Connect with us

Svijet

ZAHLADILI ODNOSE: Netanjahu otkazao dogovorenu posjetu Bajdenu

Odluka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u ponedjeljak da otkaže planirani odlazak delegacije u Vašington na pregovore koje je predsjednik SAD-a Džo Bajden lično zatražio prije nedelju dana, predstavlja novu krizu u međusobnim odnosima u sve dubljem razdoru između njih dvojice.

Netanjahu je, naime, zaprijetio da će povući delegaciju ako SAD u ponedjeljak ne stave veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi. Kada su se SAD suzdržale od glasanja, dozvolivši da rezolucija bude usvojena, izraelski premijer je otkazao sve sastanke sa predstavnicima Bajdenove administracije.

Američki zvaničnici planirali su ponuditi izraelskoj delegaciji niz mogućih opcija za napad na Hamas u gradu Rafi na jugu Gaze, nadajući se da će spriječiti ono što SAD vjeruje da bi predstavljalo humanitarnu katastrofu ako Izrael pokrene kopnenu invaziju u punom obimu.

Američki zvaničnici privatno kažu da su zbunjeni Netanjahuovom odlukom da otkaže delegaciju nakon što su SAD dozvolile usvajanje rezolucije kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi. U Bijeloj kući, ovaj potez smatraju pretjeranom reakcijom koja najvjerovatnije odražava Netanjahuove domaće političke probleme, rekao je američki zvaničnik. Nekoliko sati nakon što je delegacija otkazana, izraelski ministar Gideon Sar podnio je ostavku iz sadašnje vlade nakon što nije bio uključen u ratnu vladu.

Netanjahu nije direktno komunicirao s Bajdenom u vezi s tom odlukom, a Bajden ne planira nazvati Netanjahua kako bi razgovarali o tome, rekao je zvaničnik.

U SAD, pozivi na prekid borbi prešli su političke granice, pa je čak i bivši predsjednik Donald Tramp, Bajdenov rival za Bijelu kuću, rekao u intervjuu tokom vikenda izjavio da je vrijeme da Izrael završi rat i dođe do mira.

Tokom vikenda, SAD su bile u redovnom kontaktu s Izraelom kako bi razgovarali o rezoluciji, jasno stavljajući do znanja da se američki stav nije promijenio, da prekid vatre mora ići zajedno s oslobađanjem talaca.

To je navelo američke zvaničnike da smatraju Netanjahuove izjave od ponedjeljka da su SAD promijenile svoj stav kao neobične i čudne. Bajdenovi saradnici su smatrali da je premijer nepotrebno odlučio da stvori percepciju da postoje razlike između gledišta koje imaju SAD i Izrael.

Više od mjesec dana, zvaničnici Bijele kuće sa sve većom konsternacijom gledaju kako izraelski lideri, uključujući Netanjahua, signaliziraju namjeru da pokrenu veliku kopnenu ofanzivu u Rafi, za koji kažu da je posljednje veliko uporište Hamasa. Takva kampanja bi rezultirala humanitarnom katastrofom, upozorili su američki zvaničnici i insistirali da Izrael pripremi kredibilan plan za zaštitu 1,4 miliona palestinskih civila koji se tamo skrivaju od kojih su mnogi pobjegli iz drugih dijelova Gaze prema uputama izraelske vojske.

Ipak, uprkos takvim čvrstim upozorenjima izraelskih zvaničnika, američki zvaničnici su nedjeljama vjerovali da Izrael u stvarnosti nije ni blizu da proširi svoju vojnu operaciju na južnu Gazu. Početak Ramazana, rok za koji su neki u Netanjahuovoj vladi upozoravali da će pokrenuti sljedeću fazu rata, došao je i prošao bez pomaka u rješenju sukoba.

Osim više od milion civila koji se tamo skrivaju, američki zvaničnici su takođe izrazili bojazan da bi invazija na Rafu mogla spriječiti da prijeko potrebna humanitarna pomoć stigne u Gazu. Grad je bio glavni kopneni prelaz za kamione koji su prevozili pomoć iz Egipta. Takođe postoji zabrinutost da bi operacija u Rafi mogla prekinuti odnose Izraela i Egipta.

Zvaničnici Bajdenove administracije upozorili su Izrael da riskira da postane međunarodni odmetnik ako se humanitarna kriza u Gazi pogorša ili potraje u dužem vremenskom periodu.

Kada je Bajden predložio ovosedmične sastanke tokom telefonskog razgovora s Netanjahuom prošlog ponedjeljka, ideja je bila iznenađenje za Izraelce, rekli su ljudi koji su upoznati s tim.

Blinken je u petak napustio Bliski istok bez preuzimanja bilo kakve obaveze o povećanju količine humanitarne pomoći u Gazi ili smanjenju planova za ofanzivu na Rafu.

U isto vrijeme, Netanjahu je signalizirao da takva operacija vjerovatno neće početi u bliskoj budućnosti – dajući Sjedinjenim Državama prozor da intervenišu i da se pregovori nastave oko osiguravanja pauze u borbama u zamjenu za oslobađanje talaca. Američki zvaničnici vjeruju da bi pregovori o taocima bili prekinuti ako Izrael započne svoju ofanzivu na Rafu, što dodaje još više hitnosti njihovoj listi alternativa. (CNN)

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno