Connect with us

Politika

Maja Dragojević-Stojić: „DIREKTORI POPIJU I POJEDU VIŠE nego što cijela Srpska ZARADI OD PRODAJE ŠUMA“

„Ukratko, našim šumama gazduje katastrofa. I izveštaj je iz 2020. godine ali ništa mi više i bolje ne možemo da očekujemo ni u ove sad 4 godine, (od toga) kako se radilo 2020. godine. Tako da, stvarno, kako se upravlja našim šumama dobro je da uopšte imamo hlad iznad glave. Premijer Višković je još u septembru 2019. godine obećao da će se razračunati – kako je to tad rekao – sa direktorima i rukovodiocima u Šumama Republike Srpske koji ne ostvaruju pozitivne rezultate. To je sve ponovio i u maju 2020. godine. Mi smo sad u martu 2024. godine i od svega imamo samo jedno veliko ništa i još gore rezultate. Ko će i da li će da odgovara za ovakvo stanje?“, navela je poslanica SDS-a, Maja Dragojević-Stojić, na posljednjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj su razmatrani negativni revizorski izvještaji iz prethodnog petogodišnjeg perioda, u kome je vladajuća većina blokirala razmatranje tih izvještaja u Skupštini. Njenu diskusiju o stanju u „Šumama Republike Srpske“, u nastavku, prenosimo u cjelosti. Uz čestitku za Međunarodni dan šuma.
U 2024. godini smo dočekali da raspravljamo o radu javnog preduzeća iz 2020. godine. Sama ta činjenica predstavlja skandal po sebi obzirom da se radi o preduzeću koje upravlja jednim od najznačajnijih resursa Republike Srpske i ujedno jednim od najvećih poslodavaca, tačnije zapošljava preko 4500 radnika. To bi isto bilo kao da sada, recimo, ja koja imam sina drugi razred srednje škole, raspravljam o njegovim ocjenama na polugodištu u 9., recimo, razredu. Znači, smiješno, besmisleno, prosto onako da se čovek zapita o čemu se tu sve radi.


Revizor je u svom izvještaju utvrdio ono što se već godinama zna i što javnost dobro shvata – da se šumama Republike Srpske, kao neprocjenjivim resursom, ali i javnim preduzećem, upravlja neodgovorno, neplanski, bez osvrtna na opšti interes, sve na granici kriminalnog, uz prisutne mnoge neregularnosti i nepravilnosti. Ja ću reći samo nekoliko teza koje idu u prilog ovom što sam sad rekla, znači, samo neke od nalaza revizora.

Rukovodstvo Šuma Republike Srpske obračunalo je naknade za razvoj nerazvijenih dijelova opština za 2020. godinu 337 hiljada konvertibilnih maraka manje nego što je to zakonom propisano kako bi pokrila gubitak. Ovo javno preduzeće u 2020. godini ostvarilo je profit od 170 hiljada konvertibilnih maraka, a poređenja radi za reprezentacije, odnosno ručkove i čašćenja za direktore potrošeno je 100 hiljada maraka više tačnije 260 hiljada maraka za 2020. godinu. Znači, direktori popiju i pojedu više nego što cijela Republika Srpska zaradi od prodaje šuma.

Potraživanja koja su dospjela na naplatu a nisu naplaćena prelaze 17, kao što smo čuli, miliona konvertibilnih maraka, a od tog iznosa preko 10 miliona je spornih i sumnjivih potraživanja.

Ja ću sad stvarno da pročitam, čisto da javnost bude upućena u ove brojke, ovo je isto nevjerovatno. Evo recimo, najvećim dijelom potraživanja se odnose na potraživanja kod šumskog gazdinstva Gorica 874.430 KM, Šumsko gazdinstvo Ribnik 693.355 KM, Šumsko gazdinstvo Prijedor 516.398 KM, Šumsko gazdinstvo Oštrelj-Drinić 435.580 KM, Klekovača 386.460, Visočnik 422.280 KM, Šumsko gazdinstvo Borja 329.890 KM, Zelengora preko 267 hiljada, Romanija preko 255 hiljada, Šumsko gazdinstvo Birač 164.980, Šumsko gazdinstvo Vrbanja 131.890 KM.

Ko rukovodi ovim gazdinstvima? I jel’ se zna ime tih direktora? Jel’ zna Tužilaštvo njihova imena? Da li je neko odgovarao za ova potraživanja? Da li zna ministar, premijer? Ko toleriše i dozvoljava da se ovolike pare prepuste i bace u nepovrat?

Dalje, direkcija ovog preduzeća je zaključila ugovor o djelu sa licem za stručne usluge iz oblasti informacionih tehnologija. Znači, čuli smo da je to nabavka vrijednosti skoro 20 miliona konvertibilnih maraka koji je, ni manje ni više, dobio PROINTER, znači za konfiguraciju i instalaciju informacionog sistema za ovo javno preduzeće. Pri tome, nije dostavljen izvještaj o postupku javne nabavke niti su objavljeni osnovni elementi ugovora o nabavci. Znači, ko od ovog ima koristi? Samo PROINTER. Ja ne znam dal’ to još nekog čudi ovde.

E, sad slijede detalji iz rubrike ‘vjerovali ili ne’. Ovo stvarno baš želim da javnost čuje.

Pojedinim radnicima su isplaćivane stimulacije više od tri puta na godišnjem nivou. Šumsko gazdinstvo Doboj je platilo fakturu za dopunu ENC-a, to je elektronska naplata putarine, pri tome uopšte nemaju uređaje ENC, znači ne postoje u tom Šumskom gazdinstvu. Šumsko gazdinstvo Prijedor nije obračunalo troškove doprinosa za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju invalida. Radnicima su isplaćivane stimulacije u iznosima od 10 do 20 procenata bez odluke direktora, znači „onako“, „na riječ“. Jedno šumsko gazdinstvo nema elektronsku evidenciju ugovora a većina ne zna da izvrši popis kako treba.

Ljudi, da li smo mi uopšte normalni? Ovako se ne vodi ni štand na pijaci a kamoli preduzeće sa 5000 zaposlenih.

Ukratko, našim šumama gazduje katastrofa. I izveštaj je iz 2020. godine ali ništa mi više i bolje ne možemo da očekujemo ni u ove sad 4 godine, (od toga) kako se radilo 2020. godine. Tako da, stvarno, kako se upravlja našim šumama dobro je da uopšte imamo hlad iznad glave. Premijer Višković je još u septembru 2019. godine obećao da će se razračunati – kako je to tad rekao – sa direktorima i rukovodiocima u Šumama Republike Srpske koji ne ostvaruju pozitivne rezultate. To je sve ponovio i u maju 2020. godine. Mi smo sad u martu 2024. godine i od svega imamo samo jedno veliko ništa i još gore rezultate. Ko će i da li će da odgovara za ovakvo stanje?
revizije.info

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ REŠETAO AJANOVIĆA: „Da li su studenti upisivani na medicinu bez važeće licence?” (VIDEO)

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je održala javno saslušanje o načinu akreditacije i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, a u centru pažnje našao se Evropski univerzitet Kallos iz Tuzle.

Pred Komisijom se pojavila vršilac dužnosti rektora Anka Bulatović, ali nije odgovarala na pitanja članova Komisije, pozivajući se na ovlaštenje koje je za zastupanje dobio advokat Mirnes Ajanović.

Nakon što je saslušanje više puta prekidano, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović postavio je niz pitanja koja se odnose na rad ove visokoškolske ustanove i status studijskih programa.

Borenović je zatražio odgovore na navode da Kallos od akademske 2022/23. godine nije imao važeću licencu za oblast medicine, biomedicine i zdravstva, te da su studenti uprkos tome nastavili da se upisuju na te studijske programe.

Među pitanjima koja su ostala bez odgovora našla su se i ona o tome da li su studenti bili upoznati sa statusom licenci, zbog čega je univerzitet nastavio rad nakon zabrane, kao i navodi da Ljekarska komora ne izdaje licence diplomcima ovog univerziteta.

Predsjedavajući Komisije otvorio je i pitanje izvođenja nastave u prostorijama Bosanskog kulturnog centra i hotelskim objektima, kao i navode o angažovanju visokih funkcionera nadležnih agencija u nastavnom procesu.

Članovi Komisije pozvali su se na Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH i istakli da je cilj saslušanja bio da javnost dobije jasne odgovore na brojna pitanja koja se odnose na rad univerziteta i zaštitu interesa studenata.

Međutim, umjesto odgovora, saslušanje je završeno tako što su Bulatović i Ajanović napustili sjednicu, ostavljajući bez odgovora ključna pitanja koja je Komisija postavila.

„Da li su studenti upisivani na studije bez važeće licence, da li su o tome bili obaviješteni i ko snosi odgovornost?“ – pitanja su na koja javnost i dalje čeka odgovor.

 

tuzlanski.ba

 

 

Nastavi čitati

Politika

NOVA INICIJATIVA U PRIJEDORU: Kukolj predlaže „civilni rok“ za mlade po uzoru na Banjaluku (FOTO)

Odbornik Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Prijedora Predrag Kukolj najavio je da će pokrenuti inicijativu za uvođenje programa dobrovoljne civilne obuke mladih u Prijedoru, po uzoru na model koji je nedavno predstavljen u Banjaluci.

Kako ističe Kukolj, riječ je o dobrovoljnom programu namijenjenom mladima od 18 do 25 godina, kroz koji bi učesnici sticali osnovna znanja iz prve pomoći, zaštite i spasavanja, reagovanja u vanrednim situacijama, kao i drugih vještina korisnih za zajednicu.

– Važno je naglasiti da ovakav program nema vojni karakter, već je usmjeren na edukaciju, odgovornost i pomoć društvu. Smatram da bi njegovo uvođenje donijelo višestruku korist mladima, ali i cijeloj lokalnoj zajednici – poručio je Kukolj.

On podsjeća da se građani sve češće suočavaju sa poplavama, požarima i drugim vanrednim situacijama, zbog čega je, kako kaže, važno da mladi budu osposobljeni da pomognu sebi, svojim porodicama i sugrađanima kada je to najpotrebnije.

Pored praktičnih znanja, program bi podsticao i fizičku aktivnost, disciplinu, timski rad i zdrav način života, što su vrijednosti koje doprinose stvaranju odgovornih i društveno korisnih generacija.

– Mladi nisu samo budućnost, već i važan oslonac zajednice danas. Na nama je da im pružimo priliku da razvijaju znanja, vještine i osjećaj odgovornosti prema društvu – istakao je Kukolj.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu inicijativa će biti upućena Gradskoj upravi i Skupštini grada Prijedora, kako bi se razmotrile mogućnosti za realizaciju ovakvog programa na području grada.

Nastavi čitati

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Aktuelno