– Zajedno s 14 naučnika iz devet zemalja otkrili smo da su najveće zmije na svijetu ustvari pripadnice dvije različite vrste. Iako izgledaju gotovo identično na prvi pogled, genetske razlike između njih su 5,5 posto i to je ogromno. Poređenja radi, ljudi i čimpanze se genetski razlikuju svega 2 posto – rekao je profesor Frik Vonk, holandski biolog i voditelj prirodnjačkih emisija, prenosi Dejli mejl.

On je snimljen kako roni kraj jedne od džinovskih anakondi.

– Ova je duga 7,9 metara i teška 199 kilograma – rekao je on.

Iako je tek otkrivena, naučnici već kažu da je ova vrsta ugrožena.

– Anakonde su grupa vodenih zmija kojih ima mnogo u Južnoj Americi. Taksonomski status nekoliko vrsta bio je nesiguran ili čak kontroverzan. Korištenjem genetskih podataka iz četiri priznate vrste anakondi iz deset zemalja, studija je ispitala filogenetske odnose unutar roda Eunectes. Ključno otkriće je identifikacija dvije grupe u okviru vrste Eunectes murinus, što je pokazalo da su one genetski duboko različite. To je dovelo do priznavanja sjeverne zelene anakonde kao nove vrste pod imenom Eunectes akayima, različite od južne zelene anakonde ili Eunectes murinus – navedeno je u studiji, piše Nauka.rs.

Profesor Hesus Rivas, glavni autor studije, rekao je da je prije 15 godina prvi put shvatio da je moguće da postoje dvije vrste zelenih anakondi. Sa suprugom dr. Sarom Kori Rivas počeo je analize uzoraka ispitujući genetske razlike. Ipak, bilo je potrebno mnogo vremena da se dobiju rezultati.

– Ovo je zaista bio međunarodni projekt. Proučavam anakonde 32 godine, pa opet moram da se zapitam koliko još drugih vrsta postoji i koliko toga još ne znamo – rekao je on.

Brajan G. Fraj, jedan od autora studije i profesor Univerziteta u Kvinslendu, rekao je da su on i njegove kolege bili šokirani kada su otkrili ogromne genetske razlike između dvije vrste.

– S obzirom na to da je ovaj gmizavac tako veliki kičmenjak, nevjerovatno je da nismo primijetili da postoje dvije vrste do sada. Zelene anakonde su zaista čudovišta svijeta reptila. Najveće ženke mogu da budu sedam metara dugačke i teške više od 250 kilograma. Dobro su adaptirane za život u vodi, nisu otrovne, već plijen obaraju ogromnim, fleksibilnim vilicama, a onda ga lome snažnim tijelima. Kao vrhovni predatori, one su ključne za balans ekosistema – napisao je on za The Conversation.

VIDEO