Connect with us

Politika

PRIJE DVA DANA U PS BIH svjedočili smo GAŽENJU jednog od mehanizama ZAŠTITE SRPSKE

Svaki predstavnik Republike Srpske izabran ili imenovan u institucije Bosne i Hercegovine treba da ima na umu da ima dva zadatka: jedan je da u okviru svojih nadležnosti rade u korist građana, a drugi da brane mehanizme zaštite vitalnog entitetskog interesa. Nažalost, često ni jedno, niti drugo nije slučaj.

Rekao je ovo potpredsjednik PDP Draško Stanivuković, poručujući da smo prije dva dana u Parlamentu BiH svjedočili gaženju jednog od mehanizama zaštite Republike Srpske.

– Nažalost, vidjeli smo da je prvi put u institucijama BiH izglasan zakon koji predviđa mogućnost preglasavanja predstavnika Republike Srpske. U ovom slučaju u novoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. Istorija nas je naučila da preglasavanje može dovesti do pogubnih posljedica, ali i da su svaki put kada se i za pedalj popustilo u čuvanju mehanizama zaštite interesa Republike Srpske različiti faktori pokušavali da to iskoriste, a da jedan izuzetak primjenjuju i na druge slučajeve – rekao je Stanivuković, dodajući da to predstavlja potpuno odsustvo odgovornosti poslanika i delegata SNSD koji su glasali za takav zakon.

On podsjeća da se Republika Srpska nalazi pred brojinim izazovima, na putu sa puno podmetnutih klipva od strane onih koji joj ne žele dobro, te da je ovo potez koji nam taj put nimalo neće olakšati.

– Za one koji istinski brinu za interese Republike Srpske, ovaj potez je nedopustiv. Čuli su upozorenja iz opozicije, pa čak i od svog stranačkog kolege, ali bez obzira na sve oni su izabrali da ukinu jednu od nadležnosti na koju su do sada predstavnici Republike Srpske imali pravo. Za razliku onih koji sebe nazivaju patriotama, a istovremeno oduzimaju Srpskoj nadležnosti, mi u PDP se nismo isprazno busali u prsa, već svojim aktima jasno utvrdili crvene linije preko kojih se nikada ne prelazi. To su, između ostalog, nadležnosti Republike Srpske i ustavni mehanizmi njene zaštite. Nažalost, patriotizam pojedinaca traje dok ne zauzmu pozicije u Sarajevu, a onda sa jednih riječi prelaze na potpuno druga djela. Taj lažni patriotizam ovaj put nas je, nažalost, koštao ukidanja još jedne nadležnosti – istakao je Stanivuković.

Politika

KUDA PLOVI OVAJ BROD: BiH s evropskog puta skreće u bezbjednosnu krizu?

Živa diplomatska aktivnost zbog posjeta visokih međunarodnih zvaničnika BiH sve je više vezana za bezbjednosnu situaciju u zemlji, a sve manje za evropski put i ispunjavanje evropskih zakona.

Naime, Brisel se trudi da se fokus s ustavne krize izazvane sukobom između Banjaluke i Sarajeva oko nadležnosti i ograničavanja djelovanja bh. institucija za provođenje zakona i pravosuđa na teritoriji Republike Srpske ponovo usmjeri na evropski put, ali mu to sve teže polazi za rukom.

Kao što smo već pisali, postoji bojazan da bi, u slučaju da dođe do potrebe jačeg angažovanja EUFOR-a, to poslalo poruku skeptičnim članicama Evropskog savjeta da je BiH bezbjednosni rizik, što bi moglo usporiti, ako ne i zaustaviti evropske integracije zemlje.

Problem predstavlja činjenica da se i među druga dva naroda javlja sve veće nezadovoljstvo trenutnom situacijom.

Osim predstavnika Republike Srpske, i politički predstavnici hrvatskog naroda nezadovoljni su nedostatkom entuzijazma za izmjene Izbornog zakona BiH od strane političkih predstavnika Federacije i opozicije iz Srpske, pa se čini da se ne žure s formiranjem nove koalicije, a i pitanje novog ministra bezbjednosti se sve više dovodi u pitanje. Među strankama s centralom u Sarajevu gotovo da tinja mini-rat između stranaka “trojke” i onih okupljenih oko SDA, jer se međusobno optužuju za popuštanje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, i Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ BiH.

Zbog povećanog bezbjednosnog rizika nedavno je u BiH boravio i Mark Rute, novi generalni sekretar NATO-a, a NATO avioni sve češće nadlijeću prostor BiH, posebno uz granicu između BiH i Srbije, kao što je bilo i u petak, pored aviona EUFOR-a, koji već mjesecima redovno nadlijeće teritoriju BiH.

U BiH se nalaze predstavnici COWEB-a, Grupe za zapadni Balkan u okviru COREPER-a, najvažnijeg tijela na ambasadorskom nivou u okviru Evropskog savjeta, kako bi se upoznali sa situacijom u BiH, a Njemačka i Austrija uvele su sankcije najvišim zvaničnicima RS.

Uskoro u BiH dolaze i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednost, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, kako bi pokušali oživjeti evropski proces.

Faris Kočan sa Fakulteta za društvene nauke Univerziteta u Ljubljani za “Nezavisne” kaže da mu se čini da se situacija u BiH sve više prati s bezbjednosnog aspekta, u kontekstu evroatlantskih integracija.

“Prvi aspekat je bezbjednost, i jako je vezan na ideju članstva BiH u NATO. Ako vidimo situaciju u Crnoj Gori, od kad je Crna Gora ušla u NATO, nekako postoji veće povjerenje ili manja briga međunarodne zajednice uz bezbjednosnu strukturu države”, smatra on.

Ističe da je BiH već i formalno duboko integrisana u NATO strukture, a smatra da bi članstvo moglo riješiti problem političko-bezbjednosnih kriza u državi.

“A drugi aspekat jeste vezan uz takozvano fazno pridruživanje ili diferenciranu integraciju, gdje sad postoji ideja da u kontekstu ove situacije dolazi do deblokade procesa evropskog proširenja kroz imenovanja pregovarača i usvajanja zakona na državnom nivou nužnih u kontekstu dobijanja pregovaračkog okvira. Takva su barem sad očekivanja od strane međunarodne zajednice, i u tom kontekstu razumijem angažman u BiH u posljednjim mjesecima”, smatra Kočan.

Prema njegovim riječima, vjeruje se da bi jak angažman međunarodne zajednice mogao dovesti do prevazilaženja te političke krize i do pokušaja unapređenja evropskog puta BiH.

“Pogotovo jer postoji ideja da dolaze do nekih promjena na strukturnoj razini, iako niko ne zna ni kakve će biti ni šta će se desiti”, smatra on.

Nastavi čitati

Politika

MIHALJICA PITA: Gdje je završilo dodatnih 7 miliona KM za garažu UKC-a?

Mihajilica pita: Gdje je završilo dodatnih 7 miliona KM za garažu UKC-a?

Radovi na izgradnji garaže Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske su obustavljeni, izvođač je u blokadi, a uprava UKC iako je najavljivala svečano otvaranje uz trubače ćuti kao zalivena.

Izjavio je ovo narodni poslanik PDP-a, Milanko Mihajilica koji je dodao da ovaj infrastrukturni projekat, jedan od najvećih u Republici Srpskoj, već godinama izaziva kontroverze.

-Dosad je u garažu uloženo više od 40 miliona KM, ali ona i dalje nije završena. Posljednje informacije govore da je Ministarstvo zdravlja odobrilo dodatnih 7 miliona KM za nastavak radova, no izvođač nikada nije primio ta sredstva. Postavlja se pitanje – gdje je nestao taj novac? Kako je moguće da garaža “klizi”, dok sredstva za njen dovršetak nestaju bez traga? Ko je odgovoran za milionske iznose koji su uplaćeni, ali nisu iskorišteni za namjenu koju su građani finansirali? – upitao je Mihajilica i dodao:

-Još jedno ključno pitanje jeste sudbina garaže. Građanima je obećavan besplatan parking, ali sada se spekuliše da bi objekat mogao biti predat privatnom investitoru. Ako su građani već platili izgradnju, da li će sada morati da plaćaju i korištenje? Nakon višegodišnjih odlaganja i nesposobnosti nadležnih da završe projekat, postavlja se pitanje da li je cilj bio od samog početka prebacivanje garaže u privatne ruke? Da li je u pitanju nesposobnost ili sistematska pljačka javnih sredstava?- navodi on.

Dodaje da dok nadležni ćute, javnost zahtijeva odgovore.

-Vrijeme je da se konačno sazna – gdje su milioni?-jasan je Mihajilica.

Nastavi čitati

Politika

DANAS POSEBNA SJEDNICA VLADE: Prisustvuje Dodik, tema VOJNI SAVEZ sa Srbijom i Mađarskom

U Banjaluci bi danas trebalo da bude održana proširena sjednica Vlade Republike Srpske kojoj će, kako je ranije najavljeno, prisustvovati i predsjednik Republike Milorad Dodik.

Na sjednicu su pozvani i predstavnici političkih stranaka, predsjednici klubova u parlamentu Srpske i Parlamentarnoj skupštini BiH i predstavnici akademske zajednice.

Predsjednik Srpske je rekao da će se razmatrati mogućnost stupanja Srpske u vojni savez sa Srbijom i Mađarskom.

Dodik je istakao i da je Republika Srpska spremna da gradi Sud i Tužilaštvo u okviru Ustava, dok za SIPA smatra da joj se mogu dati dodatna ovlašćenja za terorizam i trgovinu, ali je protiv da se SIPA pretvara u političku policiju, prenosi “Atv”.

Nastavi čitati

Aktuelno