Connect with us

Politika

DOK IMA OVACA, BIĆE I VUNE! Rekordna godina iza Elektroprivrede RS

Elektroprivreda Republike Srpske je stabilan i napredan sistem koji je u prošloj 2023. godini ostvarila dobit od 144 miliona i 857 hiljada maraka, što je rekordna dobit u njenom poslovanju od tri decenije postojanja, a pratili su je i vrlo pozitivni pravni, tehnički i investiciono-razvojni segmenti, kao i stabilnost u snabdijevanju električnom energijom kupaca u Republici Srpskoj i van nje, dok su, istovremeno, odgovorni učinili sve da struja ne poskupi ni u tekućoj godini.

Ovo je zaključeno na godišnjoj konferenciji za novinare Elektroprivrede, čiji je generalni direktor Luka Petrović naglasio da je rekordnu dobit pratilo niz pozitivnih okolnosti, poput hidrološke situacije, dobar i stabilan rad termoelektrana, dodajući da se već sada zna da tekuća godina neće biti takva.

“Sa sigurnošću možemo da potvrdimo da u 2024. godini poslovanje neće biti kao u 2023. iz razloga što su već vidljivi padovi cijena na spoljnom tržištu, berzama, ali su pali i naši prihodi iz izvozne cijene, a imamo i visoke cijene u termoelektranama, oko 60 eura, ali i trećinom struje iz Ugljevika ne možemo raspolagati da je uklopimo u našu fleksibilnost, jer ona ide Slovencima po nešto nižoj cijeni od one koju mi plaćamo Ugljeviku“, pojasnio je Petrović, napominjući da su sredstva iz dobiti dobrim dijelom uložena u investicije.

Napominjući da je “Elektroprivreda RS” jedina na Balkanu sa velikim brojem započetih investicija u javnim preduzećima, on je precizirao da je zatvorena finansijska konstrukcija kreditnog aranžmana HE Dabar putem udjela akcija Vlade RS u HET-u sa 86,4%, pa je ova firma injektirala u Dabar 92,8 miliona maraka, čime je plaćen avans kineskom izvođaču i osiguranje kreditnog osiguranja, ali će ovaj kompleksni projekat u konačnici davati oko 80 miliona maraka prihoda godišnje po trenutnim cijenama.

Drugi projekat je HE Mrsovo, a turskoj firmi koja će ga graditi po sistemu “ključ u ruke” isplaćeno je već 20% avansa, od ugovora od nešto više od 98 miliona evra, dok je 69 miliona maraca uloženo u postrojenje za prečišćavanje uglja takozvanim iks rej zracima, sa više od dva miliona čelika u sistemu, čime će se povećati snaga TE Gacko i dati dodtnu proizvodnju, odnosno dobit.

Govoreći o sporovima sa Hrvatskom elektroprivredom vezanim za HE Dubrovnik i TE Gacko, Petrović je odlučan:

“Ne može se prebiti, jer se zna šta je RiTe Gacko, a šta hidrosistem Trebišnjice, jer su u Gacku u ranijem sistemu, bila udružena sredstva dvije elektroprivrede, gdje je trećinu sredstava dala Hrvatska elektroprivreda i očekuje da im se do kraja radnog vijeka objekta isplaćuje ta trećina po cijeni struje proizvedene u Gacku koja je sada 56 evra po megavatu, ali se treba dogovoriti i o potencijalima i potrebama ulaganja u taj objekat.

Sa druge strane, u HE Dubrovnik je HEP jednostrano promijenio i priključio jedan agregat na svoju prenosnu mrežu, iako su samo u prvoj fazi izgrađena dva agregata HET-a 1 i dva HE Dubrovnik, gdje je dogovoreno da proizvodnja sa ova 4 agregata ide u promjeru 78% za našu i 22% za njihovu stranu, a svako održava svoje pogone, ali su oni, kada se to sabere, uzeli cijelih 50% Dubrovnika, a ne uzimaju iz HET-a, što nama ne ide u korist jer je to 13 do 15% više energije za njih u odnosu na nas”, objasnio je Petrović.

To praktično znači da je HEP uzeo našoj elektroprivredi više od 7 terabat časova električne energije, što je po današnjim cijenama milijardu maraka koje Republika Srpska potražuje, a HEP ima pravo na trećinu struje u Gacku, tako da je već pripremljena inicijativa za mirno rješavanje spora, iaku su ovo dvije odvojene teme.

Ostvarenje plana ERS u prošloj godini od 5,688, 85 gigavat sati električne energije od planiranih oko 5.600, potvrdio je i izvršni direktor za tehničke poslove ERS Uvan Koprivica, napominjući da se od ukupne proizvodnje koristi oko 4.000 gigavat sati za stanovništvo i privredu, pa im je oko 1.600 gigavat sati ostalo za izvoz, ali i oko 300 gigavat sati daju Brčko distriktu, u čemu bi trebala učestvovati i Federacija BiH, ali oni to ignorišu.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ PORUČIO CVIJANOVIĆEVOJ “I Vlada Srpske da uplati pomoć, ali ne FUNKCIONERIMA”

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović reagovao je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da svakom zaposlenom u institucijama BiH treba uplatiti 1.000 maraka jednokratnu pomoć.

-Treba po 2000 KM uplatiti svakom zaposlenom, što je i opravdan zahtjev sindikata. Svim zaposlenim u institucijama BiH, osim članovima Predsjedništva, ministrima, poslanicima, direktorima… koje treba izuzeti iz ove odluke! Isto trebaju uraditi vlasti i na svim drugim nivoima-istakao je Borenović i dodao:

-Očekujem da Vlada Republike Srpske to uradi za svakog zaposlenog u Srpskoj, posebno za zaposlene u zdravstvu, ali i u prosvjeti i svim ostalim važnim oblastima društva, po 2.000 KM svakom, osim naravno funkcionerima, da ljudi i njihove porodice prebrode ova teška vremena. I da se nađe adekvatno rješenje za radnike u realnom sektoru kroz takav jednokratan iznos koji bi bio u potpunosti neoporezovan.

Nastavi čitati

Politika

VJEROVALI ILI NE! Cvijanović i Amidžić TRAŽE PO 1.000 KM pomoći zaposlenima u institucijama BiH

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović saglasili su se u Banjaluci da višak sredstava u budžetu treba iskoristiti za jednokratnu pomoć zaposlenima u zajedničkim institucijama, u iznosu od 1.000 KM neto, dok se ta naknada neće odnositi na funkcionere.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je danas u Banjaluci da još postoje neslaganja oko strukture rashoda u prijedlogu budžeta institucija BiH.

– Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić u proteklom periodu nisu imali želju da BiH dobije budžet, jer su ga dva puta obarali, a potom u proceduru uputili nezakonit, nesprovodiv i neustavan prijedlog – rekao je Amidžić nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, prenosi Srna.

On je istakao da višak sredstava koji postoji treba da bude usmjeren prema zaposlenima u zajedničkim institucijama.

Cvijanović je navela je da je sa ministrom Amidžićem razgovarala o načinima da se budžet vrati u ustavne i zakonske okvire, ali i da se radnici u zajedničkim institucijama barem djelimično obeštete za izostanak povećanja plata.

– Naš stav je da, s obzirom na raspoloživa sredstva, svaki radnik treba da dobije jednokratnu naknadu u visini od 1.000 KM neto, a da nakon usvajanja budžeta nastave primati zakonski uvećanu platu – izjavila je Cvijanović.

Dodala je da se prijedlog o jednokratnoj pomoći ne bi odnosio na funkcionere.

Srna

Nastavi čitati

Politika

Sud naložio da se ministru Konakoviću ZAPLIJENI IMOVINA ZBOG KLEVETA!

U predmetu tužiteljice Maje Hadžihalilović protiv Elmedina Konakovića, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Aleksandra Kolašinac) donio je Zaključak o provođenju izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika – platom, radi naplate iznosa od 3.000,00 KM dosuđenih po presudi zbog klevete, sa zateznom kamatom od 11. oktobra 2018. do isplate, kao i ranije dosuđenih parničnih troškova (1.060,80 KM).

Upućen zaključak

Zaključak je upućen Ministarstvu vanjskih poslova BiH (ul. Musala 2, Sarajevo), kao poslodavcu izvršenika, uz nalog da bez odlaganja postupi po Rješenju o izvršenju koje je pravomoćno i izvršno od 25. septembra 2025. i da o provedenom izvršenju odmah obavijesti sud.

Kako će se provoditi naplata

Sud nalaže da se, u skladu s članom 138. ZIP-a, izvršenje provede:

– pljenidbom 1/2 plate izvršenika;

– na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može provoditi do 2/3 tog dijela;

– prenosom zaplijenjenih iznosa na transakcijski račun određen rješenjem o izvršenju, sve do konačnog namirenja.

Sud obavezuje poslodavca da postupi po nalogu i u slučaju promjene radnog statusa izvršenika (smetnje, prestanak radnog odnosa i sl.) odmah obavijesti sud.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen pravni lijek.

Podsjetnik na presudu

Podsjećamo, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Vesna Merdanović) je 6. decembra 2019. presudio da je Konaković počinio klevetu na štetu Maje Selak-Hadžihalilović (danas Maja Hadžihalilović) zbog izjava od 20. septembra 2018. koje su je dovodile u vezu s navodnim neregularnostima u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe (11. oktobar 2018.) i troškove postupka 1.060,80 KM.

Provođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi. Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja.

Sud je utvrdio da je Konaković 20. septembra 2018. u sjedištu stranke Narod i pravda, obraćajući se novinarima, iznio tvrdnje koje Selak-Hadžihalilović dovode u vezu s neregularnostima u izbornom procesu (navodi o “kradi”, “Bugarskom vozu”, “nestanku vreće” na Soukbunaru i “umiješanosti” njenog supruga). Te su izjave prenijeli brojni portali i TV stanice (među njima i Face TV, gdje je dio navoda ponovljen u emisiji od 6. oktobra 2018. i 21. marta 2019.).

Nakon glavne rasprave (6. novembra 2019.), Sud je zaključio da su Konakovićeve tvrdnje o tužiteljici činjenice, a ne vrijednosni sudovi – te da nisu dokazane istinitim.

Sud je posebno utvrdio:

– Selak-Hadžihalilović nije bila predsjednica OIK Centar, već član (rješenja CIK-a i odluke OIK).

– Nije dokazano da je “nestala vreća” s glasačkim listićima niti da je njen suprug bio “umiješan” u aferu; vreće su bile zapečaćene i prebrojane te uz policijsku pratnju dostavljene nadležnima. Kantonalno tužilaštvo nije utvrdilo neregularnosti.

– Navodi o “famoznom zapošljavanju u jednom danu” nisu potkrijepljeni – Upravna inspekcija je konstatovala da je preuzimanje i kasniji angažman tužiteljice izvršen skladno propisima.

Šta dalje?

Sprovođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi.

Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja, prenosi “Avaz“.

Nastavi čitati

Aktuelno