Connect with us

Društvo

ŠULIĆ NE ODUSTAJE OD BORBE SA PEKARIMA ” Razlike u cijeni hljeba su bez osnova”

Hljeb u Banjaluci skuplji je i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske. Nastavićemo pregovore sa pekarima, ali uporedo idemo u donošenje dvije uredbe da bismo uveli red u cijene osnovnih životnih namirnica, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić.

Pojasnio je da će uskoro, i to u prvoj polovini marta, donijeti uredbu kojom će ograničiti cijenu osnovnog hljeba, ali i da planiraju izmjene propisa kada je riječ o ostalim osnovnim životnim namirnicama.

– Ta uredba će biti dorađena, odnosno na listi će se naći još neki artikli na koje je marža ograničena – rekao je Šulić, koji se osvrnuo i na oblast turizma te podsjetio da u republičkom budžetu za ovu godinu trenutno nije predviđen novac za turističke vaučere, ali da će razgovarati sa nadležnima da bi ta pogodnost opet bila dostupna građanima Srpske.

GLAS: Kako komentarišete ponašanje pekara, s obzirom na to da nisu pristali na dogovor o cijeni hljeba?

ŠULIĆ: Nismo našli zajedničko rješenje ali smo vidjeli da su pekari spremni da nastavimo razgovore. Mi ćemo se kretati u zacrtanim zakonskim okvirima, što se tiče određenih uredbi i cijene hljeba, ali ćemo nastaviti da pregovaramo sa predstavnicima pekarske industrije. Cijena hljeba u Banjaluci i banjalučkoj regiji je 60-70 feninga viša u odnosu na druge krajeve Srpske. Nastavićemo da radimo ono što je u našoj nadležnosti, ali ne odustajemo ni od razgovora. Nadam se da ćemo u narednim sedmicama ponovo razgovarati da bismo našli neko kompromisno rješenje.

GLAS: Za kojim sve izmjenama propisa poseže resor trgovine, kada je u pitanju uredba koja se tiče ograničavanja marže na osnovne životne namirnice?

ŠULIĆ: Ova uredba će biti dorađena sa još nekim artiklima, a dodatno će pojasniti i koji su tačno artikli obuhvaćeni. Na primjer za ulje, znaće se tačno koje ulje pripada uredbi, jer do sada je bilo konfuzije na terenu kad je u pitanju primjena same uredbe. Na taj način želimo dodatno da pojasnimo sve te stvari. Pokušavamo da nađemo i način da se u tu uredbu, na zahtjev potrošača, ubacimo i meso. Velike količine mesa se, nažalost, u BiH i Srpsku i dalje uvozi sa strane, tako da postoji tu dosta proceduralnih grešaka i prostora za manipulaciju. Ali, pokušaćemo. Ono što je definitivno i što treba često da ističemo jeste to da je Srpska i sa ovim cijenama, bez dodatnih aktivnosti Vlade, najjeftinija. I u BiH, i u regionu.

GLAS: Da li će turistički vaučeri ove godine biti u opticaju?

ŠULIĆ: Razgovarali smo sa Udruženjem hotelijera, prvenstveno sa malim hotelijerima, koji su iznijeli važnost primjene turističkih vaučera u Srpskoj. Trenutno nisu stavljeni u budžet kao kategorija, ali ćemo u nekom narednom periodu razgovarati o mogućnostima, da li u ovoj ili sljedećoj godini, da turistički vaučeri budu vraćeni. Sektor turizma se oporavio. Iza nas je rekordna godina bez turističkih vaučera. Sigurno je da bi ukupan broj noćenja bio i veći, ali aktivnosti ministarstva ne vežu se samo za vaučere. Oni su usmjereni i na promociju, dolazak novih gostiju, rad na zakonodavnim okvirima koji će olakšati poslovanje turističke zajednice i to je evidentirano kroz rast broja noćenja od skoro osam odsto i broja dolazaka od skoro deset odsto u prethodnoj godini.

GLAS: Kako ocjenjujete sajam turizma, koji je održan u Beogradu, a na kojem se predstavila i Srpska?

ŠULIĆ: Srpska je prvi put bila na jednom mjestu, svih deset izlagača, i to u “Ulici Republike Srpske” koja se prostirala na 500 kvadratnih metara sajma. Prvi put je štand Republike Srpske posjetio sami državni vrh Srbije, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, koji je bio tamo na danu otvaranja. Radili smo dosta sa tur-operaterima, turistički radnici koji su radili promocije svojih turističkih destinacija imali su izuzetno posjećene štandove. Imali smo dosta bilateralnih sastanaka, ja sam se sastao sa ministrom turizma Crne Gore, takođe i sa ministrom turizma Srbije. Intenzivirali smo i saradnju sa grčkom turističkom organizacijom, a šlagvort na sve je sastanak sa ministrom ekonomije i turizma jedne egzotične zemlje – Sao Tome i Principe. Više od 45.000 posjetilaca je bilo na samom sajmu, a mnogi od njih su bili i na našem štandu, tako da možemo zaključiti da smo uspješno obavili ovu sajamsku manifestaciju.

GLAS: Kakva su očekivanja od sajma turizma, koji u petak počinje u Banjaluci?

ŠULIĆ: Imam velika očekivanja od sajma turizma, koji se već četvrtu godinu zaredom održava u Srpskoj. Biće dosta izlagača iz regiona i svijeta. Očekujem veliki broj posjetilaca i siguran sam da će se iz godine u godinu sajam dodatno razvijati i da ćemo ga stavljati u rang, ako ne evropskih i svjetskih sajmova, onda svakako da bude jedan od najboljih regionalnih sajmova turizma.

Taksa

GLAS: Možete li izdvojiti joše neke od planova za naredni period?

ŠULIĆ: Pripremamo Zakon o boravišnoj taksi, koji će biti usvojen do polovine ove godine, a primjena bi trebalo da počne od 1. januara 2025. godine. Takođe su u pripremi razni pravilnici, načini na koji će biti definisana podzakonska akta koja su u saglasnosti sa radom ministarstva. Očekujemo sastanak sa rafterima o pripremi sezone za rafting, pripremu ljetne sezone na Jahorini. Ova sezona za nas je sezona zdravstvenog turizma. Radićemo niz promotivnih aktivnosti sa Ministarstvom zdravlja na privlačenju turista koji dolaze ovdje iz zdravstvenih razloga. Aktivno ćemo učestvovati i na forumima, jedan od prvih je “Jahorina ekonomski forum”, koji će u fokusu imati digitalizaciju turizma. Očekujemo da ćemo u ovoj godini implementirati centralni informacioni sistem.
Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETI NIKOLA! Kakvi su običaji za slavu koju slave milioni Srba?

Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Nikolu, najčešću slavu među pravoslavnim Srbima. Nikoljdan je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obilježen crvenim slovom i zbog toga postoji vjerovanje da tog dana ne valja raditi nikakve kućne poslove, usisavati, prati veš, čistiti. Čudotvorac, zaštitnik pomoraca i siromašnih, jedan je od najvoljenijih srpskih svetaca. Smatra se da pola Srba slavi Nikoljdan dok ona druga polovina ide na slavu, koja je uvijek u vrijeme posta.

Sveti Nikola ili Nikoljdan se uvijek slavi 19. decembra, na dan kada je ovaj svetitelj umro 345. godine nove ere. Pretpostavlja se da se kao porodična slava obilježava od samog početka primanja hrišćanstva, ali pouzdani podaci postoje da se slavi od XIII vijeka nakon reformi koje je Sveti Sava uveo u pravoslavlje srpskog naroda.

Slava Sveti Nikola je strogo posna slava jer pada u vrijeme Božićnog posta i nikako je ne treba pripremati i dočekivati goste sa mrsnom trpezom. Slavski kolač, žito i vino su obavezni. Na dan slave, domaćin kuće ujutru treba da ponese slavski kolač, žito, vino i svijeću u crkvu i prisustvuje jutarnjoj liturgiji, nakon koje sveštenik sječe slavski kolač. Potom se porodica i gosti u porodičnom domu domaćina slave okupljaju za slavskom trpezom. Od izuzetnog je značaja da članovi porodice budu prisutni, a naglašava se i da nipošto ne treba vratiti nikoga ko toga dana dođe u kuću domaćina. Svakako, svoju slavu možete proslaviti i u nekom od restorana za proslave, ukoliko imate veliki broj gostiju.

Sveti Nikola se smatra zaštitnikom moreplovaca, putnika, siromašnih, djece, učenih ljudi i trgovaca. Poznat je po velikodušnosti i brojnim dobročinstvima koje je činio, želeći da pomogne čistog srca, iz iskrenih hrišćanskih pobuda. Trudio se da se za njegova dobra djela ne sazna da ih je on učinio. Predanje kaže da je djeci krišom kroz prozor ili u cipele ostavljao poklone. Nadaleko je poznata i priča kako je tri sestre iz siromašne porodice u Patari spasao da se ne odaju bludničenju tako što je tajno porodici poklonio vreće zlata. Zahvaljujući tome, kult Svetog Nikole nije rasprostranjen samo kod pravoslavnih hrišćana, već i kod katolika.

Sveti Nikola slava i običaji
Za čuda Svetog Nikole vezuju se i brojne legende od kojih je svakako jedna od najčuvenijih da je Sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom. U znak zahvalnosti, srpski kralj je bogato darovao hram u Bariju u kome se nalaze mošti ovog svetitelja i čudotvorca. Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), rođen je u gradu Patara u Likiji, koji se nalazi na teritoriji današnje Turske. Zamonašio se u manastiru Novi Sion, koji je osnovao njegov stric Nikolaj, episkop patarski. Nakon smrti roditelja Nikola je kompletan imetak i sve što je posjedovao razdijelio za pomoć siromašnima.

Upokojio se 19. decembra 345. godine (odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru). Prvobitno je sahranjen u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije. Međutim, njegove mošti prenijete su u Italiju, u manastir Svetog Jovana Preteče u Bariju, krajem XI vijeka, tačnije 1096. godine, nakon što su Turci zauzeli Likiju, te je postojao osnovan strah kako bi mošti svetitelja mogle biti oskrnavljene od strane turskih ovajača. Tri godine kasnije, u Bariju je sagrađena i veličanstvena crkva posvećena ovom svetitelju.

Nastavi čitati

Aktuelno