Elektroprivreda Republike Srpske je stabilan i napredan sistem koji je u prošloj 2023. godini ostvarila dobit od 144 miliona i 857 hiljada maraka, što je rekordna dobit u njenom poslovanju od tri decenije postojanja, a pratili su je i vrlo pozitivni pravni, tehnički i investiciono-razvojni segmenti, kao i stabilnost u snabdijevanju električnom energijom kupaca u Republici Srpskoj i van nje, dok su, istovremeno, odgovorni učinili sve da struja ne poskupi ni u tekućoj godini.

Ovo je zaključeno na godišnjoj konferenciji za novinare Elektroprivrede, čiji je generalni direktor Luka Petrović naglasio da je rekordnu dobit pratilo niz pozitivnih okolnosti, poput hidrološke situacije, dobar i stabilan rad termoelektrana, dodajući da se već sada zna da tekuća godina neće biti takva.

“Sa sigurnošću možemo da potvrdimo da u 2024. godini poslovanje neće biti kao u 2023. iz razloga što su već vidljivi padovi cijena na spoljnom tržištu, berzama, ali su pali i naši prihodi iz izvozne cijene, a imamo i visoke cijene u termoelektranama, oko 60 eura, ali i trećinom struje iz Ugljevika ne možemo raspolagati da je uklopimo u našu fleksibilnost, jer ona ide Slovencima po nešto nižoj cijeni od one koju mi plaćamo Ugljeviku“, pojasnio je Petrović, napominjući da su sredstva iz dobiti dobrim dijelom uložena u investicije.

Napominjući da je “Elektroprivreda RS” jedina na Balkanu sa velikim brojem započetih investicija u javnim preduzećima, on je precizirao da je zatvorena finansijska konstrukcija kreditnog aranžmana HE Dabar putem udjela akcija Vlade RS u HET-u sa 86,4%, pa je ova firma injektirala u Dabar 92,8 miliona maraka, čime je plaćen avans kineskom izvođaču i osiguranje kreditnog osiguranja, ali će ovaj kompleksni projekat u konačnici davati oko 80 miliona maraka prihoda godišnje po trenutnim cijenama.

Drugi projekat je HE Mrsovo, a turskoj firmi koja će ga graditi po sistemu “ključ u ruke” isplaćeno je već 20% avansa, od ugovora od nešto više od 98 miliona evra, dok je 69 miliona maraca uloženo u postrojenje za prečišćavanje uglja takozvanim iks rej zracima, sa više od dva miliona čelika u sistemu, čime će se povećati snaga TE Gacko i dati dodtnu proizvodnju, odnosno dobit.

Govoreći o sporovima sa Hrvatskom elektroprivredom vezanim za HE Dubrovnik i TE Gacko, Petrović je odlučan:

“Ne može se prebiti, jer se zna šta je RiTe Gacko, a šta hidrosistem Trebišnjice, jer su u Gacku u ranijem sistemu, bila udružena sredstva dvije elektroprivrede, gdje je trećinu sredstava dala Hrvatska elektroprivreda i očekuje da im se do kraja radnog vijeka objekta isplaćuje ta trećina po cijeni struje proizvedene u Gacku koja je sada 56 evra po megavatu, ali se treba dogovoriti i o potencijalima i potrebama ulaganja u taj objekat.

Sa druge strane, u HE Dubrovnik je HEP jednostrano promijenio i priključio jedan agregat na svoju prenosnu mrežu, iako su samo u prvoj fazi izgrađena dva agregata HET-a 1 i dva HE Dubrovnik, gdje je dogovoreno da proizvodnja sa ova 4 agregata ide u promjeru 78% za našu i 22% za njihovu stranu, a svako održava svoje pogone, ali su oni, kada se to sabere, uzeli cijelih 50% Dubrovnika, a ne uzimaju iz HET-a, što nama ne ide u korist jer je to 13 do 15% više energije za njih u odnosu na nas”, objasnio je Petrović.

To praktično znači da je HEP uzeo našoj elektroprivredi više od 7 terabat časova električne energije, što je po današnjim cijenama milijardu maraka koje Republika Srpska potražuje, a HEP ima pravo na trećinu struje u Gacku, tako da je već pripremljena inicijativa za mirno rješavanje spora, iaku su ovo dvije odvojene teme.

Ostvarenje plana ERS u prošloj godini od 5,688, 85 gigavat sati električne energije od planiranih oko 5.600, potvrdio je i izvršni direktor za tehničke poslove ERS Uvan Koprivica, napominjući da se od ukupne proizvodnje koristi oko 4.000 gigavat sati za stanovništvo i privredu, pa im je oko 1.600 gigavat sati ostalo za izvoz, ali i oko 300 gigavat sati daju Brčko distriktu, u čemu bi trebala učestvovati i Federacija BiH, ali oni to ignorišu.