Connect with us

Društvo

Banjalučanin Nikola Granolić semestar na ETF-u ZAVRŠIO SA SVIM DESETKAMA

Nauka i tehnika i sve što je u vezi sa njima od djetinjstva je zanimalo Nikolu Granolića iz Banjaluke, a interesovanje je preraslo u znanje studiranjem na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu (ETF), gdje završava četvrtu godinu studija sa prosjekom 9,3.

Kako ističe u razgovoru za “Nezavisne novine“, kada je išao u osnovnu školu, volio je čitati enciklopedije, a kako se pretražuje internetom, kako rade igrice na telefonu ili funkcionišu online prodavnice, samo su neka pitanja na koja je dobio odgovor na fakultetu.

“Na Elektrotehničkom fakultetu se, naravno, izučava veoma širok spektar naučnih oblasti, od računarstva preko elektronike pa sve do automatike, ali ja sam se u četvrtom razredu gimnazije odlučio za smjer softversko inženjerstvo na ETF-u, jer me je najviše interesovalo programiranje, koje sam počeo da učim još u srednjoj školi kroz nastavu i vannastavne aktivnosti”, priča Granolić.

Da je načinio pravi korak prilikom izbora fakulteta, potvrđuje i indeks u koji je tokom posljednjeg semestra za svih pet predmeta upisao desetke, a kako ističe, drago mu je što je jedan semestar završio sa svim najvećim ocjenama.

“Bilo je veoma izazovno, ali kada prije ispitnog roka na papiru isplaniram sebi ispitne obaveze za predstojeći ispitni rok i kada se držim tog rasporeda, onda nekako stvari i ne izgledaju toliko nemoguće i kada obaveze rješavam jednu po jednu”, objašnjava on.

Svoje znanje sada ima priliku prenijeti i mlađim kolegama, jer je kao demonstrator angažovan na dva predmeta Programiranje 1 i Programiranje 2, a sumnja da li je dorastao zadatku nestala je kada je počeo sa održavanjem vježbi.

“Prve sedmice su mi bila potrebna dva ili tri časa da se opustim i priviknem na rad sa studentima. Sada sam mnogo opušteniji i već često mogu da primijetim kada je nekome od studenata potrebna pomoć, što nije loše, jer su brucoši često stidljivi i potrebno im je da ja ostvarim taj prvi kontakt kako bi vidjeli da je normalno da im nekada nešto nije jasno i da smo asistenti i ja upravo tu da bismo im pomogli da savladaju gradivo”, ističe Granolić za “Nezavisne novine” dodajući da je kroz poziciju demonstratora značajno poboljšao i komunikaciju s asistentima i profesorima.

Angažman na fakultetu omogućio mu je da iz prve ruke vidi kako je raditi sa studentima, a kako ističe za “Nezavisne”, volio bi da, po okončanju studija, ostane raditi na fakultetu.

“Mogu reći da mi se sviđa takvo radno okruženje, gdje imam priliku da radim sa ljudima, ali i da se bavim naučnim oblastima koje me interesuju. Posebno mi drago bude kada mi neki od prijatelja i kolega kažu kako baš mene mogu zamisliti kao asistenta i kako misle da bih se dobro snašao na toj poziciji”, priča on.

Prošle godine, zajedno sa trojicom kolega, okušao se u takozvanom hakaton takmičenju, u okviru kojeg su imali manje od 24 sata da realizuju aplikaciju na temu pametne zajednice etažnih vlasnika, a za svoju aplikaciju su osvojili drugo mjesto.

U razgovoru smo se dotakli i vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji, prema njegovim riječima, nisu nove stvari, ali ono što je značajno povećalo interesovanje za te oblasti jeste pojava novih arhitektura koje su dovele do alata kao što je ChatGPT.

“Primjećujem kako su takvi alati sve više prisutni u programerskoj praksi te da se to već polako odražava na podjelu posla i obaveza koje programer ima. Vjerujem da će vrijednost formalnog obrazovanja koje moj fakultet pruža porasti, jer vještačka inteligencija već sada daje solidne rezultate kada joj damo jasne instrukcije kakav kod da nam generiše, međutim inženjer će i dalje biti taj koji će morati da zna kako aplikacija treba da izgleda, da je isprojektuje, te da je integriše sa postojećim sistemima, pogotovo kada je problem koji aplikacija rješava veoma domenski specifičan”, objašnjava on.

Vlasnik raznovrsne kolekcije ploča
Prije tri godine Nikola je počeo sakupljati ploče, a sve je počelo kada je na jednom putovanju nabavio ploču svog omiljenog benda, nakon čega je nabavio i gramofon.

“Mnoge ploče sam od tada dobio na poklon od članova porodice ili sam ih kupio kao suvenir sa nekog putovanja. Kolekcija je veoma raznovrsna, sa više od 100 ploča. U njoj se može naći klasični rok, ali i alternativni rok”, kaže Granolić.

Društvo

EKOLOŠKA KATASTROFA: Nakon zatvaranja rudnika u Bistrici ostale razorene njive i šume

Eksploatacija uglja lignita na lokalitetu Bistrica kod Prijedora je okončana, a iza bagera i ostale mašinerije “Drvo-exporta” iz Teslića ostale su razorene poljoprivredne površine, klizišta i pustoš koju stanovnici nazivaju ekološkom katastrofom.

Mještani ovog sela koji se više od dvije godine bore protiv iskopavanja uglja na 300 metara udaljenog od njihovih kuća, kažu da je stanje nakon odlaska mehanizacije katastrofalno, jer su se već nakon prvih kiša pokrenula klizišta i stvorilo veliko blato.

Nekadašnje njive i šume raskopane za potrebe eksploatacije uglja pokrivene su zemljom, ali ona nije riješila ništa, jer je obližnji potok već počeo da je odnosi.

U video materijalima koji su snimljeni iznad nekadašnjeg rudnika u ovom selu vidi se sva šteta nanesena eksploatacijom uglja.

Blato do koljena
Mještanin Zoran Ninić, jedan od najglasnijih boraca protiv otvaranja rudnika u nekada nedirnutoj prirodi na Kozari, kaže da je u pokušaju da napravi snimke trenutnog stanja u ovom selu ostao bez čizama koje mu je progutalo blato.

– To najbolje ilustruje stanje u našem selu. Dok smo pokušavali da snimimo, upao sam u blato i nisam mogao drugačije da izađem nego da ostavim čizme. Stanje je katastrofalno. Tačno je, nema više kopanja u rudniku, a navukli su sloj zemlje da ga pokriju. Nije to ni blizu rekultivacije, ali jesu nešto poravnali – priča Ninić za Kapital.

Kaže da je kopanje okončano i da više u selu nema nijedne mašine niti vage za ugalj. Dignut je šljunak tamo gdje je bio pristupni put za mehanizaciju, a nasuta je zemlja.

– Povađene su i cijevi koje su postavili za potok. Gore iznad potoka, ima neka njiva, tu su i dalje ostale velike hrpe zemlje. Vjerovatno će tako i ostati. Ovo što su sad poravnali i navukli zemlju već se osipa, kreću klizišta i nose puno zemlje kroz potok – priča Ninić.

Klječanin: Mnogo je ljepše nego što je izgledalo
Kraj rudnika koji je otvoren samo na dvije godine potvrdio je za Kapital predstavnik ove kompanije Srđan Klječanin Rufi, koji je rekao da su tamo iskopali šta su imali. Međutim, on tvrdi da je zemljište vraćeno u prvobitno stanje.

– Mi smo sa rudnikom Bistrica sve završili i zemljište je vraćeno u prvobitno stanje. Mnogo je ljepše nego što je izgledalo. Tako je već duže vrijeme. Mi smo to završili i mislim da smo čak i dobili od Ministarstva energetike i rudarstva rješenje da je zatvoren rudnik – rekao je Klječanin.

Objašnjava da je zahtjev za zatvaranje rudnika odavno predat, da su izlazile komisije na teren i da je ostalo možda samo da se zatvori papirologija.

Inače, “Drvo-export” je u maju 2023. godine podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja lignita na ležištu Bistrica na 9,5 hektara površine na kojoj je već osam mjeseci izvodio radove.

Nema nulte situacije
Takozvana nulta situacija, stanje prije početka kopanja nikada nije utvrđeno, jer je kopanje počelo mnogo ranije nego što je najavljeno i prije dobijanja koncesije, ali su vlasti i inspekcije ignorisale sve pozive, proteste i tužbe mještana, pa i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.

Inspekcije tako nisu primjećivale ogromne hrpe uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, a policija je obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su mjesecima protestovali.

U oktobru 2024. godine Okružni sud u Banjaluci poništio je tu ekološku dozvolu po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana. Pred sudom je dokazano da ekološka dozvola Ministarstva za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju Republike Srpske izdata u januaru te godine nikako nije mogla da bude zakonita, zato što je potpisana punih osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija.

Sud je prihvatio službeni navod da se sa radovima i eksploatacijom počelo prije nego što je podnesen zahtjev za izdavanje ekološke dozvole i prije nego što je data koncesija.

Ovaj ugovor zaključen je u septembru 2023. godine, osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija uglja. Ministarstvo energetike i rudarstvo odobrilo je tada upotrebu rudarskog objekta na ležištu “Bistrica” da eksploatišu ugalj u komercijalne svrhe i da uplaćuju koncesionu naknadu za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

U Bukovoj Kosi iskopavanje još nije gotovo
Ništa bolja situacija nije ni u Bukovoj Kosi, udaljenoj nekoliko kilometara od Bistrice, na kojoj iskopavanja još uvijek traju, ali je razmjera katastrofe gotovo ista. Aktivista Miroslav Stakić kaže da je na lokalitetu Veliko Palančište sve razvaljeno i u haosu, a nedavne kiše su pokrenule klizišta.

– Pokušali su da saniraju pokrenuto klizište, umili su to i malo zatrpali neravnine nastale od klizanja zemlje. Međutim, nije pomoglo. Mogu sa sigurnošću da kažem da će posljedica i problema biti u narednih 20 godina. Što se tiče samog rudnika na Bukovoj Kosi, mislim da im je iskopavanje na minimumu, ali je fokus na utovaru u kamione koji idu prema Obrenovcu. Depoe koje su napravili ne mogu isprazniti ni za tri četiri mjeseca – kaže Stakić.

Nastavi čitati

Društvo

MALO KRENI, MALO STANI Da li se BORS vratio na “fabrička podešavanja”

Boračka organizacija (BORS) Republike Srpske prije dvije sedmice izdala je oštro saopštenje za javnost u kome se neuvijeno kritikuje ponašanje aktuelne vlasti u Srpskoj.

ovod za navedenu reakciju BORS bila je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su poslanici vladajuće većine poništili sve odluke i zakone koje su sami donosili u proteklih par godina, a tiču se zaštite dejtonskih nadležnosti Srpske, zatim povrata oduzetih nadležnosti, negiranje legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, odbacivanja nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i OBA na teritoriji Republike Srpske…

U navedenom saopštenju BORS isticalo se da je “i ono malo toga što nam je do sad bilo jasno postalo potpuna nedoumica”, te da se “iz konfuznih obrazloženja predlagača pojedinih tačaka dnevnog reda moglo razumjeti samo to da je sve ovo politika i da smo mi pobjednici”.

– Kako smo mi to pobijedili teško je shvatiti, naročito ako se uzme u obzir stvarno činjenično stanje. Nelegalni ili legalni Šmit je i dalje tu. Krnji Ustavni Sud BiH i dalje donosi odluke po apelacijama. A pored svega naprijed navedenog, sada imamo i poništavanje zakona i zaključaka Narodne skupštine poslije manje od godinu dana njihovog važenja – isticalo se u saopštenju BORS.

Iz te organizacije, takođe, postavljeno je i pitanje da li je Narodna skupština Republike Srpske “berza ili najviši zakonodavni organ”?

 Da li je Sud BiH ustavan ili neustavan? Da li su visoki predstavnici zakonodavci ili nisu? Da li je Ustavni sud ustavan bez srpskih sudija ili neustavan? Da li se zakoni donose da važe i da se primjenjuju ili da se poništavaju? Da li su nam Rusi saveznici ili su nam saveznici Amerikanci ili su nam sada saveznici i jedni i drugi? Da li idemo ka EU ili ka BRIKS? Da li smo za NATO ili vojnu neutralnost – pitali su iz BORS.

Takođe, iz krovne boračke organizacije u Srpskoj poručili su da “ono što je postojalo, postoji i sada”, kao i da je “očigledno da su srpski političari, da bi došli na vlast ili ostali na vlasti, učestvovali u verifikaciji mnogo toga što nam 25 godina siječe glave i urušava Republiku Srpsku”.

– Očigledno je da tada nikoga nisu interesovale štetne posljedice po narod i Republiku. Očigledno je da ni danas nema jasne nacionalne strategije kuda i kako dalje i kako sačuvati ono što je preostalo od Republike Srpske – zaključeno je u tadašnjem oštrom saopštenju za javnost Boračke organizacije Republike Srpske.

Kako bilo, samo sedam dana kasnije Predsjedništvo BORS održalo je svoju proširenu sjednicu na kojoj su usvojeni određeni zaključci koji, prema tvrdnjama predstavnika nekih drugih boračkih udruženja i organizacija, predstavljaju “povratak BORS na fabrička podešavanja”, odnosno ponovno služenje interesima aktuelne vlasti u Srpskoj.

– Razmatrajući trenutno stanje, Predsjedništvo je upozorilo da je situacija u Republici Srpskoj složena, teška i zabrinjavajuća, te naglasilo da očuvanje Republike Srpske, sa svim njenim nadležnostima, mora biti prioritet cijelog društva, uključujući i Boračku organizaciju. Zbog navedenog, odlučeno je da Predsjedništvo nastavi rad u stalnom zasjedanju, te je formiran Koordinacioni odbor sastavljen od članova Predsjedništva i Savjeta, koji će u narednom periodu koordinisati zajednički rad i definisati zaključke sjednice, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – navodilo se u saopštenju koje je poslije sjednice Predsjedništva BORS poslato u javnost.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, žestoko je kritikovao nedavno saopštenje Predsjedništva BORS koje je, prema njegovim riječima, u potpunoj suprotnosti sa saopštenjem koje je BORS izdao samo nekoliko dana ranije. – BORS po ustaljenoj praksi. Ovisnici od vlasti, isto kao drogeraš od droge – reagovao je Klincov.

Osvrćući se na saopštenje koje je BORS izdala 21. oktobra i gdje se iznose oštre kritike na račun vlasti i njihovih poteza, Klincov ocjenjuje da su se čelnici te organizacije tada očigledno “malo zaigrali”.

– Morali su klečati i izvinjavati se gazdama, sve dok im ovi nisu oprostili. Zaprijećeno im je prstom i zato su donijeli ovako nebitne zakjlučke na Predsjedništvu BORS. O novonastaloj situaciji ni riječi. Dobri momci – zaključio je Klincov.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo mladi Banjalučanin PETAR ŠARIĆ

Tužna vijest stigla je iz Beča. Preminuo je Petar Šarić, mladi Banjalučanin koji je svojom borbom za život ujedinio čitav region, javio je portal Kontakt.

Iako je mjesecima vodio najvažniju bitku, uz ogromnu podršku brojnih ljudi, Petar ju je, nažalost, izgubio, piše Kontakt portal.

Podsjećamo, krajem avgusta njemu je otkriven rijedak i agresivan maligni tumor, a u međuvremenu je operisan.

Za dalje liječenje su mu bila potrebna ogromna finansijska sredstva, a brojni humani građani, organizacije i institucije stali su uz Petra u njegovoj borbi koju je hrabro vodio.

Nastavi čitati

Aktuelno