Svijet
DILEMA! Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao NJEMAČKU U RAT
Jedni kažu da bi gospodin Vladimir Putin time postigao cilj i zahtjevaju da se upravo sada “Taurus” pošalje Ukrajini, piše “DW”. Drugi, predvođeni kancelarom Olafom Šolcom, smatraju da je samo potvrđeno da bi isporuka krstarećih raketa uvukla Njemačku u rat.
Izgleda da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživio blamažu.
Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.
Ni kancelarovi koalicioni partneri ne trude se da prikriju protivrječnosti. Tako je za Drugi program njemačke televizije (ZDF) stručnjakinja za odbrambena pitanja njemačkih liberala (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman rekla da je s objavljivanjem prisluškivanog razgovora otpao kancelarov argument za odbijanje isporuke. Ona je u isto vrijeme pozvala na zbijanje koalicionih redova: “Moramo da pripazimo da sada jedni druge ne hvatamo za guše”.
A upravo je to uradila svojom izjavom. Ona je jedina poslanica liberala koja je u Bundestagu glasala za zahtjev demohrišćanske (CDU/CSU) opozicije da se “Taurus” isporuči Ukrajini i time se otvoreno usprotivila kancelaru Šolcu (SPD). Njen partijski kolega Volfgang Kubicki kaže da bi sada za ponovljeni zahtjev opozicije glasalo još više poslanika liberala.
Poslanik demohrišćanske opozicije Roderih Kizeveter ne štedi riječi kritike. Prema njemu, Šolcovi razlozi su “prividni”. “Nema ni tehničkih, ni pravnih razloga koji bi bili protiv isporuke ‘Taurusa’. Dakle, sada je krajnje vrijeme da kancelar odobri isporuku poslije desetomjesečnog odugovlačenja”. Demohrišćanski političar dodaje da se u suprotnom opslužuje Putinov narativ.
Na lijevoj i desnoj ivici političkog spektra zaključci su suprotni. Predsjedavajuća Ljevice, Janine Visler za “Špigel” je izjavila: “Sadržaj razgovora još jednom sasvim jasno pokazuje, da bi isporuka krstareće rakete ’Taurus’ bila krajnje opasna i da bi mogući napadi sve do Moskve mogli da izazovu neviđenu eskalaciju.” Bjern Heke, političar dijelom ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), obratio se na Twitteru kancelaru Šolcu: “Nemojte da uđete u istoriju kao čovjek čija je odluka da isporuči krstareću raketu ’Taurus’ izazvala treći svjetski rat!”
Olaf Šolc ne vidi razlog da promjeni svoj stav i poslije afere prisluškivanja. “Ne može da se isporuči neki sistem naoružanja koji je veoma velikog dometa, a da se ne razmisli o tome kako će se odvijati kontrola nad sistemom”, rekao je Šolc u jednoj diskusiji. “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to za mene isključeno.” Šolc kao da je morao da naglasi: “Ja sam kancelar i zato je to na snazi.”
Postoje i nagađanja da iza takvog kancelarovog stava postoji nepovjerenje prema vlastima u Kijevu, jer se pribojava da bi one ipak mogle da gađaju ciljeve u Rusiji. Domet “Taurusa” je 500 kilometara, pa bi iz Ukrajine mogla biti pogođena i Moskva.
Kizeveter smatra da nepovjerenje ne bi bilo opravdano: “Ukrajinci su se do sada pridržavali svih ugovornih obaveza i uslova pri isporukama oružja. Bilo bi strateški krajnje nesmotreno da se razori povjerenje partnera, na koje je Ukrajina upućena u pogledu isporuke oružja.”
Šolcovo taktiziranje dobrim dijelom proističe iz socijaldemokratske tradicije. Ne samo da kancelarova partija podržava njegovu uzdržanost, ona je zapravo zahtjeva. To se prije svega odnosi na jako lijevo krilo stranke koje socijaldemokratiju vidi kao stecište političara koji su za mir. Za njih su do februara 2022. dobri odnosi sa Rusijom bili stvar koja se podrazumjeva, a mirovni poredak u Evropi bez Rusije – nezamisliv. Smatralo se da će tako Rusija biti integrisana i da je tu zemlju moguće promijeniti ili na nju uticati. U SPD-u sada vlada konsenzus da je to bila greška, ali protivnici militarističke političke linije još uvijek su snažni.
Osim toga, moguće je da loši rezultati u anketama socijaldemokrate navode na računicu da bi im mirovna predizborna kampanja 2025. popravila šanse na izborima. To je jednom već uradio socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder kada je 2002. izborio drugi mandat odbijajući njemačko učešće u invaziji na Irak. Nedavno je Olaf Šolc objavio video koji zvuči slično: “Nema njemačkog učešća u ratu! Da kažemo jasno i glasno: kao njemački kancelar neću poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu. To je važeća odluka. Na to mogu da se oslone pripadnice i pripadnici naše vojske. Na to možete i vi da se oslonite.”
Izgleda da kancelar Šolc ima stav o “Taurusu” koji ima i većina Nijemaca. Anketa koju je sproveo institut YouGov pokazuje da se 58 odsto ispitanika protivi isporuci krstarećih raketa, a samo 28 odsto su za to. Pritom čak 31 odsto njih odbija bilo kakvu vojnu podršku Ukrajini.a da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživeo blamažu. Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.
Šolcov stav izgleda nije neumoljiv. Tako barem misli spoljnopolitički ekspert socijaldemokrata Nils Šmid: “Tehničke, ustavno-pravne i strateške prepreke su veće nego kod drugih vrsta oružja, ali to ne isključuje mogućnost da vlada u budućnosti dođe do drukčije procjene i da se odluči za isporuku.”
Strogo uzevši, Šolcovo odbijanje nije apsolutno. On je rekao: “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to potpuno isključeno.” To bi moglo da znači da je isporuka moguća ako u tome ne učestvuju njemački vojnici. Tako Šolc drži odškrinuta vrata, prenosi “b92”.
Demohrišćanin Roderih Kizeveter smatra da je Njemačka odavno morala da isporuči “Taurus”: “Mora da bude jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, opasnost od rata se u ogromnoj mjeri povećava i za nas! Stoga takvo kancelarovo ponašanje slabi njemačku i evropsku bezbjednost. Umirivanje, toleranciju i ponude da se pregovara, Rusija vidi kao slabost. Kao podsticaj da nastavi.”
Svijet
RUSIJA VIŠE NE ĆUTI! Lavrov “Ono što RADE U HAGU nema nikakve veze sa pravdom!”
Međunarodni krivični sud /MKS/ u Hagu je kvazipravosudno tijelo koje ima malo toga zajedničkog sa pravdom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je naglasio da neke zapadne zemlje, uključujući SAD, ne podržavaju rad Suda, koji sprovodi političke naloge kršeći međunarodno pravo i sopstveni statut.
Lavrov je dodao da nije potrebna ni alternativa MKS-u, kao ni sam taj sud, budući da međunarodni krivični tribunali nikada ne uspijevaju da pomognu u rješavanju sukoba ni u procesu pomirenja nakon ratova.
Svijet
ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera
Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.
Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.
Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.
Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.
Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.
Svijet
MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca
Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije
Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.
Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.
Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.
Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.
Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.
Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.
U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.
Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.
U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.
Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.
Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.
Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.
Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.
Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.
-
Politika23 sata agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Društvo3 dana agoHOROR NOĆ IZ PAKLA! Tijani se zmija uvukla u torbu, pa joj se u mraku omotala OKO VRATA!
-
Hronika3 dana agoTEŠKE OPTUŽBE TRESU POLITIČKU SCENU! Suprug bh. političarke osumnjičen da je hvatao medicinsku sestru za međunožje!
-
Politika3 dana agoCIJENE GORIVA DIVLJAJU, VLADA ĆUTI! Simić “Nemamo robne rezerve, dizel ide na 4 KM, a narod plaća ceh!”
-
Region3 dana agoVUČIĆ BRUTALNO ODGOVORIO PICULI “Čovjek sa automatskom puškom koji se hvali ubijanjem Srba drži nam lekcije!”
-
Politika3 dana agoTRIVIĆEVA PITALA ONO ŠTO SVI MISLE! Zašto Tužilaštvo BiH štiti Zukana Heleza?!
-
Banjaluka2 dana agoKROV NAD GLAVOM ZA MLADE PORODICE! Basara “Besplatni placevi su šansa da gradimo budućnost u Banjaluci!”
-
Društvo3 dana agoVREMENSKA PROGNOZA! Jesen kuca na vratima, evo kada nas očekuje mraz
