Connect with us

Banjaluka

ŠOBIN JUN IZ JUŽNE KOREJE STUDIRA U BANJALUCI! U Seulu mi je bio luksuz POPITI KAFU (VIDEO)

Dvadesetdvogodišnja studentkinja Šobin Jun prešla je dalek put od Južne Koreje do Banjaluke iz želje da proširi svoje znanje iz umjetnosti i grafičkog dizajna i animacije, ali i da upozna nove prijatelje i kulture.

Šobin Jun kaže za “Nezavisne novine” da je na razmjenu studenata stigla u okviru bilateralnog sporazuma potpisanog između Banjalučkog univerziteta i Songšin univerziteta za žene u Seulu.

Dodaje da se za Univerzitet u Banjaluci odlučila nakon što je razmatrala i druge opcije, ali joj se najviše svidjela ponuda Akademije umjetnosti, gdje će ovog semestra pohađati šest predmeta.

“Dobila sam listu univerziteta na koje se mogu prijaviti kao student na razmijeni. U ponudi je bilo mnogo fakulteta u Americi, Njemačkoj, Turskoj i Japanu, ali ja sam birala univerzitet koji će mi ponuditi malo složeniji, napredniji i specifičniji pristup umjetnosti”, kaže Šobin i dodaje da je možda još rano da govori o tome kakva su predavanja, ali da joj je prvi utisak da na banjalučkoj Akademiji profesori više traže i cijene samu kreativnost.

“U Koreji se studenti više trude da ispune očekivanja profesora, da bi dobili bolje ocjene, dok ovdje osjećam da mogu više da se kreativno izrazim i pokažem svoj umjetnički stil. Zaista sam počastvovana što mogu ovdje da studiram”, priča mlada Korejka koja boravi u studentskom kampusu sa dvije cimerke.

“Tek sam nedavno stigla, sviđa mi se život u Banjaluci. Posebno me iznenadilo da svaka kuća ima svoje dvorište, što se u Južnoj Koreji ne viđa često. Dok sam bila u Seulu, često bi mi stres stvarale gužve, prenaseljeno je, svi su užurbani i zauzeti, a ovdje je sve opuštenije. Moj fakultet je na planini, u okolini Seula, tako da sam svaki put morala pješačiti uz veliko brdo da bih stigla na predavanja. Ovdje živim sa cimerkama, ali to mi ne predstavlja problem, jer sam i u Koreji imala cimerku i navikla sam na život u društvu”, priča Šobin uz sramežljiv osmijeh.

Dodaje da joj nedostaje korejska hrana, a najviše tokboki ili rižini njoki u ljutom sosu.

“To je hrana koja se tradicionalno jede u Koreji, obično je začinjena ljutim sosom, a ja generalno volim začinjenu i ljutu hranu, što ovdje, nažalost, ne mogu naći, ali navikavam se na hranu ovdje. Probala sam baklavu, odlična je, a sviđaju mi se i ćevapi “, priča Šobin.

Kako kaže, već prvog dana sprijateljila se sa koleginicom i kolegom koji slušaju iste predmete, a isti taj dan predstavili su je još jednoj grupi prijatelja sa grafičkog dizajna, sa kojima provodi najviše vremena.

“Moja porodica bila je zabrinuta kada je čula da odlazim u Banjaluku na jedan semestar, i na internetu su istraživali o Bosni i Hercegovini. Nažalost, bilo je jako teško pronaći više informacija na internetu, pa ih svaki dan zovem da se ne bi brinuli. Ovo mi je prvi put u stranoj zemlji, pa je razumljivo da se brinu, jer sam bila prezauzeta učenjem i radeći povremene poslove da bih putovala. Objasnila sam im da je sigurno, da mogu naučiti mnogo toga što mi u Koreji nije dostupno, i kada sam im objasnila prednosti, na kraju su me podržali u mojoj odluci”, priča mlada Korejka.

Dodaje da još nije primijetila neke velike kulturološke razlike, ali da ju je jedna stvar, ipak, iznenadila.

“Bilo mi je neobično vidjeti osobe da puše u zatvorenom prostoru, kafićima i restoranima, jer to u Južnoj Koreji nije dozvoljeno. Nije to nešto loše, više je razlika u kulturi, ali bilo je nešto što me je najviše iznenadilo”, rekla je Šobin, a dodala je da je otkrila i sličnosti u kulturama.

“I mi u Južnoj Koreji slavimo Novu godinu dva puta, a ako sam dobro shvatila, ovdje je to više iz religijskih razloga. U Koreji se slavi iz tradicionalnih razloga, iz poštovanja starog kalendara koji su naši preci koristili, i iako su razlozi za duplu proslavu Nove godine drugačiji, mislim da je zanimljivo kako je našim kulturama to zajedničko”, objašnjava Šobin.

Kako kaže, sama snosi troškove boravka ovdje, ali prema njenim riječima, troškovi života u Banjaluci mnogo su prihvatljiviji nego u Južnoj Koreji.

“Meni je kao studentu često bio luksuz popiti kafu svaki dan u Seulu, jer su cijene i nekoliko puta veće nego ovdje, jedna šoljica kafe je skuplja od 4.000 vona, što je oko šest KM. Ovdje, iako sam student, mogu sebi priuštiti kafu svaki dan, a i cijena hrane je prihvatljivija”, kaže Šobin.

Kroz osmijeh dodaje da njene kolege uvijek imaju mnoštvo pitanja o K-pop muzici i korejskim serijama i kinematografiji.

“Jedna prijateljica koju sam ovdje upoznala zaista voli K-pop i mislim da ona o ovoj muzici i grupama zna više i od mene. Iznenađena sam koliko su mladi ovdje upoznati sa korejskom pop muzikom”, ističe Šobin.

Prema njenim riječima, u budućnosti se planira baviti grafičkim dizajnom i zato je i izabrala Akademiju.

Univerzitet o Korejki
Mia Ivančević, stručna saradnica za pripremu projekata i promociju Akademije umjetnosti, rekla je za “Nezavisne novine” da je raduje da se Akademija internacionalizuje i što je Šobin izabrala da ljetni semestar provede baš kod njih.

“Po našim uslovima Šobin studira kao budžetski student, odnosno ne plaća nikakve takse, osim upisa i te neke početne troškove, dok je cijena boravaka u domu niža od komercijalne. Trudili smo se da uradimo sve što smo mogli da joj olakšamo boravak ovdje i da se osjeća bezbjedno, što kampus definitivno i jeste”, kazala je Ivančevićeva.

S Univerziteta u Banjaluci su za “Nezavisne novine” kazali da je Šobin Jun na ljetnji semestar akademske 2023/24. godine upisana zahvaljujući Sporazumu o razmjeni studenata između Songšin univerziteta za žene iz Seula i Univerziteta u Banjaluci koji je na pet godina potpisan 13. jula 2022. godine.

“Prema tom sporazumu, studenti na razmijeni mogu biti jedan semestar ili jednu akademsku godinu. Student ostvaruje sva prava i obaveze, te mu se po povratku na matični univerzitet priznaju ispiti, odnosno ECTS bodovi”, istakli su iz Univerziteta.

Banjaluka

OVAKO JE SVE IZGLEDALO! Gradske i republičke delegacije obišle gradilište Centralnog spomen-obilježja

Gradske i republičke delegacije obišle su danas radove na izgradnji Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata na lokaciji u centru grada.

Centralno spomen-obilježje kao simbol naše istorije, slobode i sjećanja – iz dana u dan prkosno se uzdiže, a kako je poručio gradonačelnik Draško Stanivuković – lijepo je, ponosno, tužno, srećno i neobično je.

-Vjerovao sam u ovaj dan, ali i sumnjao, što je život, ali vjera je bila jača. Drago mi je da danas stojimo pored projekta koji čekamo 30 godina. Danas mogu reći da stojimo pored novog srpskog svetilišta. Ovo je simbol našeg stradanja – poručio je gradonačlenik tokom obraćanja u okviru obilska gradilišta Centralno spomen-obilježja.

Ističe da prije tri i po godine kada je krenuo u ovaj projekat da tada nije bilo ni projekta, ni sredstava ni lokacije, nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi.

-Danas imamo sve. Između tog ničega i svega bila je vjera i srpski zavjet da se ovaj spomenik mora izgraditi. Imali smo vjeru da ovo možemo da uradimo i da ovaj projekat možemo da završimo, ovo je svesrpski zavjet, ponos, naše duhovno pokajanje, naš svetionik i staza za oprost i nama i drugima, a i motivacija. Ovo je uvijek naš početak i mjesto gdje se treba uvijek vratiti. Ovo je Republika Srpska ne u malom, nego Republika Srpska u najvećem – poručio je gradonačelnik.

Kako je kazao, ovdje na ovim stubovima će kao freske stajati imena 24.000 heroja, koji su ispred svog života stavili Republiku Srpsku.

-Ovaj spomenik biće bukvar svoj našoj djeci, bukvar krvlju natopljen i bukavr iz kojeg će sve generacije moći da uče. Ovo je svetinja pred kojom niko od nas nema pravo reći da nešto nije nemoguće, jer su ovi heroji ispunili najveći zadatak i mi ne bismo danas bili ovdje da nije bilo ovih ljudi – kazao je gradonačelnik.

Zahvalio je svima koji su učestvovali u ovom projektu, jer kako je kazao – najvažnije je da smo sigurni da ćemo za nekoliko mjeseci završiti ovaj značajni projekat.

-Neka ovaj spomenik bude simbol i žrtve i budućnost – zaključio je gradonačelnik.

Radovi su počeli na Vidovdan prošle godine, a ovaj projekat finansijski su podržale i republičke vlasti.

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik kazao je da godinama čekamo ovo Centralno spomen-obilježje, ali da se svake godine obilježavalo stradanje i svake godine se to činilo sa posebnim emocijama i posebnim naporima i željom da dođe ovaj trenutak.

– Ovdje smo da posvjedočimo o odmakloj fazi izgradnje spmenika koji zaista jeste i treba da bude oličenje našeg odnosa prema stradalim u prošlom ratu za našu slobodu, a i da bude mjesto našeg okupljanja – kazao je Dodik.

Istakao je da će tražiti od Ministarstva unutražnjih poslova Republike Srpske da obezbijede vječitu stražu koja se mora postaviti i da bude posebna ceremonija pri predaji smjena.

-Ovo je zajednički napor koji čine Grad i Republika, izdvojili smo sredstva i niko ne treba da sumnja da će ovaj spomenik biti sagrađen. Ovo mora da bude i mjesto stalnih inovacija, da to pokušamo ovdje primijenjivati, da se uporno i glasno iščitavaju imena svih i uvijek iznova i trajno – rekao je Dodik.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković naglasio je da Republika Srpska mora da ima centralni spomenik za one koji su dali najsvetije za Srpsku i to mora da se nalazi u glavnom gradu, u Banjoj Luci.

– Svaka opština i grad ima svoj spomenik za poginule borce, a mi moramo da imamo centralni spomenik ovdje u Banjoj Luci. Mi smo do sada pomagali gradnju ovog spomenika. Preuzećemo obavezu da se spomenik završi do kraja, ali ne samo spomenik nego želimo da i cijeli kompleks oko spomenika bude uređen. Ovo mora da bude reprezentativan objekat Republike Srpske – rekao je Višković.

Prema njegovim riječima, to je sve naša obaveza i dug prema onim koji su stradali na braniku otadžbine.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, Radan Ostojić istakao je da kada stojimo na ovom mjestu, ispred kontura simbola golgote, žrtve i stradanja, ali i simbola junaštva i herojstva, pobjede i vaskrsenja, ono što smo dužni svi da uradimo jeste da zaćutimo, makar jedan minut i da se u tom minutu sjetimo svih onih junaka i heroja koji su kroz istoriju ginuli za ideal slobode, upravo njima u čast dižemo ovo Centralno spomen-obilježje.

-To su ljudi koji su žrtvovali svoje živote za slobodu koju mi danas živimo, i dok god se sjećamo njih, živjeće i ideal slobode koji je duboko utkan u srce svakog srpskog čovjeka, živjeće i Republika Srpska u koju su oni ugradili svoje živote. Skoro 30 godina srpski narod u Republici Srpskoj živi u miru i molimo se Bogu da mir vječno traje. Ono što čovjeku izaziva osjećaj tuge i tjera suze na oči jeste činjenica da u svijetu postoji samo jedan grad, a to je Beograd, u kojem ima više živih Srba nego mjesto koje ćemo sutra posjetiti, podzemni grad, grad mrtvih Srba, Donja Gradina i Jasenovac. I nažalost, to nije jedino stratište srpskog naroda – poručio je, ovom prilikom, Ostojić.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac kazala je da u ovom trenutku, svi mi ovdje prisutni svjedočimo istorijskom događaju, jednoj aktivnosti koja nas je sve povezala i učinila da danas postojno stojimo na mjestu gdje će vrlo brzo biti završeno spomen-obilježje koje će nas trajno sjećati na naše stradale u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

-Znam da će ovo biti mjesto okupljanja svih nas, svih generacija, svih Srba koji pamte i koji žele da se zna šta je borba za slobodu, za svoje ognjište, rodnu grudu, dom i porodicu. Preko 24.000 podorica je dalo svoje živote da bi mi danas živjeli svoji na svome i sigurna sam da bi istim putem krenuli da smo na početku, svojim životima bi branili i odbranili čast i vjeru svojih predaka i potomaka. Ovo mjesto će biti mjesto okupljanja na datume koji nas sjećaju na teške dane iz naše istorije, ali i na one na koje se ponosimo, a jedan od tih datuma je naš dan, 9. januar, Dan Republike – naglasila je Graorac.

Ističe da je ovaj spomenik živi dokaz borbe i želje za slobodom i mirom za srpski narod na ovim prostorima.

-Neka nas trajno sjeća na naše očeve, sinove, braću, prijatelje i sve one čija imena ostaše trajno uklesana u temelje Republike Srpske – navela je ona.

Autor dokumantarnog filma „Svjedok“, Denis Bojić kazao je da je siguran da nema porodice u Republici Srpskoj koja ime člana svoje uže ili šire porodice neće naći na ovim stubovima.

-Tako će se naći i ime mog bratanca, koji je izgubio život čuvajući svoje dvije maloljetne kćerke, svog oca i svoju majku. Prošle godine u prezentaciju projekta predložili smo ideju da se u okviru ovog veličanstvenog projekta ugradi i prvi Multimedijalni muzej stvaranja Republike Srpske. Na tom sastanku bili su predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, a osoba koja je rekla da je to moguće i da ćemo to učiniti jeste gradonačelnik grada Banje Luke koji je prepoznao i podržao ovaj vizionarski poduhvat koji podrazumijeva da se u donjoj etaži ovog kompleksa uradi jedan multimedijalni muzej, koji će biti urađen po uzoru na muzeje u zemljama koje su uradile ono što je moralo biti urađeno kada je u pitanju prezentacija njihovog stradanja – naveo je Bojić.

Ovo podrazumjeva, kako je rekao – da će unutar muzeja biti i snimljena svjedočanstva, video materijali, filmovi, hologrami, grafički prikazi i sve ono što je bitno da se upotpunosti razumije kako je nastala Republika Srpska i kroz šta smo sve prošli.
-To znači, ako jedna osoba dođe u Banju Luku iz bilo kojeg grada, bilo koje zemlje i pročita ime Borisa Vukovića, možda mu to neće značiti ništa, ali ako siđe dolje i stavi slušalice i čuje riječi Zore Vuković, njegove majke koja će reći da je Boris poginuo u 21 godini, da je iza sebe ostavio kćerku koju nikada nije vidio, da je ubijen od strane NATO bombe, onda će ta priča biti potpuno drugačija, pa još ako tu priču prenese u svoju zemlju, vjerujemo da imamo priliku da našu istinu širimo dalje – zaključio je Bojić.
Podsjećamo, aktuelna gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem 9. januara 2022. godine, simbolično na 30 godina postojanja Republike Srpske, započela je konkretne aktivnosti u pravcu izgradnje Centralnog spomen obilježja odnosno raspisan je konkurs za idejno rješenje Centralnog spomen – obilježja na lokaciji u centru grada – između Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, Gradske uprave i Hrama Hrista Spasitelja. Nakon sprovedenog javnog konkursa za izbor idejnog rješenja i svih drugih predradnji, na Vidovdan prošle godine započela je izgradnja ovog jednog od najznačajnijih projekata koji se sprovodi u našem gradu.

Današnjem obilasku radova na izgradnji Centralnog spomen-obilježja, uz navedene zvaničnike, prisustvovali su i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, narodni poslanici, odbornici u Skupštini grada Banje Luke, predstavnici boračkih i drugih udruženja, te brojni građani.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “OVO JE NAŠ ZAVJET, ponos, naše duhovno pokajanje, SVJETIONIK i staza za oprost i nama i drugima”

-Lijepo je, ponosno, tužno, srećno i neobično je. Vjerovao sam u ovaj dan, ali iskreno i sumnjao, što je život, ali vjera je bila jača. Drago mi je da danas stojimo pored projekta koji čekamo 30 godina. Danas mogu reći da stojimo pored novog srpskog svetilišta. Ovo je simbol našeg stradanja – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković tokom obraćanja u okviru obilska gradilišta Centralnog spomen-obilježja.

Ističe da kada je prije tri i po godine krenuo u ovaj projekat da se sjeća da tada nije bilo ni projekta, ni sredstava ni lokacije, nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi. Danas imamo sve. Između tog ničega i svega bila je vjera i srpski zavjet da se ovaj spomenik mora izgraditi. Imali smo vjeru da ovo možemo da uradimo i da ovaj projekat možemo da završimo ovo je sve srpski zavjet, ponos, naše duhovno pokajanje, naš svjetionik i staza za oprost i nama i drugima, a i motivacija. Ovo je uvijek naš početak i mjesto gdje se treba uvijek vratiti. Ovo je Republika Srpska ne u malom, nego Republika Srpska u najvećem – poručio je gradonačelnik.

Kako je kazao, ovdje na ovim stubovima će kao freske stajati imena 24.000 heroja, koji su ispred svog života stavili Republiku Srpsku.

-Ovaj spomenik biće bukvar svoj našoj djeci, bukvar krvlju natopljen i bukavr iz kojeg će sve generacije moći da uče. Ovo je svetinja pred kojom niko od nas nema pravo reći da nešto nije nemoguće, jer su ovi heroji ispunili ispunili najveći zadatak i mi ne bismo danas bili ovdje da nije bilo ovih ljudi – kazao je gradonačelnik.

Zahvalio je svima koji su učestvovali u ovom projektu, jer kako je kazao – najvažnije je da smo sigurni da ćemo za nekoliko mjeseci završiti ovaj značajni projekat.

-Neka ovaj spomenik bude simbol i žrtve i budućnost – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

OBILAZAK IZGRADNJE Centralnog spomen obilježja, prisutni NAJVIŠI ZVANIČNICI (FOTO, VIDEO)

Delegacije gradskih i republičkih vlasti danas su na gradilište Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog u centru grada, a prisutan je i velik broj građana.
Pored gradonačelnika Banjaluke prisutan je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik NSRS Nenad Stevandić te brojni drugi zvaničnici.

Centralno spomen-obilježje, koje Banja Luka čeka tri decenije – biće javni simbol na kojem će građani moći odati počast, razmišljati i učiti o hrabrosti i žrtvi poginulih i nestalih boraca, zahvaljujući kojima danas Republika Srpska i grad uživaju u svojoj slobodi i ravnopravnosti.

 

Pune tri decenije porodice onih koji su položili svoje živote za slobodnu Republiku Srpsku u kojoj danas živimo, čekali su na izgradnju spomenika koji bi dostojno odao počast njihovim najmilijima. I konačno, Banjaluka će nakon 30 godina dobiti Centralni spomenik poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Vojske Republike Srpske u centru grada preko puta Hrama Hrista Spasitelja, zahvaljujući prije svega gradonačelniku Drašku Stanivukoviću. Monumentalno zdanje na kojem će biti upisana imena svih 23.801 poginulih boraca, od čega 1.114 iz Banjaluke postaće jedan od simbola grada na Vrbasu.

Nastavi čitati

Aktuelno