Savo Minić će, bez sumnje, ostati upamćen kao političar koji je uspio da u rekordnom roku demonstrira možda najapsurdniji politički manevar – podnijeti ostavku pa se vratiti na istu funkciju. I to ne jednom, nego dva puta. Pola čovjek, pola ostavka rekli bi njegovi kritičari. Ali, to je tek uvod.

Jer Minićev politički opus ne čine samo potezi, već i izjave koje često zvuče kao da su izvučene iz nekog paralelnog sistema vrijednosti, u kojem pravila postoje samo da bi se javno obesmislila.

Jedna od takvih epizoda dogodila se nedavno, kada je u Narodnoj skupštini objašnjavao kako funkcioniše imenovanje direktora. Na pitanje narodnog poslanika Dragana Galića zašto je na čelo srednje škole u Šekovićima postavljena osoba koja će uskoro ispuniti uslove za penziju, Minić je ponudio objašnjenje koje je, umjesto razjašnjenja, otvorilo nova pitanja.

Direktori se, kaže, imenuju na četiri godine. Ako u međuvremenu odu u penziju – neće iskoristiti mandat do kraja.

– Ako me pitate zašto je neko imenovan, a nije neko drugi, pa zato što je to stvar političkog dogovora, kakav god on bio – rekao je, bez da trepne, Minić.

Ali to nije sve. U pokušaju da „pojasni“ sistem, Minić je svojevremneo izgovorio rečenicu koja je zazvučala kao nehotično priznanje onoga o čemu se godinama šapuće: „Šta sad mi trebamo uzeti primati vaše? Nećemo vaše, mi primamo svoje.“

U jednoj rečenici – konkursi i procedure svedeni su na suštinu koju mnogi odavno naslućuju, ali rijetko ko ovako otvoreno artikuliše.

Ništa manje nije odjeknula ni njegova tvrdnja da je „ubijedio“ rukovodstvo SNSD da se borački dodatak poveća sa 4,5 na 5 KM.

Da li se o tako osjetljivim socijalnim pitanjima odlučuje na osnovu sistemskih analiza ili ličnog ubjeđivanja unutar stranačkih krugova?

Ipak, Minić nije nov u svijetu kontroverzi. Još kao ministar poljoprivrede, izazvao je burne reakcije kada je predložio da se psi lutalice izvan gradova „neškodljivo uklone“.

–Vi, koji ste malo stariji sjećate se dobrih vremena kada mi lovci poranimo i izvršimo neškodljivo uklanjanje pasa lutalica – rekao je tada, prizivajući neka „dobra vremena“.

U političkoj konkurenciji kakva vlada na domaćoj sceni, nije lako izdvojiti se. Ali Minić, čini se, nema taj problem. Njegove izjave često same pronađu put do javnosti, ostavljajući iza sebe više pitanja nego odgovora i dovoljno materijala da se o njima dugo govori.

Jer, u zemlji gdje su građani odavno oguglali na političke apsurde, potrebno je zaista nešto posebno da ih ponovo iznenadi. A Savo Minić, po svemu sudeći, taj izazov shvata vrlo ozbiljno. Čak toliko ozbiljno, da je i te kako “prikladan” nasljednik bivšeg premijera Radovana Viškovića, koga narod pamti po tragikomičnim izjavama.

(Srpskainfo)

Generalni sekretar PSS-a, Nebojša Drinić izjavio je da je srbački Vodovod, nakon poskupljenja vode 2024. i 2026. godine, očigledno ušao u novu fazu „razvoja“ – kreditno zaduženje.

-Pitanje je jednostavno: da li se gasi požar novim kreditima i ko će ih na kraju vraćati? Građani kroz još jedno poskupljenje?

Dolazimo i do ključne kontradikcije. Zašto se uopšte diže kredit ako su nabavke – automobila, vodomjera i ostalog – već predviđene Planom javnih nabavki i to iz poslovnih prihoda, a ne iz kreditnih sredstava? Da li se planovi pišu tek da bi postojali na papiru, a u praksi radi nešto sasvim drugo? – kaže Drinić i dodaje:

-Odbornici, naravno, nisu dobili detaljnija objašnjenja. Vjerovatno se podrazumijeva da građani treba da vjeruju na riječ. Kako da ne…U međuvremenu, tri nova „kadra“ koštaju Vodovod oko 8.000 KM mjesečno. Jedan je u upravi posrnulog preduzeća, ali i ima pravo glasa u opštinskoj Skupštini. Jedan je dio porodice bivšeg načelnika Srpca. Riječ je o porodici koja je opustošila opštinu. Apsurd do apsurda – kazao je on.

Drinić kaže da je kadrovska politika zasnovana na srodstvu, a ne na sposobnosti, dovela preduzeće tu gdje jeste.

-Na kraju dolazimo do njihovog objašnjenja da je poskupljenje vode „neizbježno“. Naravno – neizbježno je samo ako je cilj da građani plaćaju cijenu pogrešnih odluka, nekontrolisanog zaduživanja i stranačkog zapošljavanja – naveo je Drinić.

Nakon protjerivanja iz Austrije, pomeni ustašama, čini se, preselili su se u Republiku Srpsku. Danas je u Derventi ponovo održan skup hrvatskih udruženja proisteklih iz proteklog rata, na komemoraciji u slavu poginulih „bojovnika“. Ovo je nastavak niza okupljanja nakon 21. marta u Modranu, te skupova u Rabiću i Velikom Mezarju.

Bijelo Brdo kod Dervente danas je bilo mjesto okupljanja povodom 34. godišnjice stradanja Hrvata ovog kraja. Iako su prethodna obilježavanja u Modranu i Rabiću ostala upamćena po spornoj ikonografiji i slovu „U“, mještani danas šalju poruke koje bi trebale da smire tenzije.

„Ostavimo se i ustaša i četnika i partizana, hajmo ljudi živjeti jer Bog nam je dao prelijepu zemlju. Ima mjesta za sve, tako da, evo, to je ta poruka – pustimo se šta je bilo…“, poručila je Antonija Čabraja.

Sporni period od 1943. do 1947. godine

Ipak, prošlost je ovdje teško ostaviti po strani. Istoričari i udruženja žrtava iz Republike Srpske upozoravaju da je posebno sporno odavanje počasti za period od 1943. do 1947. godine, kada je Bijelo Brdo bilo jedno od najtvrđih ustaških uporišta koje je pružalo otpor i nakon kapitulacije Njemačke. Ovakvi skupovi, koje je Austrija u Blajburgu zabranila kao festivale veličanja fašizma, sada se nesmetano sele na ovaj teren.

Organizatori skupa odbacuju svaku povezanost sa provokacijama. Predsjednik mjesne zajednice Ivica Čabraja odbacuje optužbe o provokacijama, ističući da se sve aktivnosti provode uz znanje i podršku gradskih vlasti u Derventi predvođenih SNSD-om, sa kojima, kako kaže, ostvaruje izuzetnu saradnju.

„Nismo došli ovdje nikome da idemo uz dlaku. Došli smo dostojanstveno… Bijelo Brdo nije nikakvo ustaško leglo, imamo izuzetne odnose sa gradskim vlastima i ne želimo to pokvariti. Nema ovdje širenja ni isticanja bilo kakvih simbola“, rekao je Čabraja.

Prisustvo Oružanih snaga BiH i obezbjeđenje MUP-a Srpske

Da skup ima i institucionalni karakter, potvrdilo je prisustvo Oružanih snaga BiH. Iako su tenzije zbog spornih datuma i simbola u javnosti bile visoke, sam događaj protekao je bez incidenta. Pijetet žrtvama poručio je potpredsjednik Srpske, Davor Pranjić.

„Da ne zloupotrebljavamo žrtve, ovdje nije nikakav hir niti provokacija, već prije svega pijetet žrtvama koje su izgubile živote. Povezivanja sa ustaškim simbolima i retorikom – toga ovdje nema“, izjavio je Pranjić.

I ovaj skup, kao i prethodne, obezbjeđivao je MUP Republike Srpske. Dok udruženja proistekla iz HVO-a u Republici Srpskoj uživaju punu policijsku zaštitu, Srbi u Hrvatskoj i dalje strahuju od incidenata kada obilaze svoja stratišta.