Connect with us

Svijet

“BILA JE U KRUGU PAKLA”: Otkriveno u kakvom je stanju djevojčica (12) koju su silovali u Beču, MEĐU NAPADAČIMA I SRBI

Saša Flac, advokat koji zastupa djevojčicu (12) koju je u Beču navodno mjesecima silovala grupa mladića, među kojima ima i Srba, otkrio je u kakvom je psihičkom stanju djevojčica.

Djevojčica je dobro, s obzirom na okolnosti. Veoma je hrabra i pokušava da se nosi sa situacijom. U suštini, radi ono što rade djeca koja prožive nasilje, potiskuje to, rekao je advokat za austrijske medije.

On je rekao da djevojčica ima “rupe u sjećanju”.

– Sada je na nama da prođemo sve, da joj pomognemo da se prisjeti svega. Mora da izađe na površinu to što potiskuje, jer to je ono što će nam trebati tokom krivičnog postupka – rekao je advokat.

On je istakao da osumnjičeni za zločin poriču da su silovali djevojčicu. Međutim, kako navodi, postoje drugi dokazi koji potkrepljuju tvrdnje djeteta.

– Sada je na nama da joj pomognemo da se sjeti svega, do najsitnijeg mogućeg detalja. Ona je bila u krugu pakla… Bio je prvi napad, koji je očigledno bio silovanje. Ona je opisala nasilje koje je tada primjenjeno i tada je dijete upalo u taj začarani zao krug, gdje su je osumnjičeni primoravali da nastavi to da radi, govoreći da će objaviti snimke i da će reći njenim roditeljima – rekao je advokat.

“Svi koji su se zatekli u hotelskoj sobi treba da odgovaraju za silovanje”
On je rekao i da se napad dogodio u hotelskoj sobi.

– Tamo je sjedilo dijete okruženo sa 13 muškaraca koji neće da je puste da izađe. Dijete je ispitano o napadima, ali o tom iz hotela nije još razgovarano do detalja – rekao je Flac.

Advokat je istakao da iskaz mora ponovo da se uzme jer je tužiocu potreban jasan iskaz kako bi bila podignuta optužnica. Prema njegovim riječima, svi koji su se zatekli u hotelskoj sobi treba da odgovaraju za silovanje, te da je djevojčica bila podvrgnuta posebnom ponižavanju, piše Telegraf.

On je rekao da je djevojčica zbrinuta i da bi on volio da je pripremi za proces najbolje moguće.

Još nijedan napadač nije u pritvoru
Austrijski mediji podsjećaju da niko od osumnjičenih nije trenutno u pritvoru.

– Pritvor do suđenja je veoma rijedak kada su osumnjičeni maloljetni, zato su oni na slobodi – rekao je advokat i dodao da su dvojica osumnjičenih mlađi od 14 godina te da oni neće ni moći da snose odgovornost.

Podsjetimo, austrijska policija saopštila je početkom marta da je pokrenula istragu protiv 17 ljudi, mahom maloljetnika, od kojih su neki državljani Srbije, zbog sumnje u seksualno zlostavljanje 12-godišnje djevojčice tokom nekoliko mjeseci.

Dvanaestoro osumnjičenih su maloljetnici stariji od 14 godina, jedna osoba ima 19 godina, dvoje su mlađi od 14 godina i nisu krivično odgovorni u Austriji, dok je identitet još dvoje osumnjičenih nepoznat, rekao je Florijan Finda, zvaničnik austrijske policije.

Među osumnjičenima su državljani Austrije, Turske, Sirije, Italije, Bugarske i Srbije.

Sumnja se da se zlostavljanje događalo u periodu od februara do juna 2023. godine u garažama, stanovima osumnjičenih i na drugim lokacijama u Beču, kao i da je u jednom slučaju korišćeno nasilje, a da je u ostalim žrtva verbalno bila primorana na seksualni odnos, rekli su istražitelji.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno