Svijet
LEGALIZOVAN KANABIS U NJEMAČKOJ: Šta to konkretno znači i koji su zabrinjavajući momenti?
Prema novom zakonu, koji bi trebalo da stupi na snagu 1. aprila, odrasle osobe starije od 18 godina generalno bi trebalo da smiju da posjeduju do 25 grama kanabisa za ličnu upotrebu.
Pored toga, biće dozvoljeno i imati do tri žive biljke kanabisa u stanu i do 50 grama kanabisa za ličnu upotrebu.
Od istog datuma moći će da postoje i klubovi za nekomercijalni uzgoj. Članovi tih svojevrsnih “udruženja za uzgoj” moći će da budu odrasli sa prebivalištem u Njemačkoj. Klubovi će moći da imaju do 500 članova koji zajedno uzgajaju kanabis i prodaju ga jedni drugima za sopstvenu upotrebu i to maksimalno 50 grama po članu mjesečno.
Ujedno, dosijei onih koji su ranije bili osuđivani za posedovanje ili lično uzgajanje do 25 grama ili za najviše tri biljke, trebalo bi da se na zahtjev mogu obrisati iz Saveznog centralnog registra.
Kakva su ograničenja?
Pušenje marihuane biće zabranjeno u krugu od 100 metara vazdušne linije od škola i sportskih objekta, kao i u pješačkim zonama do 20 časova.
Istovremeno, maloljetnici koji budu uhvaćeni sa kanabisom moraće da učestvuju u programima prevencije. Najkasnije 18 mjeseci od stupanja zakona na snagu biće objavljena prva procijena uticaja ove nove regulative na zaštitu djece i mladih.
Kakve su posljedice zakona?
Ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD) kaže: “Ovim zakonom ćemo značajno smanjiti crno tržište, bolje ćemo zaštititi djecu i mlade, i postojaće bezbjedan proizvod za odrasle potrošače.” Dosadašnja politika je, smatra ministar, propala, jer broj konzumenata raste, pa i među mladima.
Pozitivne efekte delimične legalizacije očekuje i poverenik savezne vlade za lekove Burkhard Blinert. “Protiv pušenja trave ne pomažu zabrane, a kriminalizacija ljudi nema nikakve veze sa zdravstvenom zaštitom”, rekao je on i dodao da to sasvim jasno pokazuje realnost života 4,5 miliona odraslih konzumenata kanabisa.
Blinert ocjenjuje da je ova nova politika po pitanju narkomanije i bolesti zavisnosti, “daleko od stigmatizacije i kriminalizacije”, a orijentisana je na “veću zaštitu i pomoć”. Za mnoge, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će novi zakon moći da ispuni zahtjeve savezne vlade.
Šta zabrinjava?
Upozorenja stižu od udruženja ljekara, ali i od političara na saveznom i pokrajinskim nivoima – pa čak i iz vladajuće SPD, čiji su članovi i ministar Lauterbah i poverenik Blinert.
Oglasilo se i Udruženje njemačkih sudija, koje upozorava da će pravosuđe biti preopterećeno zbog propisa o amnestiji. “Pravosuđe očekuje da će više od 100.000 dosijea morati ponovo da budu provjereni u slučaju planiranog retroaktivnog ukidanja kazni za krivična dela u vezi sa kanabisom”, kaže predsjednik udruženja Sven Reben.
Za tužilaštva to znači da “moraju ponovo pojedinačno da ocjenjuju sve krivične spise koji se odnose na Zakon o narkoticima, kako bi utvrdili da li su tamo navedene činjenice u novoj pravnoj situaciji nekažnjive”. I sudovi će se, kaže, zbog toga suočiti sa ogromnim dodatnim opterećenjem.
Istovremeno, predsjednik udruženja ljekara Klaus Rajnhard podsjeća: “Kanabis je supstanca koja, kao prvo, ima potencijal da izazove zavisnost. Oko deset odsto redovnih korisnika je zavisno. Drugo, redovna konzumacija do 25. godine može da izazove trajna oštećenja tokom procesa sazrevanja mozga.” Doktor Rajhard strahuje da će legalizacija u startu omogućiti većem broju ljudi da probaju drogu.
Gdje će kanabis moći da se kupi?
U početku će postojati “neprofitna” udruženja kojima je dozvoljeno da zajednički uzgajaju kanabis i prodaju ga članovima za sopstvenu potrošnju.
Krovna organizacija njemačkih klubova kanabisa očekuje procvat nakon legalizacije. “Pretpostavljam da će u roku od godinu dana u Njemačkoj biti tri do četiri hiljade klubova”, kaže predsjednik udruženja Štefen Gejer.
Trenutno postoji 300 grupa koje su u fazi osnivanja kluba ili samo čekaju da zakon stupi na snagu.
Prvobitno planirane “licencirane specijalističke prodavnice”, odnosno prodavnice kanabisa u kojima drogu legalno mogu da kupe osobe starije od 18 godina, za sada neće postojati. Distribucija u prodavnicama planirana je u drugom koraku, a u to će biti uključeni i naučnici. Kako je saopšteno, Vlada u Berlinu o tome se dogovorila nakon razgovora sa Evropskom komisijom.
Koja pravila važe za “kanabis-klubove”?
Klubovi će biti neprofitne organizacije i moći će da imaju do 500 članova čija je minimalna starost 18 godina. Klubovi će morati da imenuju ljude zadužene za zaštitu mladih, za bolesti zavisnosti i prevenciju. Klubovi neće smeti da se reklamiraju, a zabranjeno je biti član u više klubova.
I u radu klubova primjenjuju se ograničenja u količini: i član će dnevno moći da koristi maksimalno 25 grama kanabisa, a od kluba će mesečno moći da dobije najviše 50 grama. Članovi mlađi od 21 godine moći će da dobiju najviše 30 grama mjesečno, a za njih bi trebalo postaviti i gornju granicu sadržaja aktivnog sastojka. Troškovi se pokrivaju članarinom, a ako je potrebno, na to se dodaje i dodatna suma po izdatom gramu.
U prostorijama kluba neće biti dozvoljena konzumacija, a zabranjeno je i točenje alkohola. I za klubove važi minimalna udaljenost od škola i vrtića.
Šta je sljedeći korak?
Mogući drugi korak, tzv. “model-projekti”, trebalo bi da izgledaju ovako: “Komercijalni lanci snabdijevanja” trebalo bi da se isprobaju u okruzima i gradovima u nekoliko njemačkih pokrajina – od proizvodnje, preko distribucije, pa do prodaje kanabisa u specijalizovanim prodavnicama.
Projekte bi trebalo da prate i podržavaju naučnici, a dužina trajanja projekta ograničena je na pet godina i samo na stanovnike tih lokalnih zajednica. Tokom trajanja projekta trebalo bi ispitati efekte na zdravlje i zaštitu mladih, kao i na crno tržište.
Međutim, taj drugi korak “vjerovatno je još uvijek podložan promjenama”, navodi Vlada. To znači da će i EU tu vjerovatno biti konsultovana. Savezni ministar Lauterbah naglašava da je ishod projekata otvoren: “Ne mogu da isključim mogućnost da sve ostane samo na prvom koraku”, rekao je.
Takođe, tek bi trebalo razjasniti da li će se dozvoliti uvoz kanabisa kako bi se obezbijedili sigurni lanci snabdijevanja.
Slobodna prodaja kanabisa širom zemlje bila bi moguća tek nakon petogodišnje probne faze i obnovljenog odobrenja Evropske komisije. Lauterbah i njegov kolega Džem Ozdemir, savezni ministar poljoprivrede iz redova Zelenih, naglašavaju da se u EU, među zemljama koje imaju slične ideje po ovom pitanju, vodi kampanja kako bi se do tada usaglasila jedinstvena evropska pravila.
Svijet
TRAMP TVRDI: Blizu smo dogovora, kraj rata u Ukrajini nikad bliži
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je blizu rješenje sukoba u Ukrajini.
“Mislim da će se to riješiti. Mislim da se približavamo”, rekao je Tramp novinarima.
Tramp je dodao da je sa potpredsjednikom Sjedinjenih Država Džejmsom Dejvidom Vensom uključeni u napore za rješavanje sukoba i da SAD žele da se sukob okonča.
Svijet
ZELENSKI TRAŽI ODLUČNIJE POTEZE: Rusija mora biti primorana na mir
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon ruskog napada na fabriku dečje hrane u Kijevskoj oblasti, da međunarodna zajednica mora da izvrši pritisak na Rusiju kako bi okončala rat i prešla na diplomatsko rešavanje sukoba.
Zelenski je naveo da su u napadu na fabriku, koja proizvodi dečju hranu, poginule četiri osobe, dok je sedam ljudi povređeno.
“Rusija nastavlja svoj rat protiv života i svi koji pomažu Ukrajini zaista učestvuju u njegovoj odbrani”, poručio je Zelenski na Telegramu.
Prema njegovim rečima, među metama ruskih napada poslednjih dana bili su i skladišta hrane i poštanski objekti u Dnjepropetrovskoj oblasti, vozilo hitne pomoći u Hersonu, školska zgrada u Sumskoj oblasti, lučka infrastruktura u Odeskoj oblasti, kao i stambeni objekti i ambulanta u Harkovskoj oblasti.
Zelenski je zahvalio saveznicima na vojnoj i finansijskoj pomoći, ističući da paketi podrške, sistemi protivvazdušne odbrane i sankcije protiv Rusije doprinose zaštiti života građana.
“Važno je da svi nateramo Rusiju da okonča ovaj svoj rat i pređe na diplomatiju”, dodao je on.
Spasilačke ekipe i dalje rade na mestu napada u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti, gde se pod ruševinama traga za još dve osobe.
Dan ranije, predsednik Ukrajine objavio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu, u kojem je ruskom lideru predložio da održi lični sastanak kako bi razgovarali o načinima za okončanje rata.
(Tanjug) Foto: Tanjug
Svijet
NOVI FRANCUSKO NJEMAČKI non-pejper za pristup Z. Balkana EU
Nemačka i Francuska su predložile da se zemljama koje žele da postanu članice Evropske unije pruži više mogućnosti da se pridruže programima EU i da pristupe jedinstvenom tržištu pre nego što se pridruže bloku, navodi se u diskusionom dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
U radnom dokumentu se navodi da je namera da se unese novi zamah u diskusije o proširenju bloka od 27 članica pre današnjeg samita između lidera EU i Zapadnog Balkana, i još jednog samita sa Moldavijom kasnije tokom juna.
“Moramo da obezbedimo dodatne podsticaje kao deo procesa integracije zasnovanog na zaslugama, postepeno, i da pojednostavimo trenutni proces kako bismo ga učinili efikasnijim i omogućili bržu i dublju integraciju”, piše u francusko-nemačkom dokumentu, kako prenosi Rojters.
U dokumentu se predlaže moguće učešće u programima razmene studenata i istraživanja EU, kao i potencijalna integracija u oblastima kao što su energetika, industrija i sistem trgovine emisijama bloka, ukoliko zemlja kandidat ispunjava određene standarde.
Takođe se pokreće mogućnost da se predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije dozvoli učešće u delovima ministarskih sastanaka i samita EU, bez prava glasa na njima.
Autori dokumenta naglašavaju da predloženi model ne predstavlja zamenu za punopravno članstvo niti produžavanje pristupnog procesa, već pokušaj da se reforme ubrzaju i da građani zemalja kandidata osete konkretne koristi od evropskih integracija i pre formalnog prijema u Evropsku uniju.
Dokument je sačinjen nakon predloga nemačkog kancelara Fridriha Merca od prošlog meseca da se Ukrajini dodeli novi status “pridruženog člana”, kao prelazni korak ka članstvu u EU, što je pokrenulo pitanja o zemljama Zapadnog Balkana koje godinama rade na pridruživanju EU i koje, prema njegovom planu, ne bi dobile iste mogućnosti kao Ukrajina, napominje Rojters.
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Region3 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
-
Društvo3 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Politika10 sati ago“NE TALASAJ, NE PITAJ, NE KRITIKUJ”! Drinić o atmosferi straha u javnim institucijama
-
Hronika2 dana agoBANJALUČKE KRAĐE ZA NEVJERICU: Jedan odnio jagnje, drugi kroz prozor ispao s vlasnikom stana
-
Svijet1 dan agoZAKLJUČALI RADNIKE U AUTO, PA IH ŽIVE ZAPALILI: Kamere snimile horor na pumpi u Italiji
-
Svijet2 dana agoIMA POVRIJEĐENIH: Dronovi napali Sankt Peterburg u kojem boravi delegacija Srpske
