Connect with us

Svijet

“GORUĆE PITANJE AMERIKE”! I Bajden i Tramp na granici Teksasa i Meksika

Američki predsjednik Džozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp posjetili su istog dana granicu SAD i Meksika, u vrijeme kada je veliki priliv migranata postao jedno od najvažnijih pitanja za glasače.

Bajden je posjetio pogranični grad Braunsvil u Teksasu, u namjeri da podsjeti birače da su republikanci u Kongresu odbacili dvostranački prijedlog o jačanju imigracionih mjera, nakon što im je Tramp rekao da ne izglasaju zakon kako Bajden ne bi ostvario političku pobjedu, prenosi Glas Amerike.

Braunsvil je region gdje se broj ilegalnih ulazaka u SAD znatno smanjio proteklih godina.

Predsjednik je u Braunsvilu pozvao Trampa da mu se pridruži u pronalaženju rješenja za probleme imigracije u SAD, prenosi Glas Amerike.

-Usaglasite se umjesto što članovima Kongresa govorite da blokiraju ovaj prijedlog. Pridružite mi se ili ću se ja pridružiti vama ukazujući Kongresu da usvoji ovaj dvostranački prijedlog zakona o bezbjednosti granica. Možemo to da uradimo zajedno – rekao je Bajden.

On je pozvao članove Kongresa da ponovo razmotre stavove o dvostranačkom prijedlogu za rješavanje krize na granici, pošto je blokiran u Senatu, u velikoj mjeri i zbog protivljenja Donalda Trampa.

-Senat treba da prispita svoj stav, a članovi koji mu se protive politizaciju treba da ostave po strani. Njihova odluka treba da bude doneta na osnovu procijenjene dobrobiti, a ne da li će koristiti jednoj ili drugoj stranci. Dogovor je bio gotovo postignut, a onda ga je skrajnulo strančarenje. Kompromis je koristan korak u rješavanju problema imigracije – poručio je Bajden.

-Potrebno je da djelujemo – istakao je američki predsjednik, aludirajući na Kongres.

Bivši predsjednik Tramp obišao je Igl Pes, jedno od najprometnijih područja za ilegalni prelazak iz Meksika u Ameriku, a kao opasnost je označio dolazak migranata u SAD.

Tramp, oštar kritičar granične politike američke administracije, u govoru u parku Šelbi nastojao je da poveže porast stope kriminala u Americi sa porastom priliva ilegalne imigracije.

-To su ljudi koji u našu zemlju dolaze iz zatvora, mentalnih ustanova. Oni su teroristi i to je užasno – rekao je Tramp.

Nekoliko stotina Trampovih pristalica se okupilo noseći transparente na kojima je pisalo “Učinimo Ameriku ponovo velikom” i “Nema predaje”.

Bajden je započeo mandat u Beiloj kući 2021. godine obećanjem da će ukinuti tvrdu imigracionu politiku koju je vodio Tramp, ali je u međuvremenu zauzeo oštriji pristup.

Pod pritiskom republikanaca, koji ga optužuju da ne uspijeva da kontroliše granicu, Bajden je pozvao Kongres prošle godine da izdvoji veća sredstva za sprovođenje zakona i najavio da će “zatvoriti granicu” ako dobije nova ovlašćenja da migrante vrati sa granice.

Granična bezbjednosti je u središtu debate u američkom Kongresu.

Bajdenova administracija se zalaže za prijedlog zakona koji sadrži nova finansijska sredstva za Ukrajinu i Izrael.

Republikanci, posebno u Predstavničkom domu, zalažu se za veće mjere zaštite granice u okviru istog zakonskog paketa.

Tramp je pozivao da se odbaci dvostranački prijedlog u Senatu koji je, uz pomoć Ukrajini, sadržao i niz odredbi koje se odnose na graničnu bezbjednosti, što je dovelo do toga da prijedlog, na kraju, bude poražen u Senatu.

Republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na tome da se pitanje granice razmatra odvojeno, prije bilo kakvog glasanja o pomoći Ukrajini i Izraelu.

Related Topics:

Svijet

ODBOR KONGRESA SAD OBJAVIO KONAČNI IZVJEŠTAJ O EPSTINU: Njegovi zločini mogli su biti spriječeni

Nadzorni odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa, kojim upravljaju republikanci, objavio je konačni izvještaj o slučaju Džefrija Epstina, zaključivši da su zločini koje je ovaj finansijer počinio nakon 2005. godine mogli biti spriječeni da su nadležne institucije pravovremeno reagovale.

Dokument je nastao nakon 15 mjeseci istrage, tokom koje su analizirani finansijski dokumenti, vladini dosjei, svjedočenja i razgovori s osobama povezanim sa slučajem.

Istražioci su posebnu pažnju posvetili propustima u postupanju prema Epstinu i njegovoj dugogodišnjoj saradnici Ghislaine Maxwell, kao i okolnostima koje su im omogućile da godinama izbjegavaju ozbiljnije pravosudne posljedice.

Epstin je preminuo 2019. godine u pritvoru u Njujorku, gdje je čekao suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja.

Sporazum koji je omogućio nastavak zločina
Jedan od najvažnijih zaključaka izvještaja odnosi se na postupanje američkog tužilaštva na Floridi 2007. godine.

Umjesto da provede sveobuhvatnu istragu o Epstinovim aktivnostima, uključujući navode o zločinima počinjenim u drugim saveznim državama, Kancelarija američkog tužioca za Južni okrug Floride pristala je na sporazum koji je Epstinu omogućio da izbjegne federalno krivično gonjenje.

Kongresmeni smatraju da su pojedine odluke bile posljedica pogrešnih procjena, dok se za druge postavlja pitanje Epstinovog uticaja na ljude i institucije uključene u slučaj.

– Dok su neki od ovih propusta uključivali loše procjene tužilaštva, drugi su, čini se, bili posljedica Epstinovog široko rasprostranjenog uticaja – navodi se u dokumentu.

Predsjedavajući Nadzornog odbora, republikanac Džejms Komer, poručio je da je riječ o ozbiljnom neuspjehu američkog pravosudnog sistema.

– Epstin je djelovao nekažnjeno, zahvaljujući moćnim vezama i pravosudnom sistemu koji je iznova iznevjeravao njegove žrtve – izjavio je Komer.

Zatražio je da Ministarstvo pravde ponovo ispita ključne svjedoke, detaljnije istraži Epstinove saradnike i omogući žrtvama pristup relevantnoj dokumentaciji.

Smrt u zatvoru i propusti službi
U izvještaju se razmatraju i okolnosti Epstinove smrti u njujorškom pritvoru 2019. godine.

Odbor je utvrdio niz ozbiljnih organizacionih i bezbjednosnih propusta, uključujući nedostatak zatvorskog osoblja, preopterećenost čuvara, nepravilno vođenje evidencija i nedovoljno provođenje bezbjednosnih procedura.

Istovremeno, istražioci navode da prikupljeni dokazi nisu omogućili konačno razjašnjenje svih pitanja koja su se pojavila nakon njegove smrti, posebno zbog nedostataka u snimcima nadzornih kamera.

Odbor je kritikovao i Ministarstvo pravde zbog načina na koji je postupalo s osjetljivim dokumentima.

Nastavi čitati

Svijet

“SANKCIJE MOSKVI BIĆE JOŠ OŠTRIJE”: Oglasila se Kaja Kalas nakon sastanka G7

Visoka predstavnica EU, Kaja Kalas, istakla je da sankcije Moskvi ostaju na snazi, bez obzira na tok mirovnih pregovora

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da će Evropa nastaviti da podržava Ukrajinu bez obzira na tok mirovnih pregovora, kao i da će sankcije Rusiji ostati na snazi i biti dodatno pooštrene, prenosi agencija Tačno.

Kalas je na društvenoj mreži X navela da su pred Ukrajinom ključne nedjelje i da je tokom sastanka ministara spoljnih poslova G7 u Parizu razgovarala sa šefom ukrajinske diplomatije Andrijem Sibihom.

“Kako god da se budu odvijali mirovni pregovori, Evropa će biti uz Ukrajinu. Sankcije Moskvi ostaju na snazi i biće pojačane”, poručila je Kalas.

Ona je upozorila da ne treba prihvatati ruske tvrdnje o navodnim bezbjednosnim zabrinutostima, ističući da je NATO odbrambeni savez koji nikada nije predstavljao pretnju Rusiji.

Kalas je naglasila da poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prava država da slobodno biraju svoja savezništva predstavljaju temeljne principe međunarodnih odnosa i ne mogu biti predmet političke trgovine.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA POTREBE ZA RATOM: Ekonomija uništava Iran

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Vašington trenutno nema potrebu za pokretanjem velikih vojnih operacija protiv Irana, jer ekonomske sankcije i pomorska blokada, prema njegovoj oceni, nanose ozbiljnu štetu iranskoj privredi, dodajući da će ekonomski pritisak na Teheran biti nastavljen i pojačan.

Rubio je istakao i da je američkim partnerima poručio da ekonomska kampanja protiv Irana daje rezultate i da predsednik SAD Donald Tramp zbog toga trenutno ne vidi potrebu za opsežnijim vojnim dejstvima.

“Razaranja koja naša ekonomska kampanja nanosi iranskom režimu toliko su velika da predsednik zaista nema potrebu da sprovodi velike vojne operacije”, rekao je Rubio, preneo je Foks njuz.

On je, međutim, upozorio da je američka vojska spremna da reaguje ukoliko Iran pređe određenu crvenu liniju ili njegov režim preduzme poteze koji bi zahtevali odgovor Vašingtona.

“Ukoliko Iran pređe određenu crvenu liniju ili njegov režim učini nešto što ne bi smelo da se dogodi, američka vojska, najmoćnija na svetu, spremna je da reaguje”, poručio je Rubio.

Prema njegovim rečima, ekonomske sankcije protiv Irana postaju sve efikasnije, a njihovi efekti biće vidljivi i u narednim nedeljama i mesecima.

“Ekonomski pritisak na Iran je uspešan u tolikoj meri da predsednik Tramp smatra da nema potrebe za proširenjem vojnih operacija protiv Teherana”, naveo je američki državni sekretar.

Rubio je ocenio da iranska privreda trpi ozbiljne posledice, ističući da Teheran trenutno neće moći da prodaje naftu na svetskom tržištu.

On je dodao da će ekonomske teškoće vremenom dodatno uticati na iransko rukovodstvo, koje će morati da obezbedi sredstva za osnovne potrebe stanovništva, ali i za isplatu pripadnika oružanih i bezbednosnih snaga.

Govoreći o mogućnosti diplomatskog rešenja sukoba, Rubio je naveo da bi Iran želeo dogovor, ali da su uslovi koje Teheran trenutno postavlja, kako je ocenio, apsurdni i pokazuju da iranska strana još nije ozbiljna u pregovorima.

On je istakao da su SAD otvorene za postizanje sporazuma, ali da neće prihvatiti loš dogovor.

“Nećemo pristati na neki glup dogovor. U suprotnom, oni će samo nastaviti da sami sebe guraju u siromaštvo”, rekao je Rubio.

Dodao je da više zemalja pokušava da posreduje između strana, navodeći da su katarski zvaničnici prethodnog dana boravili u Vašingtonu i razgovarali sa američkim predsednikom.

Rubio je ocenio da građani Irana zaslužuju bolji život i da ne bi trebalo da žive u zemlji “trećeg sveta”, za šta je odgovornost pripisao iranskom rukovodstvu

Nastavi čitati

Aktuelno