Danska je spremna da brani svaki centimetar NATO, uključujući i svoju teritoriju, izjavila je danas, 8.jula, u Ankari danska premijerka Mete Frederiksen, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovio da Grenland treba da bude pod kontrolom SAD-a.

Trampove tvrdnje da SAD moraju da steknu ili kontrolišu Grenland, poluautonomnu dansku teritoriju, već dugo su izvor napetosti u odnosima Vašingtona i Kopenhagena, kao i u širim odnosima SAD-a sa Evropom.

“Grenland nije na prodaju”
Pitanje je od tada prešlo na diplomatski nivo.

“Spremni smo da branimo svaki centimetar NATO, uključujući i našu vlastitu teritoriju. Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku“, rekla je Frederiksen i ponovila da Grenland nije na prodaju.

“Jedan od razloga zašto smo izgradili NATO pijre mnogo, mnogo godina jeste to što, ako se nekome od nas nešto dogodi, onda bi svi trebalo da stanemo jedni uz druge“, rekla je.

Tramp je u utorak u Ankari izjavio da bi Grenland trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske.

Šta je rekao Donald Tramp
“Grenland bi trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država, a ne Danske“, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Dodao je da je spor oko Grenlanda narušio odnose između SAD-a i NATO.

“To je narušilo moj odnos sa NATO jer Grenland ne koristi Danskoj. Danska zapravo ne ulaže novac kako bi pomogla Grenlandu, a on je izuzetno važan za Sjedinjene Američke Države. Okružen je kineskim i ruskim brodovima, a to se neće dozvoliti“, rekao je Tramp, piše Hina, prenosi Index.hr.

“Nisu htjeli da pristanu na to, uprkos svoj pomoći koju im pružamo u vezi sa Rusijom”, dodao je.

Američki šef diplomatije Marko Rubio izjavio je u junu da se razgovori sa Danskom i Grenlandom o tom pitanju nastavljaju na mjesečnom nivou.

Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vojnih udara na ciljeve u Iranu nakon što su tri komercijalna broda napadnuta u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili odgovor na, kako tvrdi Vašington, iranske napade na trgovačke brodove koji su plovili kroz međunarodni plovni put, ističući da će Teheran snositi “visoku cijenu” za ugrožavanje slobode plovidbe.

Prema američkim zvaničnicima, pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, radare, protivbrodske raketne položaje i objekte Iranske revolucionarne garde.

Iranski državni mediji javili su da je tokom noći odjeknulo više eksplozija na ostrvu Kešm, u gradu Sirik i u velikoj luci Bandar Abas, dok za sada nema zvaničnih podataka o eventualnim žrtvama ili razmjerama materijalne štete.

Istovremeno, američke vlasti ukinule su privremenu dozvolu koja je Iranu omogućavala izvoz sirove nafte, čime je dodatno pojačan ekonomski pritisak na Teheran usred pregovora o trajnom sporazumu između dvije zemlje.

Iran zaprijetio odmazdom, Katar optužio Teheran
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je, kao odgovor na američke udare, raketama i dronovima gađala desetine američkih vojnih objekata u Bahreinu i Kuvajtu, navodeći da je pogođeno 85 ciljeva, kao i da je oboren američki dron MQ-9.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Vašington da je prekršio memorandum o razumijevanju postignut prošlog mjeseca i upozorilo da će preduzeti “odlučne mjere” radi zaštite nacionalne bezbjednosti i svojih interesa.

Dodatne tenzije izazvao je napad na tri trgovačka broda u blizini Omana, među kojima je bio i katarski LNG tanker “Al-Rekayyat”. Katar je za napad direktno okrivio Iran, ocijenivši da je riječ o neprihvatljivom udaru na međunarodnu pomorsku plovidbu, dok je Teheran odbacio optužbe kao neosnovane.

Obnovljeni sukobi doveli su do rasta cijena nafte za više od dva odsto, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla ozbiljno ugroziti snabdijevanje svjetskog tržišta energentima i dodatno narušiti krhko primirje između SAD i Irana, prenosi “HurriyetDailyNews”.

Postupak za refundacije će biti efikasniji i jednostavniji, cijene avionskih karata će uključivati ručni prtljag, a roditelji ili pratioci djece će moći da sjede pored njih u avionu što do sada nije uvijek bio slučaj.

Zamislite da vam je let kasnio nekoliko sati, a nakon uložene žalbe, nedjeljama ste čekali refundaciju ako ste je uopšte i dobili.

To će se ubrzo promijeniti zahvaljujući izmjenama pravila o pravima putnika koje su usvojili poslanici Evropskog parlamenta.

Kako se navodi, putovanja će ubuduće biti lagodnija, a prava putnika su prioritet.

Postupak za refundacije će biti efikasniji i jednostavniji, cijene avionskih karata će uključivati ručni prtljag, a roditelji ili pratioci djece će moći da sjede pored njih u avionu što do sada nije uvijek bio slučaj.

Poslanici Evropskog parlamenta su potvrdili izmjene pravila o pravima putnika u avio-saobraćaju sa 646 glasova za, 12 protiv i tri uzdržana. Pravila, koja su na snazi od 2004. godine, imaju za cilj da obezbijede adekvatnu zaštitu putnika u nepredviđenim situacijama tokom putovanja, kao što su uskraćivanje ukrcavanja i kašnjenja ili otkazivanja letova.

Odšteta za propuštene ili odložene letove
Kako se navodi, poslanici su uspjeli da odbrane osnovno pravo putnika na povraćaj novca ili preusmjeravanje u slučaju otkazivanja leta.

Ukoliko let kasni više od tri sata, ako je otkazan manje od 14 dana unapred ili ako im je uskraćeno ukrcavanje, putnici će i dalje imati pravo na odštetu.

Iznosi odštete ostaju isti i zavise od dužine leta: 250 evra za putovanja do 1.500 km, 400 evra za putovanja unutar EU duža od 1.500 km i druga putovanja između 1.500 i 3.500 km, i 600 evra za sva duža putovanja.

Avio-prevoznici će imati mogućnost da smanje odštetu za 50% za najduže letove ako putnicima ponude preusmjeravanje do konačne destinacije ili ako kašnjenje pri dolasku ne traje duže od četiri sata.

Avio-kompanije će moći da izbjegnu plaćanje odštete ako je kašnjenje ili otkazivanje uzrokovano događajima van njihove kontrole, a pod tim se podrazumijevaju prirodne katastrofe, rat, vanredni vremenski uslovi, nedisciplinovani putnici ili štrajkovi na aerodromima, u službama kontrole letenja ili zemaljskog osoblja.

U svim slučajevima, avio-prevoznici će i dalje imati obavezu da se pobrinu za putnike koji su zadržani na putu, uključujući obezbjeđivanje osvježenja na svaka dva sata čekanja, obroka nakon tri sata, kao i, po potrebi, smještaja tokom noći (do tri noćenja ako je poremećaj van kontrole avio-kompanije).

Lakši povrat novca
Poslanici su insistirali da povraćaj novca bude brži i jednostavniji. Putnici koji izaberu povrat novca umjesto preusmjeravanja dobiće ga automatski, dok će drugi dobiti jasna uputstva kako da podnesu zahtjev za odštetu u roku od četiri dana od završetka putovanja.

U tom slučaju, putnici ne moraju da imaju korisnički nalog ili posebnu aplikaciju da bi dobili ove informacije.

Putnici u vazdušnom saobraćaju imaće devet mjeseci da podnesu zahtjev za odštetu, dok će avio-kompanije imati 30 dana da isplate odštetu ili se pozovu na vanredne okolnosti, objasne zašto odšteta neće biti isplaćena i upute putnike na dalji postupak.

Koja još prava imaju putnici?
Pominju se i neke novine, pa će putnici moći da iskoriste povratni let iz povratne karte čak i ako nisu iskoristili prvi let, bez dodatnih troškova.

Nova pravila uključuju i pravo da se u avion unese, bez dodatne naknade, jedan lični predmet, poput male torbe ili ranca. Kako bi se poboljšala transparentnost cijena, poslanici su insistirali da avio-kompanije, posrednici i platforme za pretragu uvek prikazuju cenu karte koja uključuje ručni prtljag već na početku rezervacije.

Avio-kompanije mogu da ponude jeftinije karte za putnike koji odluče da putuju bez ručnog prtljaga.

Putnicima se više neće naplaćivati dodatne naknade za ispravku grešaka u pisanju imena niti za štampanu verziju bording karte ako su se već prijavili na let.

Moći da se dobiju digitalne bording karte prilikom prijave, bez dodatnih zahtjeva ili obaveze da se otvara korisnički nalog ili posebna aplikacija.

Takođe, putnicima se ne smije uskratiti ukrcavanje ako koriste sopstvenu odštampanu verziju digitalno izdate karte.

Porodice se ne smiju razdvajati prilikom sjedenja
Putnici sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću imaju pravo na odštetu, preusmeravanje i pomoć avio-kompanija ako propuste let zato što im aerodrom nije omogućio da se na vreme ukrcaju.

Porodice sa djecom takođe ne smiju biti razdvojene prilikom sjedenja, što se odnosi na roditelje ili pratioce djece mlađe od 14 godina.

Isto pravo važi i za putnike sa invaliditetom, smanjenom pokretljivošću i trudnice.

“Dobre vesti za sve koji lete”
Potpredsjednik Odbora za saobraćaj i turizam, Virginijus Sinkevicius, izjavio je da “imamo dobre vijesti za sve koji lete”.

“Naporno smo radili da putnici ne izgube prava koja već imaju, uz obezbjeđivanje bolje zaštite za porodice, osobe sa smanjenom pokretljivošću i druge kojima je pomoć najpotrebnija”, istakao je.

Nakon što Parlament odobri privremeni dogovor, potrebno je da ga potvrdi i Savjet do početka avgusta 2026. godine.

Ažurirana pravila stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU. Od tog trenutka države članice i kompanije imaće godinu dana da se pripreme za njihovu primjenu.