Connect with us

Region

ČIJE SU SRPSKE SVETINJE NA KOSOVU? Dečani, Bogorodica Ljeviška i Pećka patrijaršija na meti opasnog prekrajanja istorije

Pitanje imovine SPC na Kosovu i Metohiji se našlo kao jedna od tema u dijalogu Beograda i Prištine o kom dvije strane imaju potpuno suprostavljene stavove

Ako je “Kosovo” najskuplja srpska reč, onda bi najskuplje pitanje moglo biti “čije su srpske svetinje na KiM”? A, odgovor zavisi od toga koga pitate, Beograd ili Prištinu. S jedne strane su istorija, dokazi i argumenti, naspram propagande i pokušaja prekrajanja istorije.

Pitanje imovine se našlo kao jedna od tema u dijalogu Beograda i Prištine o kom dve strane imaju potpuno suprostavljene stavove. Dok u Prištini tvrde da Srbija nema imovinu na Kosovu, u Beogradu se pozivaju na međunarodno pravo i insistiraju na imovini kosovskih Srba i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Riješen spor oko Dečana
Eparhija raško-prizrenska Srpske Pravoslavne Crkve danas je potvrdila da je ovlašćeni predstavnik manastira Visoki Dečani dobio katastarski izvod sa svom imovinom manastira Dečani, uključujući i 24 hektara koja su priznata manastiru odlukom Ustavnog Suda Kosova 2016. godine.

“Na osnovu katastarskog izvoda možemo da potvrdimo da je odluka Ustavnog suda iz 2016. godine izvršena i da je i u Katastru manastir priznat kao vlasnik imovine koja je ranije bila sporna.

Ovim možemo da zaključimo da je dugogodišnji pravni proces koji se vodio oko 24 hektara zemlje manastira Visoki Dečani konačno riješen”, navodi se u saopštenju eparhije.

Šta se sve nalazi na Kosovu
Na Kosovu i Metohiji postoji više od 150 pravoslavnih crkava i manastira. Od Visokih Dečana, Pećke patrijaršije, Gračanice, Bogorodice, Deviča, Banjske, Đurđevih Stupova…Kosovo i Metohija ima bogatu hrišćansku baštinu. Među svetinjama ima onih koje su na upisane na Listu svetske baštine UNESCO, a neke su i svrstane u “rizičnu” grupu zbog toga što su često meta napada.

Priština započela radove na crkvi bez dozvole SPC
Prisvajanje srpske kulturne baštine i njeno proglašavanje albanskom viđena su na djelu više puta, pa su tako krajem prošle godine, bez odobrenja SPC, privremene prištinske institucije započele obnovu hrama u selu Gornje Vinarce u južnoj Mitrovici, pravoslavnu bogomolju koja postoji od 14. vijeka, kada su tu živeli Srbi.

Crkva je pod imenom “katolička crkva u Gornjem Vinarcu” uvrštena u spisak “spomenika pod zaštitom Ministarstva kulture u Prištini” iz 2016. godine. Pred crkvom je bio postavljen znak “Ministarstva kulture Kosova” gdje se pominje opet naziv “katolička crkva u Vinarcu” i navode dvije firme kao izvođače radova.

Eparhija raško-prizrenska, međutim, istakla je tada da Pravoslavna crkva u Vinarcu postoji još od 14. vijeka, u selu koje je tada bilo čisto srpsko, sa 15 srpskih domova, što je zabilježeno i u turskom popisu neposredno nakon osmanskog osvajanja Kosova i Metohije u oblasti Isa-bega Ishakovića, 1455. godine.

“Opasna manipulacija i albanska propaganda ”
Prekrajanje istorije predstavlja naučnu manipulaciju, propagandu kojom Albanci ubeđuju Evropu i ostatak svijeta u postojanje njih samih kao autohtonog naroda koji se na ovim prostorima nalazio u godinama i prije Hrista”, smatra Luka Jovanović, istoričar sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici.

“Ono što je nas i našu kulturnu baštinu ugrozilo jeste to da su zapravo, iako većinski muslimanski narod, posljednjih godina krenuli da prisvaju nešto što je do tog trenutka bilo nesporno. Ono što nije uništeno 1999. godine i tokom martovskog pogroma, sada pokušavaju da pripoje njima”, izjavio je Jovanović za Mondo.

Tokom godina za nama, Albanci su Pećku patrijaršiju, jedan od najznačajnijih objekata srpske istorije koji se nalazi na UNESCO listi svjetske baštine, “prekrstili” u albansku crkvu, i to pravoslavnu.

Slično su pokušali i sa jednom od najvećih svetinja srpskog naroda, crkvom Bogorodice Ljeviške, od 2006. godine svrstane na Uneskovu listu svjetske baštine, predstavljajući je kao hram podignut u čast “boginje Premte”.

U tekstu koji je na Božić ove godine objavljen “, u kulturnom dodatku prištinskog lista “Koha ditore”, autor Agon Reja, doktorant na Univerzitetu u Zagrebu nazvao je Srbe okupatorima koji su došli u Prizren sa “osvajačima Nemanjićima”.

Crkva koju su pokušali da prisvoje od dolaska NATO snaga na Kosovo, pod zaštitom je njemačkih vojnika. I pored toga, gađana je iz vatrenog oružja i zapalјena 17. marta 2004. godine. Sadašnja crkva, zadužbina kralјa Milutina, podignuta je 1306/7. na ostacima katedrale iz 11. vijeka, koja je takođe osnovana na mjestu starije, ranohrišćanske crkve.

U tekstu iz “Kohe” u prekrajanju istorije se ide korak dalјe tvrdeći da je kralј Milutin “osvojio Kosovo”, kao i da su “Srbi i Vlasi u Prizren došli sa osvajačem Nemanjićem”. Autor u ovom tekstu izražava otvoreno žalјenje budući da je nakon pogroma ova svetinja “u srpskim i međunarodnim akademskim krugovima, opisana su kao srpska crkva” i uvrštena “na posebnu listu srpskih srednjovekovnih spomenika pod zaštitom Uneska”.

“Svi su shvatili da Dečani ne mogu da se izbrišu, da Patrijaršija, Gračanica ne mogu da se izbrišu i da su to zapravo to oni pečati koji, kada vi zamislite Kosovo kao jedan papir ispisan jezicima svih naroda koji su tu postojali…da su upravo ti pečati dokazuju čija je to teritorija, koji je narod tu živeo većinski, ali i ulagao u izgradnju. Sve su to živi materijalni dokazi srpskog postojanja i kontinuiteta na KiM, ne albanskog. Vi danas nemate nikakav spomenik albanske nacionalnosti stariji od nekih 100 godina, sve je srpsko ili vizantijsko ili tursko”, objašnjava Jovanović.

Čiji su Visoki Dečani?

Udruženje kosovskih istoričara “Ali Hadri”, ogranak u Dečanima zatražio je 2019. godine od Srpske pravoslavne crkve da se izvini zbog, kako tvrde, “genocida” koji su Srbi navodno počinili nad Albancima, tokom proteklih sukoba na KiM. Zahtjev je uslijedio nakon što je iguman manastira, Sava Janjić, tada rekao da hram i sporno manastirsko zemljište pripadaju srpskoj crkvi.

Ustavni sud Kosova doneo je 2016. godine odluku da opština vrati manastiru Visoki Dečani 24 hektara zemlje i šume, ali ona do ove, 2024., nije sprovedena uz obrazloženje da ta imovina pripada društvenim preduzećima Apiko i Iliria. Nakon brojnih pritisaka međunarodne zajednice, početkom marta pojavila se vijest da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti od Katastarske agencije u Prištini zatražio da uknjiži imovinu manastira, zadužbine kralja Stefana Dečanskog, onako kako je odlučio sud.

Ipak, nekoliko godina ranije, albanski istoričari su tvrdili da je riječ o manastiru pravoslavnih Albanaca, ali su ga “uzurpirali srpski okupatori još u srednjem vijeku”. Manastir Dečani je, prema tvrdnjama pomenutih istoričara, tokom, kako kažu, “oslobodilačkog rata na Kosovu igrao negativnu ulogu i izvodio antialbanske akcije”, prenijela je tada prištinska Koha.

“Neistina je da manastir Dečani pripada srpskoj crkvi, već je to hram pravoslavnih Albanaca, koji je obnovljen na temeljima ilirskog hrama – Dardan, a manastir je sagradio Fra Vita Kuči na zemlji Haka Kučija iz Dečana”, navodi se u reagovanju istoričara iz dečanskog ogranka udruženja “Ali Hadri”.

“Prave farsu u koju sami vjeruju”
Albanci pokušavaju da srpsko kulturno nasljeđe na KiM vežu za svoje, objašnjava nam istoričar, dodajući da su sa tim krenuli mnogo godina ranije, da se vezuju za antičke narode – Ilire, Dardance..mnoge prastanovnike Balkana.

“Prave farsu iza sebe u koju vjeruju. Trudili su se da dokažu svoje postojanje na prostorima Albanije, Crne Gore, Kosova i Metohije, čak i nekih delova centralne i južne Srbije. Nemojmo zaboraviti da njihove aspiracije idu čak i do raške oblasti, Aleksinca, Paraćina…pokušavaju da stvore svoje mitove i neka svoja istoriska uporišta”, rekao je Jovanović.

(Jelena Nikolić, Mondo.rs)

Region

OGLASIO SE SI ĐINPING “Evo šta je važno za Srbiju”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kineski predsjednik Si Đinping obratili su se javnosti nakon potpisivanja zajedničke izjave i razmjene bilateralnih sporazuma, čime je zvanični dio posjete završen.

Vučić je podsjetio da je više puta poslao poziv kineskom predsjedniku da posjeti Srbiju i da je Si Đinping već dva puta posjetio tu zemlju, što je izuzetna čast.

“Čast mi je da budem domaćin. Najviše sam ga zvao da poseti Srbiju, da dva puta u osam godina dođe u jednu tako malu zemlju i ne možete da ne budete srećni. Iako je bio uži, posle širi format razgovora, moji saradnici su rekli da nisu nikada čuli da su neki razgovori bili tako suštinski i dubinski posvećeni našim odnosima i analizirani”, rekao je Vučić.

“Mnogo toga smo mogli da čujemo i učimo od kineskog predsednika, a i stvaramo nadu da možemo još da naučimo”, rekao je Vučić, ističući da je Srbija naporno radila na unapređenju odnosa sa Kinom, koja je naš najveći ekonomski partner.

Istakao je i da su on i kineski predsjednik potpisali zajedničku izjavu koja znači da Srbija i Kina prelaze sa strateških odnosa na najviši oblik saradnje – zajednicu koja govori o zajedničkoj budućnosti ovih dveju zemalja.

Vučić je rekao i da je međunarodni pritisak na Srbiju ogroman, ali da će se ona braniti svim silama, dodajući da će Srbija imati čvrstu podršku Kine po svim pitanjima koja se pokreću u okviru UN, kao i da Srbija i Kina današnjom potpisanom zajedničkom izjavom prelaze sa strateških bilateralnih odnosa na zajednicu koja, kako je rekao, govori o zajedničkoj budućnosti i naglasio da je to najviši oblik saradnje dvije zemlje.

Istakao je da su rezultati današnjih razgovora to, pored toga što Srbija podržava princip jedne Kine, da za Srbiju svako pitanje koje bi neko postavio Narodnoj Republici Kini jeste njihovo unutrašnje pitanje i Tajvan, Sinđan, Hongkong.

“To je pitanje za Narodnu Republiku Kinu. Kako Kina želi da rešava te stvari, tako će i da bude. I uvek će imati podršku Republike Srbije za tako nešto, jer to je ono na čemu počiva povelja Ujedinjenih nacija i na čemu se zasniva međunarodno javno pravo”, rekao je Vučić.

On je istakao da je zahvalan predsjedniku Siju na veoma jasnim stavovima po pitanju Kosova i Metohije – teritorijalnog integriteta Republike Srbije.

“Ali, citiram predsednika Sija – Republika Srbija imaće čvrstu podršku Narodne Republike Kine i po svim pitanjima koja se pokreću u okviru Ujedinjenih nacija. To je za nas izuzetno važno i ja sam predsedniku Siju govorio sa čim se sve suočavamo i beskrajno hvala Narodnoj Republici Kini na tome”, rekao je Vučić.

Govoreći o nastavku ekonomske saradnje sa Kinom, Vučić je rekao da je Si rekao dvije veoma važne vijesti.

“Kina će obezbediti studiranje 300 mladih ljudi iz Srbije u Kini, a takođe je predložio i da 50 naših naučnih radnika ide u Kinu. Znate li ta to znači za njih? Si je posebno naglasio značaj naučne saradnje. Predložio je i formiranje međuvladinog tehnološkog komiteta, što je nama veoma važno, a razgoavrali smo i onapređenju u pitanjima razvoja veštačke inteligencije”, istakao je predsjednik Srbije.

Kineski predsjednik Si Đinping se zahvalio iskrenim prijateljima, govoreći da je i 2016. imao toplu dobrodošlicu u Srbiji. Dirnut sam, rekao je Si, kada sam poslije osam godina došao i vidio ekonomski napredak Srbije.

Rekao je i da je bio impresioniran dočekom koji mu je priređen sinoć na beogradskom aerodromu Nikola Tesla, zahvaljujući predsjedniku Srbije što mu je omogućio da se sretne sa srpskim narodom i tako vidi veličinu i jačinu prijateljstva koje srpski narod gaji prema Kini. Dirnut sam, dodao je Si.

“Mi smo zajedno najavili da ćemo izgraditi zajednicu između Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u Novoj eri, koja će otvoriti novo poglavlje u istoriji kinesko-srpskih odnosa. Prije osam godina Srbija je postala prvi sveobuhvatni strateški partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi. Danas Srbija postaje prva evropska zemlja gdje ćemo izgraditi zajednicu sa zajedničkom budućnošću”, poručio je Si u obraćanju.

Istakao je da, kao pravi prijatelji i dobri partneri, Kina i Srbija uživaju političko povjerenje koje je snažno kao stijena.

“Naša praktična saradnja je unaprijeđena, koordinacija je bliska kada je riječ o međunarodnim pitanjima i imamo to čelično prijateljstvo koje je samo sve više i više jača”, naglasio je Si, dodajući da Kina podržava očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, istakao je kineski predsjednik.

Preduzimamo šest praktičnih koraka u saradnji dveju zemalja među kojima su Sporazum o slobodnoj trgovini, podrška Kine u organizovanju Ekspa, uvoz više poljoprivrednih proizvoda iz Srbije, a Kina pozdravlja i otvaranje novih aviolinija, naveo je Si Đinping.

“Dvije strane čvrsto podržavaju uzajamne interese i zaista imamo snažne političke odnose koje doprinose ovoj zajednici”, poručio je Si.

Prije obraćanja medijima, dvojica predsjednika potpisala su Zajedničku izjavu dvije zemlje o produbljivanju i podizanju sveuobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri.

Potpisivanjem zajedničke izjave počela je ceremonija razmene potpisanih dokumenata između dvije zemlje.

Podsjetimo, Si Đinping boravi u dvodnevnoj posjeti Srbiji. Za njega je sinoć upriličen doček na aerodromu, a danas je nastavljen zvanični program.

Kineski predsjednik nije propustio nijednu priliku da naglasi kako je veoma srećan zbog ove posjete i kako Srbiju i Kinu povezuje “čelično prijateljstvo”.

Nastavi čitati

Region

Odnosi Srbije i Kine izdržali test promjene MEĐUNARODNIH OKOLNOSTI

Kinesko-srpski odnosi postali su dobar primjer međudržavnih odnosa koji su izdržali test promjene međunarodnih okolnosti, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping.

On je po dolasku u Beograd naveo da između Pekinga i Beograda postoji čvrsto međusobno političko povjerenje.

“Kina i Srbija uživaju duboko tradicionalno prijateljstvo. Naši bilateralni odnosi su izdržali test promjene međunarodnog okruženja i postali su dobar primjer odnosa između država. Naše dvije zemlje su vezane čvrstim političkim uzajamnim povjerenjem i postignuti su odlični rezultati u okviru visokokvalitetne saradnje na projektu ‘Pojas i put'”, rekao je Si, čiju je izjavu objavilo kinesko Ministarstvo spoljnih poslova na svojoj internet stranici.

Kineski predsjednik izrazio je nadu da će posjetu iskoristiti kao priliku za detaljnu razmjenu mišljenja sa predsjednikom Srbije o bilateralnim odnosima i drugim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i da će “obnoviti prijateljstvo, planirati saradnju, istražiti razvoj i izraditi novi plan za razvoj bilateralnih odnosa”.

“Uvjeren sam da će ova posjeta biti plodonosna i da će otvoriti novo poglavlje u odnosima Kine i Srbije”, dodao je Si.

Si je sinoć doputovao u državnu posjetu Srbiji i primio ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Predsjednik Kine započeo je u nedjelju, 5. maja, posjetu Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj, na poziv evropskih lidera, koja će trajati do petka, 10. maja. Prvo putovanje kineskog predsjednika u Evropu u posljednjih gotovo pet godina dolazi u trenutku kada EU nastavlja da vrši pritisak na Peking zbog podrške i saradnje sa Rusijom.

Nastavi čitati

Region

KINESKI PREDSJEDNIK U SRBIJI: Danas sastanak sa Vučićem

Kineski predsjednik Si Đinping, koji boravi u zvaničnoj posjeti Srbiji, sastaće se danas sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Svečani doček za kineskog predsjednika biće organizovan ispred Palate Srbija u 10 časova, a potom je predviđen sastanak dvojice lidera.

U Palati “Srbija” biće održan i plenarni sastanak delegacija Srbije i Kine, te potpisana zajednička izjava i razmijenjeni bilateralni dokumenti, poslije čega su predviđene izjave za novinare Vučića i Sija.

Si Đinpinga, koji je doputovao sinoć u Beograd, prati delegacija od 400 ljudi, javlja Srna.

Predsjednici Kine i Srbije, kako se očekuje, razgovaraće o bilateralnim odnosima i unapređenju saradnje dvije zemlje.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će se tokom posjete Sija najviše razgovarati o visokotehnološkim investicijama Kine u Srbiju.

Ovo je druga posjeta kineskog predsjednika Beogradu u proteklih osam godina.

Si Đinping je boravio u Srbiji 2016. godine, što je bila prva posjeta predsjednika Kine nakon 32 godine. Tada je potpisana Deklaracija o strateškom partnerstvu Srbije i Kine.

Srbija je druga stanica evropske turneje kineskog predsjednika, koji je u Beograd stigao iz Pariza, a potom će otputovati u posjetu Mađarskoj.

Nastavi čitati

Aktuelno