Connect with us

Region

MOGU LI RS I BIH ODGOVORITI HRVATSKOJ: Milioni iz Gacka za milione iz Dubrovnika

Republika Srpska treba da, ukoliko Hrvatska elektroprivreda (HEP) krene u međunarodni arbitražni spor u kojem bi Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko trebalo da joj isplate 100 miliona evra i zatezne kamate, uzvrati protivtužbom, smatraju dobro upućeni u ovu problematiku.

Podsjećamo, HEP traži od Gacka isplatu pomenutog iznosa na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju ove termoelektrane početkom 1980-ih godina.

S druge strane, stručnjaci ističu da bi Srpska u svojoj protivtužbi mogla da traži da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ideju o protivtužbi u eter je vratio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

“Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko”, kazao je Višković, odgovarajući na pitanje kako komentariše namjeru Hrvatske da tužbom dobije oko 200 miliona KM.

Premijer je tom prilikom pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbi.

Isto očekuje i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

U razgovoru za “Nezavisne novine” Petrović je istakao da su svjesni problema sa kojim se suočava RiTE Gacko, ali i da znaju čime raspolažu u slučaju “Plat”.

Podsjećanja radi, Hidroelektrana Plat kod Dubrovnika ili HE Dubrovnik, kako je još zovu, građena je kao dio sistema tri hidroelektrane Trebinje, Trebinje 1 i Trebišnjica.

Ova hidroelektrana je zadnja na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvije države: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu su brana, vještačko jezero i dio cjevovoda u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Za potrebe rada HE koristi akumulaciju Bilećkog jezera i rijeke Trebišnjice, dok je sam zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica. Izgradnja ovog postrojenja završena je 1965. godine. Sve je regulisano tako da postoje četiri agregata, dva na brani Grančarevo i dva na Platu. Dogovorom dvije države, tada je predviđeno da 78 odsto proizvedene električne energije sa tih agregata pripada BiH, danas Srpskoj, a 22 odsto Hrvatskoj.

Međutim, problemi su, baš kao i u slučaju RiTE Gacko, počeli tokom rata.

Prvi čovjek ERS Luka Petrović navodi da je hrvatska strana tada uzela jednokratno polovinu struje koja se proizvodila u Platu, a da nisu uzeli predviđenih 22 odsto iz hidroelektrane Trebinje 1.

“U prevodu, kada bi se sve sabralo, od 1. novembra 1994. do danas, to su ogromne količine električne energije, koje se mjere preko sedam teravat-sati (TWh)”, pojasnio je Petrović, ne želeći da govori o tome koliko je Srpska izgubila u novcu i koliko bi mogla da traži eventualnom tužbom.

“Sve je u fazi mirnog rješavanja. I jedna i druga strana će sigurno iscrpiti sve mogućnosti da se to tako riješi, jer znamo da arbitraža iscrpljuje i finansijski i vremenski. Vjerujem da će nova uprava HEP-a imati razuma i sluha da se oba problema stave na sto i riješe”, kazao je Petrović za “Nezavisne”.

Ukoliko HEP ne pristane na dogovor, protivtužba je najadekvatnije rješenje, saglasan je i Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH.

“Ulaganje Hrvatske u Gacko u potpunosti je isto kao ulaganje BiH u Dubrovnik. Mislim da je dosta više da maltretiraju BiH. Znači, Slovenija i Hrvatska samo podnose tužbe za ulaganja koja su bila za vrijeme SFRJ, pa su nakon raspada oni našli neke pravnike i krenuli da podnose tužbe ili zahtjeve za štetu. Po meni, to nije ni moralno ni pravno osnovano, zato mislim da BiH i Republika Srpska treba da brane svoja prava i da na moguću tužbu odgovore protivtužbom”, rekao je Mandić.

Istog mišljenja je i advokat Ismet Velić.

“Dosad se nismo tako postavljali i tako reagovali, iako imamo i te kako primjera i sporova koji bi bili podobni za arbitražu, posebno kad svi oko nas to rade, bez obzira na to da li imaju osnova ili ne”, kazao je Velić za “Nezavisne novine”.

O ovom slučaju bilo je govora i prethodnih godina. Još 2008. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, nakon neuspjelog dogovora da sa Hrvatskom ozvaniči izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, rekao je da hrvatska strana opstruiše projekte iz Srpske i da sa njima želi da riješi sva otvorena pitanja.

“U to ulazi i dug od oko 200 miliona KM, za koliko je Republika oštećena jer je Hrvatska od 1994. godine, umjesto 30 odsto energije iz Plata, sebi preusmjerila 50 odsto”, kazao je tada Dodik.

Nakon toga, ponovo je aktuelizovano pitanje izgradnje HE Dubrovnik 2, a 2012. godine u Banjaluci tadašnji premijeri Republike Srpske i Hrvatske, Aleksandar Džombić i Radimir Čačić, dogovorili su formiranje zajedničke kompanije za izgradnju te hidroelektrane, u vrijednosti od 170 miliona evra i sa kapacitetom od 300 megavata.

Ipak, projekat koji je trebao da bude gotov za tri godine, nikada nije realizovan.

Related Topics:

Region

TRAŽE BOLJE USLOVE! U štrajku glađu 186 pritvorenika u Podgorici

U istražnom zatvoru u Podgorici 186 pritvorenika štrajkuje glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Pritvorenici traže bolje uslove boravka, kao i poboljšanje procesnopravnih radnji u sporovima u kojima su optuženi.

“Trenutno zdravstveno stanje svih pritvorenih lica koja su u štrajku je stabilno”, navedeno je u saopštenju.

Istražni zatvor Podgorica posjetio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, koji je razgovarao sa više pritvorenih lica koja su izrazila želju za direktnim kontaktom i iznošenjem svojih stavova i primjedbi, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA DOBILA VLADU! Novi premijer Đuro Macut

Skupština Srbije izabrala je danas novu Vladu Srbije, na čijem je čelu Đuro Macut.

Poslanici su se izjašnjavali javnim glasanjem, prozivkom, a za novu Vladu Srbije glasala su 153 od 199 prisutnih poslanika, protiv je bilo 46, a bio je odsutan 51 poslanik.

Poslije izbora nove Vlade Srbije, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić odredila je pauzu od 60 minuta kako bi se članovi Vlade spremili za polaganje zakletve.

Pored predsednika Vlade, u Vladi će biti prvi potpredsjednik i ministar finansija Siniša Mali, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, kao i potpredsjednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović.

Za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izabran je Dragan Glamočić, za ministarku zaštite životne sredine Sara Pavkov, za ministarku građevinarstva, saobraćaja i infastrukture Aleksandra Sofronijević, a za ministarku rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Nova ministarka unutrašnje i spoljne trgovine je Jagoda Lazarević, ministar pravde je Nenad Vujić, ministarka državne uprave i lokalne samouprave je Snežana Paunović, a ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je Demo Beriša.
Za ministra odbrane izabran je Bratislav Gašić, za ministra spoljnih poslova Marko Đurić, a za ministra za evropske integracije Nemanja Starović.

Novi ministar prosvjete je Dejan Vuk Stanković, ministar zdravlja i u ovom mandatu je Zlatibor Lončar, a za ministrku za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izabrana je Milica Đurđević Stamenkovski.

Jelena Žarić Kovačević izabrana je za ministarku za brigu o porodici i demografiju, Zoran Gajić je ministar sporta, Nikola Selaković ministar kulture, a Milan Krkobabić ministar za brigu o selu.
Za ministra nauke, tehnološkog razvoja i inovacija izabran je akademik Bela Balint, za ministra turizma i omladine Husein Memić, a za ministra informisanja i telekomunicija Boris Bratina, dok će Darko Glišić ostati ministar za javna ulaganja.

Za ministre bez portfelja izabrani su Novica Tončev, Đorđe Milićević, Usame Zukorlić, Nenad Popović i Tatjana Macura.

Za novu Vladu Srbiju glasali su poslanici vladajuće koalicije sa liste “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”, Socijalističke partije Srbije, Jedinstvene Srbije, PUPS-a, Socijaldemokratske partije Srbije i Saveza vojvođanskih Mađara, a protiv su bili poslanici opozicionih stranaka stranaka koje su prisustvovale sjednici.

Sjednici Skupštine nisu prisustvovali poslanici koalicije NADA i Demokratske stranke, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Region

ZBOG KATASTOFALNOG POŽARA U KOČANIMA: Nova hapšenja, reagovalo i tužilaštvo

Još sedam policajaca biće privedeno zbog požara u diskoteci “Puls” u Kočanima.

Državni tužilac Sjeverne Makedonije Ljupčo Kočevski izjavio je večeras da će još sedam policajaca biti privedeno u istrazi požara u diskoteci “Puls” u Kočanima.

On je, u intervjuu Televiziji Telma, rekao da to znači da se istraga proširuje za još za sedam policijskih sliužbenika, koji se trenutno privode i koji će sutra biti izvedeni pred sudiju za prethodni postupak.

“Upravo su mi javili da je tužilac izdao naredbu za privođenje još sedam policijskih službenika. Momentalno će biti privedeni i u toku sutrašnjeg dana će biti izvedeni pred sudiju za prethodni postupak”, rekao je Kocevski, ali nije mogao da odgovori na pitanje da li je riječ o aktivnim ili bivšim policajcima.

Prethodno je u istrazi požara u diskoteci “Puls” uhapšeno sedam policajaca iz Kočana i Štipa, po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije, koje je nadležno za dio istrage vezan za policijske službenike.

Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima do sada je pokrenulo istragu protiv ukupno 45 fizičkih i tri pravna lica, ali je jedan osumnjičeni u međuvremenu preminuo, prenosi RTCG.

U požaru u diskoteci “Puls” u Kočanima, gradu u Sjevernoj Makedoniji oko 100 kilometara istočno od Skoplja, život je izgubila 61 osoba, a skoro 200 povređeno.

Požar je izbio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a u diskoteci je u tom trenutku, prema policiji, bilo oko 500 posetilaca.

Nastavi čitati

Aktuelno