Politika
BRANIMIR KOJIĆ “Sud BiH napravljen da sudi Srbima”

Predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić izjavio je da nije iznenađen drugostepenom oslobađajućom presudom Suda BiH Senadu Gadži, Zaimu Laličiću i Sulji Hebibu za ratni zločin nad srpskim civilima na području Hrasnice kod Sarajeva, jer je ovaj sud i napravljen da bi isključivo sudio Srbima i oslobađao krvnike koji su ubijali srpsku nejač.
“Što se tiče zločina nad Srbima, Sud BiH nikada nije ni u prvostepenim presudama donosio presude koje će biti na strani pravde, da ne govorimo o drugostepenim”, rekao je Kojić Srni.
Prema njegovim riječima, ukoliko su i izricane osuđujuće presude za zločine nad Srbima, one su bile minimalne, dok su Srbima kojima se sudilo u Sudu BiH dobijali drastično više kazne i u prvostepenom i u drugostepenom postupku.
“Sud BiH je kopile Haškog tribunala i međunarodne zajednice, prije svega, Ambasade SAD, Njemačke i Velike Britanije jer je napravljen isključivo da sudi Srbima i da oslobađa krvnike koji su ubijali srpsku nejač i srpske civile”, rekao je Kojić.
On je istakao da će takva praksa biti i dalje sve dok srpski predstavnici u institucijama BiH ne stanu na kraj tom nakaradnom sudu, ratne sudije ne budu razriješene dužnosti i ne počne da vlada pravo umjesto prakse u kojoj ljudi budu optuženi i osuđeni isti dan.
“Kada se podigne optužnica protiv Srbina istovremeno je napisana i presuda, dok za one koji su činili zločine nad Srbima čekamo optužnice i po 30 godina, a kada se podigne optužnica, onda se proces razvlači u beskonačno”, zaključio je Kojić.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu ovog suda i pravosnažno oslobodilo Gadžu, Laličića i Hebiba optužbi za zločine nad civilima u Hrasnici kod Sarajeva u drugoj polovini 1992. godine.
Politika
21 GODINA OD HAPŠENJA MILOVANA BJELICE: Kako je SFOR sproveo akciju bez znanja domaćih institucija

Na današnji dan prije 21 godinu, pripadnici SFOR-a uhapsili su u centru Sokoca Milovana Cicka Bjelicu, tadašnjeg visokopozicioniranog člana Srpske demokratske stranke, pod sumnjom da finansira skrivanje Radovana Karadžića i vodi tzv. “mrežu podrške” haškom optuženiku.
Bjelica je 14. maja 2003. godine oko 13 časova izvučen iz prodavnice mješovite robe SТР “Branes”, u vlasništvu Novke Teletina, na raskrsnici ulica Marka Ećimovića i Gruje Novakovića. Akciju je izvelo šest pripadnika SFOR-a u civilu, sa dva nenametljiva civilna vozila, a Bjelica je potom odveden u nepoznatom pravcu.
Zanimljivo je da o ovoj akciji Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo nije bio obaviješten, niti su domaće institucije učestvovale u bilo kom segmentu hapšenja. CJB je za događaj saznao tek po prijavi građana Sokoca lokalnoj policijskoj stanici. Iz SFOR-a su tek naknadno potvrdili hapšenje, pravdajući se da je ono izvršeno u skladu sa njihovim mandatom.
U kasnijem svjedočenju, Bjelica je otkrio detalje boravka u bazi NATO-a, gdje, kako kaže, nije imao nikakav osjećaj ni za vrijeme ni za prostor.
“Proveo sam ukupno 60 dana u tom kontejneru u bazi. U pritvoru Suda BiH proveo sam 330 dana. Ukupno 13 mjeseci. Nakon suđenja koje su vodili sudija Salem Miso i međunarodni tužioci Erik Larson i Džonatan Ratel, oslobođen sam svih optužbi. Apelaciono vijeće Suda BiH je kasnije potvrdilo tu prvostepenu presudu i pravosnažno me oslobodilo”, naveo je Bjelica.
Koliko su tadašnja hapšenja, pretresi i psihološki pritisci bili učestali i duboko ostavili trag u društvu, pokazuje i skeč koji su o njegovom hapšenju i puštanju snimili glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske za humorističku emisiju RTRS-a “Bez pardona”, sa Aleksandrom Stojkovićem, Željkom Kasapom, Ljubišom Savanovićem i drugima.
I danas, više od dvije decenije kasnije, ostaje gorak trag jednog vremena u kojem su mnogi građani Republike Srpske bili mete bez presude, a pravda – bez domaće adrese.
Politika
Dodik pozvao PREDSJEDNIKE SVIH STRANAKA iz Parlamenta BiH u Doboj, HOĆE LI IH DOČEKATI?

U Doboju bi danas trebao da bude održan sastanak predsjednika svih partija koje imaju poslanike u Parlamentu BiH, a po pozivu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Kako je najavljeno, sastanak bi trebalo da bude održan u 14 časova, a Dodik ga je inicirao nakon što je iz Savjeta bezbjednosti UN nedavno poručeno da izlaz iz ustavno-pravne krize u BiH treba da pronađu domaći političari.
Tom prilikom su predstavnici SAD, Rusija i Kina, kao najuticajnije članice SB UN, poručili da je dijalog neophodan i da odluke o unutrašnjim odnosima moraju da donose legitimno izabrani predstavnici naroda.
Očekuje se da se sastanku sigurno odazovu partneri koji sa SNSD-om čine vlast na nivou Republike Srpske, a koji imaju svoje poslanike u Parlamentu BiH.
Politika
KRIŠTO UDARA PO DODIKU “Pravosuđe mora ostati izvan njegovih ruku!”

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izazvala je buru reakcija svojim oštrim porukama upućenim Republici Srpskoj i predsjedniku Miloradu Dodiku, tokom video obraćanja članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta. U fokusu njenog govora bila je politička kriza u Bosni i Hercegovini, kao i narušavanje ustavnog poretka.
– Na svaki način osuđujemo neustavne poteze Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika – poručila je Krišto bez uvijanja, odgovarajući na pitanja evropskih parlamentaraca o aktuelnim tenzijama u BiH.
Krišto je istakla da su pojedine izjave domaćih političara, ali i medijski narativi, dodatno zakomplikovali ionako osjetljivu situaciju.
– Mislim da su pojedine izjave otišle predaleko, ali i da su mediji podgrijavali atmosferu, što nas je dovelo do sadašnje blokade i disfunkcionalnosti kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti u BiH – rekla je Krišto.
Na direktno pitanje da li će se provoditi sudske naredbe protiv zvaničnika Republike Srpske, odgovorila je da je to isključiva nadležnost pravosuđa, te da izvršna vlast u to ne može i ne smije da se miješa.
– Kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nemam nikakav dodir s pravosudnim institucijama. One su nezavisne, samostalne i odgovorne samo Ustavu, zakonima i – dodala bih – vlastitoj savjesti. Tako se prema njima i odnosim – naglasila je.
Dodala je da je ključna misija njene vlade jačanje pravne države i stvaranje ambijenta u kojem niko nije iznad zakona.
– Sve što činimo kao nosioci izvršne vlasti usmjereno je ka jačanju institucija kroz zakonski okvir. Naš cilj je da BiH bude pravna država u kojoj je vladavina zakona neupitna, a svi građani – bez izuzetka – jednaki pred zakonom – zaključila je Krišto.
Njeno izlaganje naišlo je na pažnju evropskih zvaničnika, a ostaje da se vidi kako će ove izjave odjeknuti u Banjaluci i da li će izazvati novi talas političkih sukoba unutar BiH.
-
Politika3 dana ago
ĐAJIĆ “NEUMORNO RADIM ZA GRAĐANE”! Da… dijeli jaja, pije rakiju i ne zna gdje je 45 MILIONA KM! (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
ACO STANIŠIĆ (SNSD) POSLANIK I DIRETOR, odnedavno je navodno, i vlasnik 8 malih solarnih elektrana u Nevesinju i 6 fotonaponskih elektrana u Sokocu
-
Politika2 dana ago
CRNADAK “Nećemo biti glineni golubovi za linč na koji poziva režim”
-
Politika3 dana ago
DODIK ISTIČE “Presuda Suda BiH treba da bude poništena”
-
Politika3 dana ago
VUKOVIĆ “Vidljiv Dodikov POLITIČKI NERVNI SLOM”
-
Društvo2 dana ago
33 GODINE OD OSNIVANJA! U kasarni “Kozara” obilježavanje Dana Vojske Republike Srpske
-
Politika2 dana ago
Carić upozorava: IMOVINA I ŽIVOTI LJUDI I DALJE UGROŽENI, načelnik bez odgovora o sanaciji obale Une
-
Svijet3 dana ago
Zelenski poslao poruku Putinu “SPREMAN SAM”