Od 2020. godine Kina provodi masivnu ekspanziju objekata povezanih s proizvodnjom raketa, čime jača sposobnost odvraćanja američkih snaga i afirmiše svoju dominaciju u regionu.

CNN je, kroz analizu satelitskih snimaka, mapa i vladinih obavještenja, otkrio da se više od 60% od 136 objekata vezanih za raketne snage proširilo, uključujući fabrike, istraživačke centre i testne poligone. U nekim slučajevima satelitski snimci čak pokazuju dijelove raketa.

William Alberque iz Pacific Foruma ističe: “Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. U početnim smo fazama nove trke oružjem. Kina već sprinta, priprema se za maraton.”

Modernizacija vojske i strateška raketna snaga
Od dolaska na vlast 2012. godine, Si Đinping ulaže milijarde u modernizaciju Narodne oslobodilačke vojske (PLA), s ciljem transformacije u svjetski priznat vojni aparat. Posebno je jačana Raketna snaga (PLARF), elitni odred koji nadgleda nuklearni i balistički arsenal Kine. Si je ovu silu opisao kao “temelj strateškog odvraćanja i nacionalne sigurnosti”.

Raketni arsenal i strategija prema Tajvanu
Proizvedene rakete ključne su za kinesku strategiju prema Tajvanu i odvraćanje američke mornarice, stvarajući tzv. “anti-access denial bubble” – zonu koja otežava američku podršku ostrvu. Stručnjak Decker Eveleth kaže: “Cilj je uništiti luke, baze i centre za snabdijevanje kako bi se spriječila pomoć Tajvanu.”

CNN je identifikovao 99 lokacija za proizvodnju raketa, od kojih je 65 prošireno. Analiza 37 baza Raketne snage pokazuje da je 22 od njih dobilo dodatni prostor u posljednjih pet godina.

Uticaj na globalnu bezbjednost i američke resurse
Eksplozivan rast kineske proizvodnje raketa dolazi u trenutku kada SAD imaju problema sa snabdijevanjem sofisticiranih odbrambenih sistema, uključujući THAAD. CNN navodi da je Kina ubrzala proizvodnju i jeftinih i skupih raketa, prateći lekcije iz sukoba u Ukrajini i optimizujući napad na osjetljive ciljeve kroz kombinaciju dronova i balističkih raketa.

David Santoro iz Pacific Foruma upozorava: “Već postoji hladni rat u svim domenima, a rizik od eskalacije u pravi sukob raste.”

Evropa bi mogla da se suoči s problemima u snabdijevanju gorivom i gubitkom radnih mjesta ako regulatori ne odobre dogovor Gunvor grupe o preuzimanju međunarodne imovine kompanije Lukoil vrijedan oko 22 milijarde dolara.

Izvršni direktor i većinski vlasnik Torbjorn Tornkvist (Thorbjorn Tornqvist) kaže da bi švedska Gunvor grupa sa sjedištem u Ženevi trebalo da preuzme imovinu Lukoila u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, mreže benzinskih stanica u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i naftna i gasna polja na Bliskom istoku, u Centralnoj Aziji i Africi.

Realizacija ovog dogovora zavisi od odobrenja američkih, britanskih i švajcarskih institucija, a vrijeme je ograničeno jer nove američke sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta stupaju na snagu 21. novembra, piše SEEbiz.

Tornkvist je u intervjuu za Financial Times upozorio da je ključno produžiti operativne dozvole za Lukoil, jer bi u suprotnom “kapacitet rafinerija mogao biti ozbiljno ugrožen”.

Lukoil rafinerija u Burgasu obezbjeđuje više od dvije trećine goriva u Bugarskoj, dok Petrotel u Rumuniji pokriva oko trećinu prerade nafte u toj zemlji. Prema njegovim riječima, svaki prekid rada direktno bi uticao na energetsku stabilnost regiona.

Istovremeno, švedski milijarder Tornkvist odbacio je nagađanja da Gunvor samo privremeno preuzima imovinu kako bi je Lukoil kasnije povratio, istakavši da će vlasti zahtijevati „potpuni prekid vlasničkih veza“ s ruskom kompanijom.

Istorijske veze Gunvor grupe s Rusijom dodatno komplikuju ovu transakciju. Jedan od suosnivača kompanije bio je saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, Genadij Timčenko, koji je svoj udeo prodao Tornkvistu nakon što je 2014. godine bio obuhvaćen sankcijama.

Gunvor se postepeno povukao iz većine ruskih projekata, ali i dalje postoji reputacioni rizik, navodi Fajnenšl tajms.

Sjedinjene Američke Države su prošlog mjeseca stavile Lukoil i Rosnjeft na listu sankcionisanih subjekata, kao dio napora da se smanje ruski prihodi tokom rata u Ukrajini.

Zbog toga je za finalizaciju transakcije neophodno odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija.

Novoizabrani predsjednik Donjeg doma češkog parlamenta Tomio Okamura, koji je lider desničarske stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD), naredio je uklanjanje ukrajinske zastave sa zgrade parlamenta, prenio je Radio Prag.

Zastava se na zgradi češkog parlamenta vijorila od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao simbol solidarnosti sa tom zemljom.

Bivša predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova nazvala je taj potez “sramotnim gestom” protiv Ukrajine i vrijednosti koje dijeli Češka, prenosi Tanjug.

Osude zbog Okamurinog poteza
Okamurinu odluku da skine ukrajinsku zastavu osudili su i lideri bivših vladajućih stranaka, među kojima je i Martina Kupku iz Građanske demokratske stranke.

Uz češku i zastavu Evropske unije, na zgradi češkog parlamenta i dalje se vijori izraelska zastava, koja je podignuta u oktobru 2023. godine nakon terorističkih napada palestinske militantne grupe Hamas na jug Izraela.

Lider krajnje desničarske stranke SPD Tomio Okamura izabran je u srijedu uveče na mjesto predsjedavajućeg Donjeg doma češkog parlamenta, što je prvo imenovanje u okviru novoformirane koalicije populističkog političara i milijardera Andreja Babiša sa desničarskim političkim organizacijama.

Češki predsjednik Petr Pavel prihvatio je u Praškom zamku ostavku, koju je podnio kabinet premijera Petra Fijale, i zatražio je od njega da nastavi da obavlja svoje dužnosti dok se ne imenuje nova vlada.

Pavel je zadužio lidera stranke ANO Andreja Babiša da formira novu vladu, a očekuje se da će to biti u koaliciji sa strankom Sloboda i direktna demokratija (SPD) i strankom Motorista.

U videu koji je objavio, vođa desničarske populističke stranke SPD drži merdevine čovjeku koji skida ukrajinsku zastavu sa zgrade češkog parlamenta, prenosi Index.hr.

“Ovo je određeni simbol. Ukrajinska zastava skinuta je sa zgrade češkog Predstavničkog doma po mojoj naredbi, a trebalo je samo nekoliko sekundi”, rekao je predsjednik parlamenta u komentaru za portal iDNES.

Češka razmatra drastično smanjenje isporuke oružja
Češka, jedna od najvjernijih saveznica Ukrajine, razmatra drastično smanjenje isporuke oružja i municije Kijevu nakon što nova vlada preuzme vlast u narednim sedmicama. Ovu je promjenu najavio ključni čelnik buduće vladajuće koalicije, a vijest je prvi objavio Politico.

Filip Turek, predsjednik desničarske populističke stranke Motoristi, koja je ove sedmice potpisala koalicijski sporazum, izjavio je da će njegova zemlja “održavati obaveze prema NATO-u i pridržavati se međunarodnog prava.”

Međutim, dodao je, nova će vlada “prioritizovati diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini i ublažavanje rizika sukoba u Evropi, prebacujući se s vojne pomoći finansirane iz nacionalnog budžetana humanitarnu podršku i fokusirajući se na češke bezbjednosne potrebe.”

Stranka Motoristi, osnovana 2022. godine, na prošlomjesečnim je izborima osvojila šest poslaničkih mjesta i postala ključan partner mandataru Andreju Babišu i njegovoj stranci ANO u formiranju vlade. Turek se spominje kao najizgledniji kandidat za novog ministra inostranih poslova.

Babiš je i ranije izražavao sumnju u veliki program sadašnje vlade za isporuku topovskih granata Ukrajini, ali od izbora je izbjegavao da jasno definiše svoj stav.

Odlazeći ministar inostranih poslova Jan Lipavski oštro je reagovao na najave. “Ograničenje češke vojne pomoći Ukrajini vijest je koja će sigurno donijeti veliku radost ruskim vojnicima na prvoj liniji. Smatrajmo to božićnim darom Babiša Vladimiru Putinu”, poručio je Lipavski.

Prema njegovim riječima, u političkim izjavama nove koalicije “riječ Rusija ne spominje se niti jednom” te se izbjegava “suočavanje s agresijom Kremlja”. “Nova vlada će potkopavati bezbjednost Češke Republike”, zaključio je Lipavski.