Connect with us

Društvo

SIGURAN PUT KA PROPASTI! Strmoglav pad izvoza drveta iz BiH

Izvoz drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine značajno je pao u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, a kako stvari sada stoje, taj trend vjerovatno će se i nastaviti, ili, kako tvrde prerađivači, u najboljem slučaju će stagnirati.

Naime, vrijednost izvoza drveta i drvnih sortimenata iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosio je 1,162 milijarde KM, a godinu kasnije 961 milion KM, što je pad od 16,6 odsto. Treba napomenuti i to da je tokom 2022. godine, odlukom Savjeta ministara BiH, većim dijelom godine bio zabranjen izvoz peleta, ogrevnog drveta i oblovine, što pad izvoza u 2023. godini čini još većim.

Pad izvoza zabilježen je u sve zemlje, osim u Njemačku, koja je u 2023. godini iz BiH uvezla 83,6 miliona KM drveta i drvnih sortimenata, dok je godinu ranije uvezla 79,6 miliona KM.

“Može se zadržati samo ovaj trend ili će i dalje blago padati. Četinari će i dalje imati pad, vjerovatno zbog građevine. Nama je Srbija glavni kupac i tamo građevina ide poprilično dobro, ali ostale zemlje se u zastoju, pogotovo zemlje Evropske unije”, rekao je Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije “Petroprojekt” iz Bratunca.

Kada je riječ o preradi drveta, zabrinjava podatak da je u prošloj godini došlo do značajnog pada, posebno u oblasti proizvodnje namještaja, i prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja namještaja, koja je ranije bila jedna od značajnijih privrednih grana, u prošloj godini imala je pad proizvodnje od 27,28 odsto.

“Namještaj visokog kvaliteta i dizajnirani namještaj i dalje nema problem, ali ima problem široka potrošnja na koju smo mi bazirani. Republika Srpska i Bosna i Hercegovina proizvodnju namještaja baziraju na normalnu srednju klasu i taj dio je stao, slabo se i prodaje i kupuje i smanjen je gotovo 50 posto”, istakao je Petrović.

Ozbiljan poremećaj na tržištu, kada je riječ o drvnoj industriji izazvala je i odluka Savjeta ministara BiH iz juna 2022. godine da se zabrani izvoz ogrevnog drveta, peleta i oblovine.

Od tada mnogi proizvođači i prerađivači iz Republike Srpske, posebno kada je riječ o peletu imaju problema. Primjera radi, kompanija Fagus, prema procjeni pretrpila je indirektnu štetu u neostvarenoj dobiti između 3,6 do 4,4 miliona KM u 2022. godini, a i šteta u 2023. godini procjenjena je na oko četiri miliona KM jer su kupci koje su izgubili u 2022. godini zbog odluke Savjeta ministara BiH pronašli druge dobavljače.

Lazo Šinik, dugogodišnji sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske kaže da trendovi u 2023. godini u odnosu na godinu ranije jesu negativni te da je osnovni razlog to što je došlo do poremećaja na tržištu Evropske unije.

“Imali smo fazu kada je moglo više da se radi i izvozi ali smo zabranili izvoz i do rasta izvoza nije došlo iz razno raznih razloga. Ništa više nije isto. Kada smo savladali koronu dobro je krenulo ali onda smo dobili rat na istoku Evrope, pa na Bliskom istoku i sve je to generisalo ova kretanja. Ono što je značajno palo je proizvodnja namještaja, ali i prerada drveta”, rekao je Šinik.

On kaže da je teško govoriti da li će doći do stabilizacije ali da je optimističan podsjećajući na krizu iz 2008. godine nakon koje je došlo do stabilizacije u 2010. godini, a nakon koje je prerada drveta bilježila desetogodišnji rast, u nekim godinama i dvocifren.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno