Connect with us

Svijet

“GORUĆE PITANJE AMERIKE”! I Bajden i Tramp na granici Teksasa i Meksika

Američki predsjednik Džozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp posjetili su istog dana granicu SAD i Meksika, u vrijeme kada je veliki priliv migranata postao jedno od najvažnijih pitanja za glasače.

Bajden je posjetio pogranični grad Braunsvil u Teksasu, u namjeri da podsjeti birače da su republikanci u Kongresu odbacili dvostranački prijedlog o jačanju imigracionih mjera, nakon što im je Tramp rekao da ne izglasaju zakon kako Bajden ne bi ostvario političku pobjedu, prenosi Glas Amerike.

Braunsvil je region gdje se broj ilegalnih ulazaka u SAD znatno smanjio proteklih godina.

Predsjednik je u Braunsvilu pozvao Trampa da mu se pridruži u pronalaženju rješenja za probleme imigracije u SAD, prenosi Glas Amerike.

-Usaglasite se umjesto što članovima Kongresa govorite da blokiraju ovaj prijedlog. Pridružite mi se ili ću se ja pridružiti vama ukazujući Kongresu da usvoji ovaj dvostranački prijedlog zakona o bezbjednosti granica. Možemo to da uradimo zajedno – rekao je Bajden.

On je pozvao članove Kongresa da ponovo razmotre stavove o dvostranačkom prijedlogu za rješavanje krize na granici, pošto je blokiran u Senatu, u velikoj mjeri i zbog protivljenja Donalda Trampa.

-Senat treba da prispita svoj stav, a članovi koji mu se protive politizaciju treba da ostave po strani. Njihova odluka treba da bude doneta na osnovu procijenjene dobrobiti, a ne da li će koristiti jednoj ili drugoj stranci. Dogovor je bio gotovo postignut, a onda ga je skrajnulo strančarenje. Kompromis je koristan korak u rješavanju problema imigracije – poručio je Bajden.

-Potrebno je da djelujemo – istakao je američki predsjednik, aludirajući na Kongres.

Bivši predsjednik Tramp obišao je Igl Pes, jedno od najprometnijih područja za ilegalni prelazak iz Meksika u Ameriku, a kao opasnost je označio dolazak migranata u SAD.

Tramp, oštar kritičar granične politike američke administracije, u govoru u parku Šelbi nastojao je da poveže porast stope kriminala u Americi sa porastom priliva ilegalne imigracije.

-To su ljudi koji u našu zemlju dolaze iz zatvora, mentalnih ustanova. Oni su teroristi i to je užasno – rekao je Tramp.

Nekoliko stotina Trampovih pristalica se okupilo noseći transparente na kojima je pisalo “Učinimo Ameriku ponovo velikom” i “Nema predaje”.

Bajden je započeo mandat u Beiloj kući 2021. godine obećanjem da će ukinuti tvrdu imigracionu politiku koju je vodio Tramp, ali je u međuvremenu zauzeo oštriji pristup.

Pod pritiskom republikanaca, koji ga optužuju da ne uspijeva da kontroliše granicu, Bajden je pozvao Kongres prošle godine da izdvoji veća sredstva za sprovođenje zakona i najavio da će “zatvoriti granicu” ako dobije nova ovlašćenja da migrante vrati sa granice.

Granična bezbjednosti je u središtu debate u američkom Kongresu.

Bajdenova administracija se zalaže za prijedlog zakona koji sadrži nova finansijska sredstva za Ukrajinu i Izrael.

Republikanci, posebno u Predstavničkom domu, zalažu se za veće mjere zaštite granice u okviru istog zakonskog paketa.

Tramp je pozivao da se odbaci dvostranački prijedlog u Senatu koji je, uz pomoć Ukrajini, sadržao i niz odredbi koje se odnose na graničnu bezbjednosti, što je dovelo do toga da prijedlog, na kraju, bude poražen u Senatu.

Republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na tome da se pitanje granice razmatra odvojeno, prije bilo kakvog glasanja o pomoći Ukrajini i Izraelu.

Related Topics:

Svijet

NAPETOST RASTE! Procurile američke obavještajne procjene o Putinu

Prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučniji je nego ikada u namjeri da nastavi rat u Ukrajini i ostvari pobjedu.

U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, uprkos naporima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News, prenosi Index.hr.

Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Ipak, visoki američki zvaničnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji nego ikada. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i privrednim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinske teritorije kako bi opravdao ogromne ljudske i financijske žrtve rata.

Tramp gubi strpljenje i uvodi sankcije

Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Tramp prošle je sedmice otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u januaru uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije. “Jednostavno sam osjetio da je vrijeme”, izjavio je Tramp novinarima, opisavši nove sankcije kao “goleme”. Dodao je kako je “dugo čekao” da ih uvede, ali se nada da “neće dugo trajati”. “Nadamo se da će se rat riješiti”, poručio je.

Bijela kuća odbila je da komentiše obavještajnu procjenu, uputivši na Trampove javne izjave. “Kao što je predsjednik izjavio, ovo su velike sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata”, rekao je jedan zvaničnik.

“Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastaviće se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir zavisi oD spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri.”

Od obećanja do neuspjelih pregovora

TrAmp je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tokom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.

Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.

“Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode”, rekao je Tramp prošle sedmice.

Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?

Evropski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i evropskih napora za naoružavanje Kijeva vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja, prenosi Index.hr.

Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Samit na Aljasci u avgustu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “MRTAV OZBILJAN”! “Posejdon” je oružje SUDNJEG DANA

Ruski torpedo “posejdon” na nuklearni pogon, za razliku od krstareće rakete “burevestnik”, zaista može da se smatra za oružje sudnjeg dana, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

Ranije tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je testiranje bespilotnog podvodnog vozila “posejdon” sa nuklearnim pogonom 28. oktobra bio ogroman uspjeh.

“Za razliku od `burevestnika`, `posejdon` zaista može da se smatra oružjem sudnjeg dana”, rekao je Medvedev. On je čestitao “svim prijateljima” Rusije na uspješnom testiranju “posejdona”, posebno ističući belgijskog ministra odbrane Tea Frankena.

Nastavi čitati

Svijet

“NATO ĆE SRAVNITI MOSKVU DO TEMELJA AKO NAPADNE BRISEL”: Ministar iz Belgije nikad direktniji

Belgijski ministar odbrane Teo Franken uputio je Putinu direktne prijetnje i stavio do znanja šta će se dogoditi ukoliko se odluči da napadne Brisel.

Belgijski ministar odbrane Teo Franken tvrdio je da bi NATO “sravnio Moskvu sa zemljom” ako bi ikada napala Brisel. U opsežnom intervjuu, Franken se dotakao niza gorućih strateških pitanja, uključujući rat u Ukrajini, evropsku odbranu i nuklearno odražavanje.

Na direktno pitanje da li se boji da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti konvencionalni raketni napad na Brisel, njegov odgovor bio je nedvosmislen:

“Ne, jer bi tada pogodio srce NATO-a, a onda ćemo mi sravniti Moskvu sa zemljom”. Franken je izrazio čvrstu podršku američkom vođstvu unutar NATO-a i ponovio svoje povjerenje u član 5., klauzulu o uzajamnoj odbrani koja je temelj Saveza.

Upitan da li će američki predsjednik Donald Tramp poštovati član 5., Franken je odgovorio potvrdno.

“Naravno da bi. U Evropi postoji puno predrasuda prema američkoj vlasti. Zašto ne bi poštovao član 5.?”

“Hibridni rat je veća prijetnja”
Franken je istakao da je više zabrinut zbog ruske upotrebe hibridnog ratovanja nego zbog pretnje konvencionalnim napadom.

“Krstareća raketa na Brisel? Jasno je da bi to aktiviralo član 5., bez obzira koju definiciju koristite. Putin to neće uraditi”, rekao je i dodao:

“Skloniji sam razmatranju scenarija sive zone: ‘mali zeleni ljudi’ koji podstiču ruskojezičnu manjinu u Estoniji protiv nacističkog režima. Prije nego što se snađete, anektovali su dio Estonije”, pojasnio je ministar.

“Vjerovanje u evropsku vojsku je prodaja magle”
Ministar odbrane nije pokazao nimalo entuzijazma za ideju zajedničke evropske vojske. Kritikovao je veće evropske zemlje zbog “maksimiziranja sopstvenih tržišta” i dovodio u pitanje kako bi se države, koje trenutno ne mogu sarađivati ni u nabavci odbrambene opreme, mogle integrisati svoje nacionalne vojske, prenosi Index.

“Svako ko vjeruje u evropsku vojsku prodaje maglu. Srećom, imamo NATO, koji je ponovo dokazao svoju efikasnost u vazdušnoj odbrani u Poljskoj i Estoniji”, poručio je.

Vojska na ulicama Brisela
Osim o međunarodnim temama, Franken je govorio i o unutrašnjim problemima, priznajući da sa Briselom ima “odnos između ljubavi i mržnje”. Podržao je poziv Džordža Luisa Bučeza, lidera frankofonih liberala (MR), da se vojska rasporedi na ulice belgijske prestonice kako bi nadzirala žarišta trgovine drogom.

“Ako se ne pozabavimo ratom protiv droge i nesigurnošću, rak u Briselu će se proširiti dalje. Da li to zahtijeva vojsku na ulicama? Ako da, onda ćemo to i učiniti”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno