razvoja, plan kapitalnih investicija i niz drugih stvari”, zaključuje on.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, ističe za “Nezavisne novine” da se trude da omoguće pogodnosti za strane investitore. “Svakodnevno sarađujemo sa domaćim investitorima, a kad god se pojavi strani investitor, svi smo tu na usluzi jednako i nema selektivnog pristupa, nego je potpuno sve otvoreno”, kaže on i dodaje da je pozicija Istočnog Sarajeva posebna prednost za njih. Prema njegovim riječima, ova lokalna zajednica je zapravo strateški centar Srpske.

“Geografski se nalazi blizu aerodroma, blizu Sarajeva kao administrativnog centra, blizu uključenja na auto-put 5c. Imamo kvalifikovanu radnu snagu, imamo kvalitetnu visokoobrazovanu radnu snagu, a sve su to razlozi koji vode stranog investitora prilikom odluke da posluje na našem području”, objašnjava Ćosić.

Među značajnim ulaganjima u posljednjem periodu izdvajaju se investicije u kapacitete na okolnim planinama, a među najznačajnijim investitorima se ističe Srbija, kao i zemlje Evropske unije.

Bojan Kresojević, gradski menadžer u Gradskoj upravi Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da je Banjaluka preduzetnički i privredni grad. “Otvoreni smo kao grad za sve djelatnosti i generalno za privredni ambijent, što ima međusobno isprepletene relacije, a svi oni pozitivno utiču na otvaranje bilo koje poslovne djelatnosti. Mi kao grad Banjaluka sprovodimo stimulativne mjere za razvoj privrede. Rezultati koji su na tom planu postignuti idu u prilog tome da je Banjaluka najotvoreniji grad, kako za domaće, tako i za strane investitore”, naveo je Kresojević, dodajući da je tokom 2023. godine Banjaluka prvi put imala više od hiljadu novih registrovanih preduzetnika.
Nezavisne

Related Topics:

Banjaluka

„BISTRE GLAVE ZDRAVA DJECA“: Predstavljena kampanja protiv ŠTETNOG UTICAJA društvenih mreža

Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, rekao je Stanivuković.

Predstavljena je kampanja pod nazivom „Generacija bistre glave“, naziv koji u sebi nosi sve ono što je našoj omladini potrebno za zdraviju i srećniju budućnost.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković tokom sinoćnjeg predstavljanja kampanje u okviru kojeg je u Kući Milanovića održana panel diskusija, na kojoj je bilo riječi o štetnosti društvenih mreža na djecu.

Kako je naglasio – Banjaluka pravi prve korake ka tom cilju: da čuvamo naše mlade ljude i stvaramo zdravo okruženje za njihov razvoj.

-Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, uvedemo uniforme kako bi se mladi razlikovali po znanju i vrijednostima koje nose u sebi, a ne po onome što nose na sebi, i da im obezbijedimo zdravu i kvalitetnu ishranu u školama. Imamo i znanje i kapacitet da to ostvarimo – naglasio je Stanivuković.

Dodao je da smatra da je jedini način da imamo sigurnu, kvalitetnu i bolju budućnost da ulažemo u djecu od trenutka kada se rode pa sve dok ne postanu dovoljno samostalna da odlučuju sama o sebi.

-Zato danas pokrećemo jednu važnu kampanju. Da bi naša djeca imala bistre glave i sačuvala takve misli, predstavićemo i aplikaciju koja će pomoći roditeljima da djeci ograniče korištenje društvenih mreža. Smatramo da društvene mreže ne mogu da vaspitavaju našu djecu, niti mogu da im zamijene drugare i zdravo, srećno djetinjstvo – kazao je gradonačelnik.

Prisutni u Kući Milanovića su mogli da vide i idejni primjer školske uniforme, koju je ranije najavio gradonačelnik, kao i da čuju više o projektu „Zdrava užina i hrana u svakoj školi“.

Nastavi čitati

Banjaluka

NI POVEĆANJA PLATA, NI KOLEKTIVNOG UGOVORA! Savić-Banjac podsjetila na 17 godina nepravde prema vaspitačicama

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac osvrnula se na komentar predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića da Grad nije povećao platu vaspitačima.

-Plate vaspitačicama nisu bile povećane, ali samo za vrijeme SNSD-a. Od kada je gradonačelnik Draško Stanivuković došao na čelo Banjaluke, vaspitačice su prvo dobile povećanje plate od 100 KM. Nakon toga, 2023. godine plata je povećana 150 KM, a ove godine 270 KM neto, odnosno 20 odsto – rekla je ona.

Podjsetila je i na to da za vrijeme prethodnih administracija nije bio potpisan ni kolektivni ugovor.

-Na to su čekali punih 17 godina. Nisu vas dobro informisali, a ja vas molim da napravite pet vrtića u Banjaluci za koje smo dali lokacije i koji su prije dvije godine obećani iz kabineta nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske – istakla je ona.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠUKALO POZVALA VLADU RS: Obnovimo Spomenik na Banj brdu do 22. aprila

Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, poručila je ona.

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo pozvala je Vladu Republike Srpske da zajedno sa Gradom obnovi Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu.

-S obzirom na to da je predsjednik Vlade nedavno više puta ponovio da je tu za građane i razvoj Banjaluke, pozivam ga da zajedno rekonstruišemo Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu. Ako zaista želi da ispravi nepravdu prethodnog saziva Vlade, sada ima priliku – poručila je Šukalo.

Napomenula je da je Grad, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika, uradio projekat rekonstrukcije spomenika na Banj brdu, koji je od republičkog značaja.

-Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, kada je naša Banjaluka oslobođena od fašizma, a ne da vijence, kao prethodnih godina, postavljamo na ogradu od gradilišta – istakla je Šukalo.

Podsjetila je da je Grad Banjaluka do sada više puta inicirao i slao dopise Vladi Republike Srpske da se ovaj projekat zajedno realizuje, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja jednog od simbola Banjaluke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno