Connect with us

Društvo

POČEO JE VASKRŠNJI POST, ovo su pravila za svaku sedmicu!

Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 5. maja.

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Vaskršnji post uvijek počinje u ponedjeljak – prvi ponedeljak posta naziva se Čisti, kao i prva sedmica posta.

Običaj je da se tokom prve – Čiste nedjelje, sprema cijela kuća. Vjeruje se da je danas dobro započeti velike poslove, jer će biti uspješni.

Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.

Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Vaskršnji post, koji traje 48 dana, ima svoja pravila i rituale za svaku od sedam nedjelja:

1. Čista nedjelja (Todorova ili Teodorova nedjelja): Prva tri dana posta počinju potpunim uzdržavanjem od hrane i pića, poznatim kao trimirje. Zatim se prelazi na suhojedenje ili post na vodi. U četvrtak je post na vodi, dok je ostatak sedmice dozvoljeno jesti hranu pripremljenu na ulju.

2. Pačista nedelja: Ovu sedmicu treba provesti postom na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno ulje.

3. Krstopoklona nedjelja: Tokom ove sedmice, posti se na vodi od ponedjeljka do petka, u subotu je dozvoljeno ulje, a u nedjelju riba, zbog Blagovijesti.

4. Sredoposna nedjelja: Ova sedmica se posti kao i druga, na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno ulje.

5. Gluva nedjelja: Posti se na vodi u ponedjeljak i utorak, a od srijede do nedjelje na ulju, s tim što je u petak dozvoljeno i vino.

6. Cvjetna nedjelja: Posti se na vodi od ponedjeljka do petka, u subotu je dozvoljeno ulje, a u nedjelju riba, kada se slave Cvijeti.

7. Stradalna ili Strasna nedjelja: Posljednja nedjelja pred Vaskrs obilježava strogi post, molitva i pokajanje. Od ponedjeljka do srijede posti se na vodi, u četvrtak je dozvoljeno ulje, a na Veliki petak se uzdržavamo. Subota je ponovno post na vodi, a nedjelja označava kraj Velikog posta.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se magla, a u drugom dijelu dana na zapadu i sjeveru umjerena oblačnost.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 11, a maksimalna od 22 do 29 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, poslije podne i uveče na istoku umjeren do pojačan, istočni.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANOST: Budući socijalni radnici volontirali u “Mozaiku prijateljstva”

Studenti Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, smjer socijalni rad, zajedno sa profesorom Nebojšom Macanovićem posjetili su Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” gdje su pomagali u pripremi obroka za mnogobrojne korisnike javne kuhinje.

Cilj im je, kako kažu, da kroz volontiranje uče o humanitarnom radu i empatiji prema onima koji teško žive.

Studentkinja prve godine Irina Kljajčin rekla je da je ovo divno iskustvo, a najviše ju je obradovalo to što je mogla pružiti podršku ljudima čiji rad prati godinama.

– Ovo je jedinstvena prilika da iskažemo svoju humanost, jer udruženje “Mozaik prijateljstva” uz veoma mali budžet pravi ogroman broj obroka na sedmičnom nivou. Moje kolege i ja smo veoma zahvalni profesoru Macanoviću što nas je odveo van fakulteta da vidimo kako funkcionišu prave životne priče – rekla je Irina Kljajčin.

Prema njenim riječima, posjeta “Mozaiku prijateljstva” im je druga aktivnost u okviru nastave.

– Nedavno smo bili u posjeti Dnevnom centru za maloljetne delinkvente. Sve ove posjete povezane su sa našom budućom profesijom, a značajne su zbog toga što se upoznajemo sa radom na terenu – dodala je ona.

Profesor Nebojša Macanović istakao je da su uvijek spremni da podrže rad javne kuhinje, ali i da saslušaju potrebe i probleme korisnika, te da im pomognu koliko mogu.

– Prošle godine smo se sastali na istom mjestu sa korisnicima i radnicima “Mozaika”, jer je ovo veoma plemenit cilj. Moja ideja je da svaki dan pet studenata sa Univerziteta dolazi volontirati u javnoj kuhinji – rekao je Macanović.

Istakao je da u “Mozaiku prijateljstva” rade čarobnjaci koji sa malim budžetom treba da pripreme od 600 do 800 obroka.

– To je zaista nevjerovatna stvar. Siguran sam da će ovo i studentima dobro doći da saznaju neke stvari, ali i da pokažu svoju humanu stranu i empatiju za ove ljude – naveo je Macanović.

Ovaj profesor, ali prvenstveno humanista, je rekao da će pokušati u narednom periodu animirati što više studenata da se uključe i pomognu “Mozaiku”.

Predsjednik UG “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić istakao je da ga je posjeta mladih ljudi, koji podržavaju njihov rad, veoma obradovala te da se nada da će kod ostalih građana podići svijest o humanosti.

– Profesor Macanović svake godine dovodi nove grupe studenata koji nam pomažu u radu. Ovi mladi ljudi su budućnost naše zemlje, a u našem udruženju mogu mnogo da nauče o životu i da on može biti i surov – rekao je Subašić.

Istakao je da struka socijalnog radnika jedna od važnijih u društvu, jer socijalni rad može da pomogne kako djetetu, tako i već formiranoj ličnosti ukoliko nekada u životu “zapne”.

– Vi ste svijetla tačka naše budućnosti – dodao je Subašić.

Apel
Iz Udruženja “Mozaik prijateljstva”, u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi”, apeluju na sve sugrađane dobre volje i velikog srca da im pomognu kako bi obezbijedili osnovne namirnice za pripremu obroka za korisnike.

Miroslav Subašić je rekao da im je potrebna pomoć dobrih ljudi, jer svakodnevno prave veliku količinu obroka za socijalno ugrožene sugrađane.

Nastavi čitati

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Aktuelno