Connect with us

Politika

VLADA IZGUBILA PRAVO da utvrđuje koliki je BORAČKI DODATAK, u Narodnoj skupštini masovno neobaviješteni

Utvrđuje se da član 16. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

sporeni član zakona propisano je da odluku o utvrđivanju osnovice za borački primanja donosi Vlada početkom svake godine, u skladu sa visinom raspoloživih sredstava planiranih u budžetu za tu godinu, vodeći računa o dostignutom nivou prava.

Konkretno, mjesečna primanja po ovom zakonu su: boračaki dodatak, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, dopunsko materijalno obezbjeđenje, porodična invalidnina, povećana porodična invalidnina kao stečeno pravo, uvećana porodična invalidnina i posebno mjesečno primanje. Godišnja primanja po ovom zakonu su borački dodatak i naknada za odlikovanje.

Osnovicu za svako od ovih primanja do sada je utvrđivala Vlada RS, sve dok Ustvani sud RS to nije osporio na sjednici 31. januara. Vlada i resorno ministarstvo o toj odluci za sada ćute. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštitet RS pitali smo da li su upoznati sa odlukom Ustavnog suda RS, kako će reagovati na nju i da li će uticati na visinu osnovice za borački dodatak, koja se primjenjuje od 1. januara, ali odgovore, za sada, nismo dobili. Inače, inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnost podnio je Mirko Kajganić iz Stanara.

Protest BORS-a protiv 25. novembra
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ukratko, sporne su dvije stvari u zakonu – to što je nadležnost za utvrđivanje mjesečnih i godišnjih primanja boračke populacije sa Narodne skupštine prebačeno na Vladu. I što ta odluka zavisi od “visine raspoloživih sredstava”.

-Imajući u vidu navedeno, Sud je ocijenio da ovlašćenje dato osporenom zakonskom odredbom Vladi da svojom odlukom utvrdi osnovicu početkom svake godine, u skladu sa visinom raspoloživih sredstava planiranih u budžetu za tu godinu, vodeći računa o dostignutom nivou prava, po svojoj suštini, izlazi izvan okvira ustavnih nadležnosti izvršne vlasti… te predstavlja diskreciono ovlašćenje za utvrđivanje osnovice za obračun mjesečnih i godišnjih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite – navodi se u odluci Ustavnog suda RS.

Član Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Narodne skupštine, Radislav Dončić, kaže da je sada red da Narodna skupština donese odluku o visini boračkog dodatka.

Radislav Dončić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ali, ne vjerujem da će to vlast da uradi jer oni ne poštuju ni odluke Ustavnog suda. Dosta ih je doneseno koje se ne poštuju. Ne očekujem da će oni bilo šta uraditi. Osnovica za borački dodatak od 1. januara je 3 KM – kaže Dončić za Srpskainfo.

Za komentar smo pitali predsjednika Narodne skupštine, Nenada Stevandića, i šefa Kluba poslanika SNSD, Igora Žunića. Rekli su da još nisu detaljno upoznati sa odlukom Ustavnog suda Srpske.

7. redovna sjednica NSRS
FOTO: NSRS

Udruženje Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske tvrde da nisu iznenađeni odlukom Ustavnog suda RS.

Podsjećaju da su još u septembru 2021. Narodnoj skupšini Srpske predložili izmjene i dopune Zakona o pravima boraca tražeći, između ostalog, da se pravo isplate boračkog dodatka reguliše izmjenama tog zakona. Kako je saopšteno, iste izmjene su u oktobru 2021. predložili i Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštitete Republike Srpske.

-Na žalost, svi su se oglušili na naš prijedlog i sada vidimo posljedice njihovog takvog stava – navodi se u saopštenju Veterana, koga potpisuje predsjednik Risto Jeftić.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Predsjednik BORS Radan Ostojić, po svom običaju, nije se javio na telefon.

Podsjećamo, Vlada Srpske je 18. januara 2024. saopštila da je donijela odluke o utvrđivanju osnovica, kako civilnim žrtvama rata, tako i borački kategorijama. Tada je Vlada donijela i Odluku o visini osnovice za obračun primanja za 2024. godinu predviđenih Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

-Obračun primanja po navedenoj osnovici u 2024. godini će se vršiti za 45.150 korisnika, od čega za 28.966 korisnika lične invalidnine i 16.184 korisnika porodične invalidnine. Osnovica koja se utvrđuje ovom odlukom u skladu je s visinom raspoloživih sredstava planiranih za vojne invalidnine za tekuću godinu, te je u visini osnovice iz decembra 2023. godine, koja je uvećana za 10 odsto u odnosu na osnovicu za period januar-oktobar 2023. godine – poručuju iz Vlade Srpske.

Osnovica za obračun godišnjeg boračkog dodatka utvrđena je u visini od 4,43 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. A, osnovica za obračun mjesečnog dodatka je 3 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, što je uvećanje od 36,36 odsto u odnosu na osnovicu iz 2023. godine, koja je iznosila 2,20 KM.

 

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC “SNSD-u subvencije vrtića za 20. godina, NISU BILE ČAK NI IDEJA”

“Nakon što je Savjet za kulturu Gradskog odbora Snsd-a u Banjaluci izašao sa saopštenjem koje je samo podsjetilo javnost na katastrofalno loš odnos SNSD-a prema kulturi, stiže još jedno neargumentovano saopštenje, ovaj put Savjeta za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Za 20 godina SSNSD-ove vladavine u Banjaluci, uz komotnu skupštinsku većinu i velike kredite koje su dizali bez ikakvog problema, nijednom nisu razmatrali subvencionisanje privatnih vrtića, pa čak ni kao ideju”, poručila je ovo narodni poslanik Mirna Savić-Banjac.

Narodni poslanik dodaje da je realizacija tek bila naučna fantastika, a da se ona upravo dogodila za vrijeme aktuelne gradske administracije sa Draškom Stanivukovićem na čelu. Za subvencije je izdvojeno preko 5,5 miliona KM do sada.

“Podsjećamo da su za vrijeme Stanivukovića otvorena i dva javna vrtića, u Vrbanji i Kuljanima. Činjenica je da su projekti započeti za vrijeme prošlog gradonačelnika, ali nisu bili završeni, niti su počeli sa radom. Ako uz ovo sve dodamo činjenicu da je ova gradska administracija otvorila prvu školu nakon više decenija, ali i nikad veća ulaganja u osnovne škole u iznosu od preko 1,5 milion KM i skoro 5 miliona KM za udžbenike, možemo posumnjati da je Savjet ustvari imao namjeru da naglasi nerad prethodnika, a naglasi konkretne i značajne rezultate Stanivukovića”, naglasila je Savić-Banjac.

Ona dodaje da joj je svakako interesantna izjava dr Šobota, kandidata SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke o specijalizovanim vrtićima i da podržava tu ideju.

“Ipak, u vremenu kada se borimo da djeca jasno i čisto pričaju, kada je sve veća potreba za logopedima i sve veći izazov da djecu odvojimo od ekrana i stvorimo im zdrave navike, mislim da to treba da bude osnov našeg djelovanja: fizička aktivnost, što manje digitalnih uređaja, socijalizacija, a tek neki naredni koraci trebaju da budu specijalizovani programi, pogotovo imajući u vidu da Banjaluka ima veliki broj udruženja, kulturnih i sportskih organizacija koji se na veoma visokom nivou bave radom sa svim uzrastima”, poručuje Savić-Banjac.

Dodaje da je njen prijedlog da se mladima ne organizuju neprimjereni sadržaji u Multimedijalnoj sali u Čajavecu kojeg je nazvala “SNSD Diskom”.

“Treba da shvatimo da smo svi odgovorni prema budućim generacijama. Takođe, predlažem Savjetu da se pridruže našim zahtjevima da se konačno spriječi diskiriminacija širom Republike Srpske u vezi sa problemom produženog boravka čiji su troškovi ogroman udar na budžet roditeljima za svu djecu u čijim osnovnim školama isti nije organizovan”, ističe Savić-Banjac.

Dodaje da po uzoru na sufinansiranje troškova boravka u djece u privatnim vrtićima u Banjaluci mogu da nađu rjesenje za produženi boravak na nivou Republike Srpske.

“Banjaluka će sigurno nastaviti da unapređuje postojeća rješenja koja je do sada realizovala”, zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Politika

SNSD ne mora da brine za koaliciju DOK GOD IMA JAČINU

Dok je god SNSD snažan kao sada imaće koalicione partnere bez obzira na to kako im je ime i koliko su oni zaista politički jaki.

Ocjenjuju ovo oni koji godinama prate politička dešavanja u Republici Srpskoj, a sve povodom pokušaja da dobijemo odgovor na pitanja ko može bez koga: SNSD bez koalicije ili koalicija bez njega, te kolika je zaista snaga manjih stranaka okupljenih u vlasti u Srpskoj: Ujedinjene Srpske, Demosa, Socijalističke partije, Narodne partije Srpske, SPS-a i Demokratskog narodnog saveza.

Odgovor na prvo pitanje “Ko može bez koga” mogao bi se gledati dvostruko: prvo na način da SNSD ima više poslanika i odbornika u Srpskoj nego ostatak vladajuće koalicije zajedno, ali i na način da mu taj broj ne vrijedi, jer ukoliko nema podršku tih koalicionih partnera, ne bi imao većinu za donošenje zakona kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u skupštinama opština i gradova.

Dakle, dolazi se do toga da su potrebni jedni drugima.

Međutim, ključna spona u koaliciji je, saglasni su sagovornici “Nezavisnih novina”, onaj koji je najjači, a to je u ovom slučaju SNSD, bez koga koalicije ne bi ni bilo.

“Dok god ima snagu koju ima SNSD će uvijek imati koalicione partnere. Nije, dakle, pitanje može li SNSD bez koalicionih partnera, već je pitanje ko će ti partneri biti”, smatra Goran Dakić, novinar.

Dodaje da se dešava da u krugu vlasti neke stranke nestaju, ali da zato dolaze druge.

Tu vrijedi podsjetiti na primjer DNS-a, koji je prije nekoliko izbornih ciklusa bio treća parlamentarna stranka, druga u vlasti odmah iza SNSD-a, pa je naprasno razbijen na sitne djeliće, jer je iz njega uskoro izašlo pozamašno članstvo i oformilo Demos.

Onda su nakratko bili opozicija, da bi se odmah nakon opštih izbora vratili u redove vlasti. Slično je bilo i sa Socijalističkom partijom Srpske, koja je nastala izlaskom dijela članstva Đokićevih socijalista. I oni su imali kratku opozicionu epizodu, pa su shvatili da im od toga nema “neke vajde” te su opet uz SNSD, a kao nagradu dobili su brojne institucionalne privilegije (direktori, zamjenici, upravni odbori…).

“Ako se ne varam, u Srpskoj do sada nisu koalirali samo SDS i DNS. Sve ostale kombinacije su moguće, kao na plati miješanog mesa. Snaga DNS-a je manja nego što je bila, vjerovatno i snaga socijalista, ali su sve te kvote popunjene trenutno Ujedinjenom Srpskom, Banjčevom strankom, Demosom… DNS je vidio šta znači biti u opoziciji. To možda jeste ljepše, ali vlast je uvijek slađa”, poručuje Dakić.

Ono što je apsolutno jasno jeste da je teško očekivati formiranje vlasti u Srpskoj bez postojanja koalicije jer nijedna stranka nema kapacitet da sama ima sve.

Zbog svega rečenog jedna stvar je jasna: cilj je pobijediti na izborima što ubjedljivije, imati najviše mandata, jer to znači voditi pregovore i određivati koga hoćeš ili nećeš u koaliciji.

“Naravno, zavisi i od ostalih stranaka koje formiraju koaliciju, odnosno od njihovog pregovaračkog, nerijetko i ucjenjivačkog kapaciteta. Stranke koje dobiju mali broj glasova i koje ne mogu predvoditi koalicije obično se percipiraju kao ‘tas na vagi’ koji odlučuje o formiranju većine, ali same po sebi ne predstavljaju značajnu snagu. Samo u koaliciji mogu ostvariti svoje interese. Svjesni su toga, kao što su svjesne i velike stranke”, ocjenjuje Mladen Bubonjić, komunikolog.

Dodaje da je u suštini sve stvar vještine pregovaranja, ubjeđivanja i ucjenjivanja, a pojašnjava i zašto.

“Velike stranke, kao što je SNSD, nastoje da umanje ucjenjivački kapacitet malih stranaka kako bi raspolagali većim ulogom u vlasti. U toj igri SNSD godinama uspješno balansira ucjenjivačkim kapacitetom malih stranaka, da li obećavanjima ili uslovljavanjima. Kao ‘politički monolit’ i stranka sa najboljim predispozicijama za eksploataciju političkih benefita, SNSD veoma lako rukovodi ostalim strankama, čas ih nagrađujući, čas razgrađujući. Naravno, ne smije se zanemariti ni oportunizam političara iz manjih stranaka kojima je njihov interes ipak na prvom mjestu”, zaključio je Bubonjić.

Nastavi čitati

Politika

PATRIJARH PORFIRIJE: Snažno podižemo glas protiv istorijskog revizionizma

Njegova svetost patrijarh Porfirije poželio je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću pred polazak u Njujork gdje će se pred Generalnom skuštinom UN naći antisrpska rezolucija o Srebrenici, da ima mudrosti i odlučnosti da svjedoči istinu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije i drugi zvaničnici Srpske, Srbije, Srpske i predstavnici Srba iz regiona prisustvovali su jutros u Hramu Svetog Svetog Save na Vračaru molebanu koju je služio patrijarh Porfirije, a pored molitve poglavar SPC je poručo da su danas sabrali kako bi snažno podigli glas protiv istorijskog revizionizma i protiv toga da srpski narod bude proglašen za počinica genocida.

Patrijarh Porfirije je naglasio da su sve žrtve ratova na ovim prostorima jednako vrijedne poštovanja i molitvenog sjećanja i dodao da je to jedan od neophodnih preduslova za mirnu budućnost među ljudima i narodima na ovim prostorima.

“Sabrali smo se da se pomolimo pred vaš put u Njujork. Danas snažno podižemo svoj glas protiv istorijskog revizionizma i da srpski narod bude proglašen za počinioce genocida. Nalazimo se u iskušenu pred najvećim međunarodnim forumom, molimo se da vam Bog da snage da na najbolji način zastupate naš narod. Da imate mudrost i odlučnosti da svedočite istinu. Neka vas Bog blagoslovi”, poručio je patrijarh u besjedi, prenio je Tanjug.

Patrijarh Porfirije je u Hramu služio moleban za blagosloven put, povodom odlaska Vučića na sjednicu Generalne skupštine UNa na kojoj će se odlučivati o rezoluciji o Srebrenici.

U Hramu su na službi osim Didika i Vučića bili i predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i ministri u Vladi Srpske, predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević, ministar spoljnih poslova Marko Đurić i ministar bez portelja Nenad Popović, kao i predstavnici srpskih stranaka iz Crne Gore.

Osim patrijarha Porfirija, molebanu su prisustvovali i episkopi kruševački David i remezijanski Stefan.

Nakon besjede Vučić i Dodik su zapalili svijeće u Hramu.

Sjednica Generalne skupštine UN na kojoj bi trebalo da bude razmatran prijedlog rezolucije o Srebrenici biće održana u četvrtak, 23. maja, objavljeno na stranici Generalne skupštine UN.

Glasanje o rezoluciji odgađano je nekoliko puta.

Nastavi čitati

Aktuelno