Dvojica mladića iz Njemačke osumnjičena su za izazivanje požara na antenama satelitskog komunikacionog sistema „Starlink“ nedaleko od Sofije, a tužilaštvo je zatražilo da se izda nalog za njihovo hapšenje.

Požar je izazvan tokom noći 10. oktobra, a bugarski mediji navode da je zapaljeno 18 antena. Tri su potpuno izgorjele, a pet je pretrpjelo različite vrste oštećenja.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez priznao je da je policija tokom nasilnih protesta proteklog vikenda u nekim gradovima “izgubila kontrolu”.

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, zatražio je potpunu analizu bezbjednosnih propusta i uvođenje “novih operativnih metoda” kako bi se zaustavili neredi i pljačke.

Zašto je policija izgubila kontrolu tokom protesta?

Loran Nunez izjavio je da su pripreme za subotnje proteste bile obilježene “nedostatkom predviđanja“. Priznao je i da broj policajaca u pojedinim trenucima nije bio dovoljan za obuzdavanje izgrednika i pljačkaša koji su djelovali na rubovima demonstracija.

Prema obavještajnim procjenama, širom Francuske očekivalo se oko 200.000 demonstranata. Međutim, na ulicama ih se pojavilo više od 500.000, a protesti su prerasli u jedan od najnasilnijih dana nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Zašto je Makron odbio ostavku ministra?

Nunez je objasnio da je Makronu ponudio ostavku jer se osjećao “odgovornim za sve što se dogodilo“. Predsjednik ju je odbio i umjesto toga zatražio od ministra da “preduzme sve potrebne korake kako bi se osigurala transparentnost u vezi s propustima u planiranju i obavještajnom radu“.

Protestima su prethodile nedjelje demonstracija srednjoškolaca, tokom kojih je povremeno dolazilo do nasilnih sukoba s policijom. Nemiri potresaju Francusku šest mjeseci prije ključnih predsjedničkih izbora, u vrijeme sve većih ekonomskih pritisaka.

Koliko je ljudi uhapšeno tokom nereda u Francuskoj?

Vlasti su saopštile da su napadnute i zapaljene javne zgrade, među kojima i jedna gradska vijećnica, dok je oko 2.000 prodavnica opljačkano i devastirano. Uhapšeno je gotovo 2.400 ljudi, od kojih je 70 odsto punoljetno, a povrijeđeno je gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije.

Nunez je naveo da je širom zemlje raspoređeno 60.000 policajaca i drugih pripadnika bezbjednosnih snaga, ali je priznao da to nije bilo dovoljno za obuzdavanje odlučnih i organizovanih grupa nasilnih izgrednika u velikim gradovima, uključujući Pariz, Marselj i Lion.

Šta je francuski ministar priznao o policijskim propustima?

“Nismo mogli da pogledamo trgovce u oči nakon što je opljačkano na stotine prodavnica i kažemo da nismo izgubili kontrolu“, rekao je ministar za francuski radio. Ipak, upozorio je da se pritom ne smije zanemariti odgovornost “izgrednika, pljačkaša i pripadnika krajnje ljevice“.

Ministar pravde Žerald Darmanen takođe je izjavio da su propusti u obavještajnom radu ostavili državu ranjivom.

“Nema dobrog policijskog rada bez dobrih obavještajnih podataka“, upozorio je. Dodao je da su mnogi uhapšeni već imali policijske dosijee i da se protiv njih u oko 80 odsto slučajeva vodi krivični postupak.

Makronov kabinet saopštio je da je Nunezu, osim analize bezbjednosnih propusta, povjeren zadatak da “bez odlaganja sprovede nove operativne metode koje će bezbjednosnim snagama na terenu pomoći u suzbijanju izgrednika“.

Neredi i pljačke nastavili su se i u nedjelju. Gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar izjavio je da je u nedjelju u glavnom gradu na meti bilo tridesetak prodavnica.

“Održavanje javnog reda odgovornost je države. Država je ovog vikenda zakazala. Imamo društveni pokret koji se širi, a ne postoji politička perspektiva za konstruktivan izlaz iz krize. Zato će se protesti nastaviti“, predvidio je Gregoar, prenose Nezavisne.

Blokirani ulazi u muzej Luvr

Gradonačelnik Marselja Benoa Pajan izjavio je da nije ugrožena samo demokratija nego i “sami temelji Republike“. Situaciju je opisao kao “gotovo pobunjeničku“, a pristup vlade nazvao je “sitnim političkim manevrisanjem“.

Zašto su demonstranti blokirali muzej Luvr?
Danas su demonstranti blokirali ulaze u muzej Luvr u znak podrške nacionalnom protestnom pokretu srednjoškolaca i kako bi osudili “policijsku represiju“. Muzej zbog protesta nije mogao da otvori vrata u predviđeno vrijeme. Na letku istaknutom ispred muzeja pisalo je: “S ponosom objavljujemo da blokiramo najveći muzej na svijetu“.

U jučerašnjem televizijskom obraćanju Makron je osudio “nekontrolisano“ nasilje i najavio da će lokalne vlasti narednih dana moći da zabrane pojedine proteste. Ipak, nije posegnuo za drastičnim mjerama poput proglašenja vanrednog stanja ili uvođenja policijskog časa.

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.