Connect with us

Svijet

TRAMP ODNIO POBJEDU U JUŽNOJ KAROLINI “Mi ćemo reći izlazi, Džo, ti si otpušten”

Bivši američki predsjednik Donald Tramp ubjedljivo je pobijedio na republikanskim predizborima u Južnoj Karolini svog rivala za stranačkog kandidata na predsjedničkim izborima Niki Hejli.

“Ovo je čak veća pobjeda nego što smo očekivali. Upravo sam obaviješten da smo dobili duplo veći broj glasova koji je ikada dobijen u velikoj državi Južna Karolina”, rekao je Tramp nakon zatvaranja birališta.

Mreža “En-Bi-Si njuz” javila je da je Tramp osvojio 59,8 odsto glasova, a Niki Hejli 41,5 odsto.

“Pogledaćemo Džozefa Bajdena pravo u oči. On uništava našu zemlju – a mi ćemo reći `izlazi, Džo, ti si otpušten`”, rekao je Tramp pristalicama nekoliko minuta nakon što su ga američki mediji proglasili za pobjednika.

Hejlijeva, koja je bila guvernerka Južne Karoline od 2011. do 2017. godine, priznala je poraz i čestitala Trampu na pobjedi.

Uprkos teškom porazu, Hejlijeva je poručila da ne razmišlja da odustane od borbe sa Trampom.

Tramp je pobijedio na svim republikanskim predizborima do sada – u Ajovi, Nju Hempširu, Nevadi, Devičanskim ostrvima i sada u rodnoj državi Niki Hejli – ostavljajući je bez vidljivog puta do republikanske nominacija.

Analize potvrđuju da bi Tramp nakon glasanja u Južnoj Karolini, rodnoj državi njegovog unutarstranačkog protivkandidata Niki Hejli, mogao da bude jedini republikanski kandidat za predsjednika Amerike.

Američki mediji prenose nezvanično da će Tramp osvojiti većinu delegata u Južnoj Karolini, a ankete pokazuju da Hejli zaostaje za oko 30 odsto podrške u odnosu na 45. predsjednika Sjedinjenih Država.

Tramp je već trijumfovao u Ajovi, Nevadi i Nju Hempširu, ali je Hejli guverner u Južnoj Karolini, pa su izbori u ovoj saveznoj državi značajniji od svih prethodnih do sada.

Hejlijeva poručuje da ne odustaje od kampanje. Tri dana uoči glasanja, u zapaljivom govoru je prvi put bez zadrške napala Trampa, što je taktika koju je do sada izbjegavala.

Analitičari smatraju da neodsutajanje u ovom trenutku može da bude samo “donkihotovska” borba ili principijelan stav protiv Trampa, dok je na duži rok u igri temelj za njenu dalju političku karijeru.

Pojedini republikanci se nadaju da bi kompenzacija za povlačenje iz trke bila potpredsjednička funkcija u slučaju da Tramp pobijedi demokratskog kandidata Džozefa Bajdena.

Hejlijeva tvrdi da su Tramp i Bajden “najneomiljeniji političari u Sjedinjenim Državama”.

Pojedine analize vide nastavak kampanje Hejlijeve kao mogućnost da, u slučaju brojnih sudskih sporova protiv Trampa, ona preostane jedina moguća alternativa iz redova republikanaca, što je, kako je ocjenjuje, malo vjerovatan scenario.

Politička realnost među republikancima je da Tramp i dalje ima bazu koja mu je lojalna.

Nakon 5. marta kada republikanci glasaju u 16 saveznih država definitivno bi sve trebalo da bude razjašnjeno.

Svijet

NOVI NLO DOSIJEI ŠOKIRALI JAVNOST: Pentagon objavio 71 fajl, među njima studije o „warp“ pogonu

Američki Pentagon je objavio šestu grupu dokumenata o neidentifikovanim letećim objektima, ili NLO-ima, uključujući desetine dokumenata koji detaljno opisuju vojni program u okviru kojeg su naručene studije o varp pogonima – pogonima za kretanje brzinom većom od svjetlosti, crvotočinama i povredama koje su istraživači povezali sa mogućim susretima sa nepoznatim letjelicama.

Pentagon je juče objavio ukupno 71 fajl, pri čemu je 67 obezbijedilo Ministarstvo odbrane a četiri lokalni organi za sprovođenje zakona u Koloradu, prenosi CBS.

Objavljeno je 55 PDF fajlova, 15 video fajlova i jedan audio-fajl a datumi na dokumenatima se kreću od 1952. do 2025. godine, prenosi Tanjug.

Najnovije objavljeni NLO dosijei se bave američkom tajnom vojnom inicijativom, koja je poznata kao Program za primjenu naprednih sistema vazduhoplovnog naoružanja, koji je 2008. godine osnovala Odbrambena obavještajna agencija (OBAA), i koji je trajao do 2012. godine.

Dok većina referentnih dokumenata odbrambene obavještajne službe ispituje ideje koje su u domenu naučne fantastike, jedan dokument je visoko tehnička studija na 38 stranica iz 2010. godine koji analizira “dokaze o nenamjernim povredama ljudskih posmatrača od strane anomalnih naprednih vazduhoplovnih sistema”.

Istraživači su u tom dokumentu naveli da su “tri prethodno zdrave i aktivne osobe doživjele anomalni (nepravilan, neskladan i nespojiv sa njihovom oblašću) događaj povezan sa vazduhoplovstvom” i da su nakon toga patile od niza medicinskih simptoma, uključujući toplotu i crvenilo na koži i gubitak kose.

Jedna od osoba je pokazivala “znake radijacijske bolesti” i “tokom nekoliko godina razvila je znake malignih transformacija”.

U izvještaju se navodi da je “dovoljan broj incidenata/nesreća tačno prijavljen” i da su “prikupljeni medicinski podaci koji podržavaju hipotezu da su neki napredni sistemi već raspoređeni”, čije funkcionisanje ostaje nejasno za Sjedinjene Američke Države.

Većina video-snimaka u objavljenim dokumentima slična je onima iz prethodnih saopštenja, i prikazuje nejasne slike neobjašnjivih objekata koje su snimile vojne kamere, a jedan neobjašnjivi incident iz 2022. godine prikazuje bespilotnu letelicu koja “putuje različitim brzinama” između 130 i 290 kilometara na sat.

Prateći izvještaj o susretu pokazuje da su operateri bili na misiji na Bliskom istoku kada su uočili razne objekte na nepoznatim visinama a posada je izvijestila da su objekti bili veličine između jednog i dva metra, i da su “sporadično letjeli unutar ciljanog područja”.

Još jedan video snimljen iznad Bliskog istoka prikazuje “šest malih sfernih objekata” koji su “izgledali okretno” i često su mijenjali pravac.

Četiri video-snimka potiču od lokalnih organa za sprovođenje zakona u Koloradu, koji su podnijeli izvještaje kancelariji Pentagona, a djelimično zamućeni snimak snimljen je kamerama mobilnih telefona u oktobru 2023. godine.

“Oficir koji je podnio izvještaj opisao je fenomen kao ‘tihi’ i kao ‘crvena, plava i zelena trepćuća svjetla'”, navodi američka vojska u bilješkama koje prate jedan od snimaka.

Objavljeni dosijei uključuju sat vremena dug audio-snimak i transkript izjava oficira Ratnog vazduhoplovstva Edvarda Rupelta iz 1952. godine u kojima on objašnjava istragu službe o incidentima sa NLO-ima, i navodi da je oko 20 odsto od 800 izvještaja o NLO-ima koje je Ratno vazduhoplovstvo istražilo i dalje misterija.

Pentagon je 14. septembra objavio stvaranje zakonskog izuzeća koje bi omogućilo sadašnjim i bivšim zaposlenima, koji su ranije bili obavezani sporazumima o neotkrivanju podataka, da dijele informacije vezane za istraživanja o NLO sa vladom.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Sporazum SAD sa Danskom i Grenlandom pobjeda za američki narod

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da sporazum SAD sa Danskom i Grenlandom predstavlja veliku pobjedu za američki narod.

“Ovaj istorijski sporazum predstavlja veliku pobjedu za Sjedinjene Države i američki narod. Zahvaljujući viziji i vođstvu predsjednika Trampa, ovaj istorijski sporazum trajno garantuje bezbjednosne interese SAD na Arktiku, bez ikakvih troškova za američke poreske obveznike”, rekao je Rubio u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kako je naveo, Grenland će zauvijek biti dio zone strateške odbrane Sjeverne Amerike, čime će se spriječiti prisustvo bilo kog protivnika na toj teritoriji i u njenom okruženju.

“Ovaj sporazum trajno i u potpunosti rješava pitanja naše nacionalne bezbjednosti vezana za Grenland”, zaključio je Rubio, prenosi Tanjug.

Prethodno, američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države postigle sporazum sa Danskom i Grenlandom kojim se, kako je naveo, Vašingtonu obezbjeđuje trajna kontrola nad bezbjednosnim i drugim pitanjima na Grenlandu.

Prema njegovim riječima, sporazum predviđa da nijedan protivnik SAD ubuduće neće moći da uspostavi bazu, vojno prisustvo ili realizuje osjetljive investicije na Grenlandu bez izričitog pisanog odobrenja Vašingtona.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA U OZBILJNOM PROBLEMU: Znanja učenika nikad manje

Najnovije PISA testiranje za 2025. godinu pokazalo je veliki pad rezultata petnaestogodišnjaka u više evropskih zemalja, posebno u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finsko

Studija mjeri koliko učenici mogu da primijene znanje stečeno u školi iz oblasti čitanja, matematike i prirodnih nauka u stvarnim životnim situacijama.

Iako je Velika Britanija odstupila od negativnog trenda, veći dio zapadne Evrope nastavio je pad koji traje još od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Finskoj udio petnaestogodišnjaka bez osnovne funkcionalne pismenosti i matematičkih vještina porastao je na gotovo trećinu generacije.

Stručnjaci navode da je pandemija ubrzala gubitke u učenju, ali da su uzroci dublji: hroničan nedostatak nastavnika, česte reforme nastavnih planova koje zanemaruju osnovne vještine, rastuće nejednakosti i sve izraženija segregacija školskih sistema.

Kao dodatni problem ističe se stalna upotreba pametnih telefona, koja smanjuje pažnju učenika i potiskuje „dubinsko čitanje“ u korist površnog skrolovanja.

Njemačka je zabilježila najlošiji rezultat PISA testiranja do sada. Koordinator njemačkog istraživanja Samuel Grejf upozorio je da sve veći broj mladih nema osnovne vještine potrebne za građanski život i tržište rada.

„Druge zemlje su mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodične pozadine“, rekao je Grejf.

Podaci pokazuju i snažnu povezanost između školskog uspjeha i socioekonomskog statusa: visok nivo kompetencija postiže samo dva odsto učenika iz porodica s niskim prihodima, naspram 25 odsto učenika iz imućnijih domaćinstava.

U Holandiji je zabilježen istorijski minimum, posebno kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, gdje 39 odsto petnaestogodišnjaka nema osnovne vještine potrebne za snalaženje u savremenom društvu.

Ministarstvo prosvjete priznalo je da pad nije samo privremena posljedica pandemije, već da je riječ o strukturnom problemu.

U Francuskoj je ministar prosvjete Eduar Žefre rezultate ocijenio zabrinjavajućim, ali ne i iznenađujućim, dok su analitičari ponovo ukazali na nedovoljna ulaganja i duboke društvene razlike.

Finska je takođe zabilježila pad rezultata iz matematike i čitanja, a tamošnji stručnjaci upozoravaju da se nastavni planovi moraju mijenjati zajedno sa društvom.

Nastavi čitati

Aktuelno