Connect with us

Svijet

Cijeli svijet se smije onom što se događa u Americi, TO JE KATSTROFA

Ruski predsjednik Vladimir Putin za svoju “pobjedu na izborima” je rekao kako je ona pokazala da je Moskva bila u pravu što se suprotstavila Zapadu i poslala svoje trupe u Ukrajinu.

Putin je “osvojio” rekordnih 88 posto glasova na nedjeljnim “predsjedničkim izborima” u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast.

Putin je pristalicama u pobjedničkom govoru u Moskvi rekao da će dati prioritet rješavanju zadataka povezanih sa specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini i da će ojačati rusku vojsku.

“Pred nama je puno zadataka. Ali kada smo konsolidovani, bez obzira na to ko nas želi zastrašiti, potisnuti – niko nikada nije uspio u istoriji, nije uspio sada, neće uspjeti ni u budućnosti”, rekao je Putin.

Rekao je kako je smrt Navaljnog bila “tužan događaj” i potvrdio da je bio spreman na razmjenu zatvorenika u koju je bio uključen i opozicioni političar. Na pitanje američke TV mreže NBC je li njegov reizbor bio demokratski, Putin je kritikovao američki politički i pravosudni sistem.

“Cijeli svijet se smije onom što se događa u Americi”

“Cijeli svijet se smije onome što se događa (u Sjedinjenim Državama)”, rekao je te dodao, “ovo je samo katastrofa, a ne demokratija”.

“…Je li demokratski koristiti administrativne resurse za napad na jednog od kandidata za predsjednika Sjedinjenih Država, koristeći između ostalog i pravosuđe?” upitao je, očito misleći na četiri krivična postupka protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa.

“Sukob NATO-a i Rusije značio bi korak do trećeg svjetskog rata”

Putin je upozorio je danas Zapad da bi direktni sukob između Rusije i vojnog saveza NATO-a pod vođstvom SAD značio da je svijet na korak od trećega svjetskog rata, ali je rekao da rijetko ko želi takav scenario.

Ukrajinski rat izazvao je najdublju krizu u odnosima Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine. Putin je često upozoravao na rizike nuklearnog rata, ali kaže da nikada nije osjetio potrebu za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini.

Francuski predsjednik Emanuel Makron prošli mjesec je rekao da ne može isključiti raspoređivanje kopnenih snaga u Ukrajini u budućnosti, pri čemu su se mnoge zapadne zemlje distancirale od toga, dok su druge, posebno u istočnoj Evropi, izrazile podršku.

Na pitanje Rojtersa o Makronovim izjavama i rizicima, odnosno mogućnostima sukoba između Rusije i NATO-a, Putin je duhovito odgovorio: “U modernom svijetu sve je moguće”.

“Svima je jasno da će ovo biti samo jedan korak od trećeg svjetskog rata punog opsega. Mislim da to rijetko koga zanima”, rekao je Putin novinarima nakon što je postigao dosad najveću pobjedu u postsovjetskoj ruskoj istoriji.

Putin je ipak dodao da je vojno osoblje NATO-a već prisutno u Ukrajini, rekavši da Rusija zna da se na bojnom polju govori i engleski i francuski.

“Nema tu ništa dobro, prije svega za njih, jer oni tamo umiru, i to u velikom broju”, rekao je.

Ukrajina se više od dvije godine uz pomoć Zapada brani od Rusije.

Ruska izborna komisija saopštila je da je Putin postigao rekordan rezultat od nešto manje od 88 posto glasova, nakon što je prebrojana gotovo četvrtina glasačkih listića. Na prijašnjim predsjedničkim izborima 2018. pobijedio je sa 76,7 posto glasova.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno