Connect with us

Društvo

Banjalučanin Nikola Granolić semestar na ETF-u ZAVRŠIO SA SVIM DESETKAMA

Nauka i tehnika i sve što je u vezi sa njima od djetinjstva je zanimalo Nikolu Granolića iz Banjaluke, a interesovanje je preraslo u znanje studiranjem na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu (ETF), gdje završava četvrtu godinu studija sa prosjekom 9,3.

Kako ističe u razgovoru za “Nezavisne novine“, kada je išao u osnovnu školu, volio je čitati enciklopedije, a kako se pretražuje internetom, kako rade igrice na telefonu ili funkcionišu online prodavnice, samo su neka pitanja na koja je dobio odgovor na fakultetu.

“Na Elektrotehničkom fakultetu se, naravno, izučava veoma širok spektar naučnih oblasti, od računarstva preko elektronike pa sve do automatike, ali ja sam se u četvrtom razredu gimnazije odlučio za smjer softversko inženjerstvo na ETF-u, jer me je najviše interesovalo programiranje, koje sam počeo da učim još u srednjoj školi kroz nastavu i vannastavne aktivnosti”, priča Granolić.

Da je načinio pravi korak prilikom izbora fakulteta, potvrđuje i indeks u koji je tokom posljednjeg semestra za svih pet predmeta upisao desetke, a kako ističe, drago mu je što je jedan semestar završio sa svim najvećim ocjenama.

“Bilo je veoma izazovno, ali kada prije ispitnog roka na papiru isplaniram sebi ispitne obaveze za predstojeći ispitni rok i kada se držim tog rasporeda, onda nekako stvari i ne izgledaju toliko nemoguće i kada obaveze rješavam jednu po jednu”, objašnjava on.

Svoje znanje sada ima priliku prenijeti i mlađim kolegama, jer je kao demonstrator angažovan na dva predmeta Programiranje 1 i Programiranje 2, a sumnja da li je dorastao zadatku nestala je kada je počeo sa održavanjem vježbi.

“Prve sedmice su mi bila potrebna dva ili tri časa da se opustim i priviknem na rad sa studentima. Sada sam mnogo opušteniji i već često mogu da primijetim kada je nekome od studenata potrebna pomoć, što nije loše, jer su brucoši često stidljivi i potrebno im je da ja ostvarim taj prvi kontakt kako bi vidjeli da je normalno da im nekada nešto nije jasno i da smo asistenti i ja upravo tu da bismo im pomogli da savladaju gradivo”, ističe Granolić za “Nezavisne novine” dodajući da je kroz poziciju demonstratora značajno poboljšao i komunikaciju s asistentima i profesorima.

Angažman na fakultetu omogućio mu je da iz prve ruke vidi kako je raditi sa studentima, a kako ističe za “Nezavisne”, volio bi da, po okončanju studija, ostane raditi na fakultetu.

“Mogu reći da mi se sviđa takvo radno okruženje, gdje imam priliku da radim sa ljudima, ali i da se bavim naučnim oblastima koje me interesuju. Posebno mi drago bude kada mi neki od prijatelja i kolega kažu kako baš mene mogu zamisliti kao asistenta i kako misle da bih se dobro snašao na toj poziciji”, priča on.

Prošle godine, zajedno sa trojicom kolega, okušao se u takozvanom hakaton takmičenju, u okviru kojeg su imali manje od 24 sata da realizuju aplikaciju na temu pametne zajednice etažnih vlasnika, a za svoju aplikaciju su osvojili drugo mjesto.

U razgovoru smo se dotakli i vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji, prema njegovim riječima, nisu nove stvari, ali ono što je značajno povećalo interesovanje za te oblasti jeste pojava novih arhitektura koje su dovele do alata kao što je ChatGPT.

“Primjećujem kako su takvi alati sve više prisutni u programerskoj praksi te da se to već polako odražava na podjelu posla i obaveza koje programer ima. Vjerujem da će vrijednost formalnog obrazovanja koje moj fakultet pruža porasti, jer vještačka inteligencija već sada daje solidne rezultate kada joj damo jasne instrukcije kakav kod da nam generiše, međutim inženjer će i dalje biti taj koji će morati da zna kako aplikacija treba da izgleda, da je isprojektuje, te da je integriše sa postojećim sistemima, pogotovo kada je problem koji aplikacija rješava veoma domenski specifičan”, objašnjava on.

Vlasnik raznovrsne kolekcije ploča
Prije tri godine Nikola je počeo sakupljati ploče, a sve je počelo kada je na jednom putovanju nabavio ploču svog omiljenog benda, nakon čega je nabavio i gramofon.

“Mnoge ploče sam od tada dobio na poklon od članova porodice ili sam ih kupio kao suvenir sa nekog putovanja. Kolekcija je veoma raznovrsna, sa više od 100 ploča. U njoj se može naći klasični rok, ali i alternativni rok”, kaže Granolić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za sunčan i topao dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH)  će biti sunčano, uz lokalno malu oblačnost i toplije.

Lokalno duž rijeka može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30 stepeni Celzijusovih. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. U Hercegovini će ujutro duvati umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Aktuelno