Connect with us

Društvo

U SRPSKOJ SE MANJE TROŠI: Građani unaprijed razmišljaju kako će potrošiti svaki fening

Iako je januar mjesec praznika, zbog čega građani moraju dublje zavući ruku u džep ukoliko žele bogatu trpezu za Novu godinu, Božić, slavu, sudeći po zvaničnoj statistici, novčanici su ostali nešto zatvoreniji nego prethodnih godina.

Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, ukupan promet u trgovini na malo u januaru 2024. godine, posmatran u tekućim cijenama, manji je za 14,6 odsto nego u decembru 2023, dok je u stalnim cijenama manji za 13,4 odsto.

Tako je, upoređujući kraj prošle i početak ove godine, promet hranom, pićima i duvanom u trgovinama na malo pao za 11 odsto, dok je promet u trgovini goriva i maziva manji za 9,5 odsto.

Očigledno je da, uprkos smanjenju inflacije, rastu plata i penzija, građani trenutno veoma oprezno pristupaju odlasku u kupovinu, jer poskupljenja su na svakom koraku, kupovna moć stanovništva pada, pa su nerijetki oni koji i te kako unaprijed razmišljaju gdje će i kako će potrošiti svaki fening.

Navike se, kažu potrošači, mijenjaju u skladu sa potrebama, a januarska kupovina, za koju smo, realno, navikli da je izdašna, sada je prilagođena stanju u novčaniku.

“Danas je postalo normalno da kupujemo voće i povrće na komad, čemu smo se prije koju godinu čudili. Kupovina samo onog što nam je zaista potrebno, sve češći odlasci u second hand shopove, na pijacu, u kupovinu polovne robe odraz su štednje novca, da bi se zadovoljile osnovne potrebe za hranom i pićem, čije su cijene najviše u regionu”, ističe Murisa Marić, direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora.

“Mnogo je razloga za čuvanje ionako malo novca sa kojim mjesečno raspolaže većina stanovnika naše zemlje, te ne čudi da je smanjena potrošnja”, dodala je ona.

S obzirom na to da su na snazi tzv. tiha poskupljenja i da iz dana u dan praktično ne znaju šta ih može sačekati na rafovima prilikom kupovine hrane i drugih prehrambenih namirnica, građani traže “najbezbolnija” rješenja.

“Imali smo u januaru dosta troškova koji su išli iznad onih redovnih statistika iz prodavnica. Ljudi su zbog poskupljenja kupovali van tih trgovina, privatno, sve ono što im je, recimo, trebalo za slavu i tu im je dosta novca otišlo, pa su morali da uštede na drugoj strani, a to je drugi dio prehrambenih proizvoda”, kazala je za “Nezavisne” Snežana Šešlija, direktorica Udruženja građana “ToPeer” iz Doboja.

Na bazi rečenog, ona navodi da su najbolji primjer udara na džepove građana bile kupovine slavskih pečenica.

“Imali smo priliku da razgovaramo sa jednom grupom građana i svi su rekli da je, na primjer, samo prasetina u vrijeme slava poskupjela od 13 KM do 30 maraka, i onda su bili prinuđeni da dnevne potrebe koje imaju praktično svedu na minimum. Znači, nema pune šerpe, nego dvije trećine šerpe kada je ručak u pitanju. Građani su bili primorani i iznenađeni svim ovim”, slikovito objašnjava Šešlija, prema čijim prognozama, neizvjesnost tek predstoji.

“Sve ovo ima ‘dobru stranu’, jer će se građani morati privikavati na ove probleme i jer će, mislim, podaci za februar biti još porazniji nego za januar”, dodala je ona.

“Živ se čovjek na sve navikne”, glase stihovi jedne poznate pjesme, a koji se, čini se, i te kako mogu dovesti u vezu sa ekonomskom situacijom i poskupljenjima.

Ali, ni stalno prilagođavanje situaciji, kažu potrošači, ne može biti dobro.

“Mislim da će u datom momentu biti i previše te prilagodljivosti. Jer, u ovom momentu, mi možemo negdje biti i polugladni, ali u ovakvoj situaciji, ako se nastavi ovakav trend rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, plašim se da će to sa jedne strane dovesti do zdravstvenih problema, posljedica, a sa druge do velikog odliva mlađeg svijeta, jer će biti prinuđeni da iz BiH idu i oni koji to ne žele”, zaključila je Šešlija.

Related Topics:

Društvo

JAKO NEVRIJEME ZAHVATILO NOVI GRAD: Ogromna šteta u naselju Ravnice

U naselju Ravnice, kod Novog Grada, nevrijeme je pričinilo ogromnu štetu na stambenim i pomoćnim objektima, usjevima i putevima.

Pogođena su i sela Vodičevo i Dobrljin, a dio opštine ostao je i bez struje.

Vjetar je skinuo crijep sa više stambenih i pomoćnih objekata, te lomio i čupao drveće.

Civilna zaštita je na terenu, a očekuje se i dolazak načelnika opštine Miroslava Drljače.

Nastavi čitati

Društvo

SNAŽNO NEVRIJEME pogodilo dijelove BiH, USJEVI UNIŠTENI ZA PAR MINUTA (FOTO)

Snažno nevrijeme praćeno grmljavinom, jakim vjetrom i gradom pogodilo je okolinu Mrkonjić Grada, Kneževa, Bugojna i Viteza.

Prema najavama, nevrijeme se kreće prema istoku, sjeveru i sjeveroistoku Bosne.
Iz Bugojna dolaze fotografije na kojima se može vidjeti grad koji je padao, ali i usjevi koji su uništeni za pet minuta.

Prema prognozi Federalnog meteorološkog zavoda, u BiH se sutra očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim periodima.
Tokom dana će biti takođe nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom, a lokalno je moguća i pojava grada.

Jutarnja temperatura zraka biće od 14 do 20 stepeni, a najviša dnevna od 22 do 28, na jugu i sjeveroistoku Bosne do 30 stepeni, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Društvo

AKO SE BAVITE OVIM POSLOVIMA, u penziju možete i sa 50 godina

Nije rijedak slučaj da penzioneri odu u penziju i prije 65 godine.

Prema zvaničnim podacima, svaki deseti penzioner ode u penziju prije svoje 65 godine. Prošle godine je tačno 170.426 penzionera bilo na listi koji su ostvarili beneficirani radni staž, što znači da im se jedna godina radnog staža računala kao 14 ili 15 mjeseci ili čak i godinu i godinu i po dana.

Pravo na beneficirani radni staž maju svi koji su zaposleni na poslovima na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje sa jedne strane. Na listi su i poslovi čije je obavljanje ograničeno navršenjem određenih godina života, ali i oni koji utiču na pad fizioloških funkcija u mjeri da onemogućavaju rad

Posmatrajući institucije na listi su zaposleni u MUP, BIA, VBA, VOA, Ministarstvu spoljnih poslova, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, Poreskoj policiji, Vojsci Srbije, a od decembra 2019. godine i sudije, tužioci i zamenici tužioca.

– MUP, MSP, BIA, VBA, VOA, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Poreska policija, Vojska Srbije: sa navršenjem 55 godina života i 24 godine staža osiguranja od čega 14 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staža osiguranja računa sa uvećanim trajanjem

– podoficir i oficir u Vojsci Srbije: 53 godine života i 40 godina penzijskog staža

– pukovnik u Vojsci Srbije: 54 godine života i 40 godina penzijskog staža

– pripadnici specijalnih jedinica BIA, VBA i VOA: 53 godine života i 20 godina efektivno provedenih na određenim specifičnim poslovima u specijalnoj jedinici

-ostali policijski službenici: 60 godina života i 25 godina rada od čega 15 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Sa druge strane, pravo na beneficirani radni staž imaju i zanimanja definisana u Pravilniku o radnim mjestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Na tom spisku se nalazi 37 različitih industrija, tj. sektora:

– Rudnici

– Geološka i rudarska istraživanja

-Crna metalurgija-željezare

-Obojena metalurgija

-Livnice

– Kovačnice

– Proizvodnja vatrostalnog materijala

-Vatrostalno zidanje

– Proizvodnja i prerada nafte i proizvodnja tečnog naftnog gasa

– Šumarstvo i drvna industrija

– Hemijska industrija

– Namjenska proizvodnja eksploziva i eksplozivnih materija

– Riječna brodogradnja i brodoremont

– Proizvodnja stakla

– Saobraćaj

– Izgradnja i održavanje dalekovoda i nadzemnih vodova

– Građevinarstvo

– Grafička industrija

– Kožarsko-prerađivačka industrija

– Tekstilna industrija

-Gumarska industrija

– Farmaceutska industrija

– Proizvodnja električne energije (termoelektrane i toplane)

– Proizvodnja akumulatora

– Industrija mesaIndustrija kablova

– Rad na niskim temperaturama

-Rad pod vodomIndustrija viskoznih proizvoda i celuloze

– Proizvodnja hlora i lužine

– Komunalna djelatnost

– Zdravstvene ustanove

– Proizvodnja vagona

– Umjetnička djelatnost

– Nuklearna postrojenja i laboratorije

Da bi se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem potrebno je da se lice efektivno bavilo opasnim poslovima minimum 10 godina, za starosnu penziju i 5 godina, za invalidsku penziju. Takođe, pravo na beneficirani radni staž imaju i svi koji sami sebi plaćaju staž, pod uslovom da se utvrdi da su zaista radili teške i opasne poslove koji su zakonski obuhvaćeni ovom beneficijom.

Kako se računa beneficirani radni staž?
U slučaju beneficiranog staža, svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, računa se najviše kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža osiguranja.

Staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem pod uslovom da je na radnim mjestima odnosno poslovima iz člana 53. ovog zakona osiguranik efektivno proveo ukupno najmanje 10 godina, odnosno ukupno najmanje pet godina ako je utvrđena invalidnost.

Staž osiguranja se uvećava samo za vrijeme koje je efektivno provedeno na radu.

Kako utiče na visinu penzije?
Iz PIO Fonda objašnjavaju da visina penzije, shodno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zavisi i od penzijskog staža koji je navršio osiguranik. Kako se staž osiguranja uvećava za vrijeme koje je efektivno provedeno na radu na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, i to u zavisnosti od stepena uvećanja staža osiguranja koji su utvrđeni za rad na takvim radnim mjestima, to za iste periode rada, zaposleni koji su radili na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem mogu da navrše više ukupnog penzijskog staža od zaposlenih koji nisu radili na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

– Na taj način, dužina ukupno navršenog penzijskog staža osiguranika, u koji ulazi i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, može uticati na visinu penzije. Isto tako, osiguranicima iz člana 42. Zakona o PIO, osim osiguranicima iz člana 42. stav 1. tačka 4a tog zakona, koji ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža za sticanje prava na starosnu penziju iz člana 43. i 43a tog zakona, iznos penzije se uvećava za 20 odsto, u skladu sa članom 79. Zakona o PIO.

Rast penzija zavisi od usklađivanja penzija, bez obzira na to da li je korisnik imao navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ili ne, piše Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno