Connect with us

Politika

STIŽU PRVE REAKCIJE iz Srpske na Šmitovo nametanje

Kristijan Šmit, koji u Republici Srpskoj nije priznat kao visoki predstavnik, nametnuo je tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, kako je to opravdao, u cilju evropskih integracija BiH, a stigle su i prve reakcije iu Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je jasno da zakone usvajaju nadležni organi, a ne samozvanci u BiH kakav je Kristijan Šmit.

– Nedopustivo je nametanje zakona u BiH i Srpska tako nešto u načelu odbija – rekao je Stevandić.

Savjetnik predsjednika Republike Srpske Marko Romić rekao je da zakone u BiH donose Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, a ne OHR ili Kristijan Šmit.

– Šmit pokušava da vrši nasilje i okupatorsku vlast. On nije visoki predstavnik, lažno se predstavlja. U BiH zakone donosi Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH. OHR nikada nije imao takav mandat. Šmitu je najbolje da se skloni jer su njegove odluke dovele samo do razdora u BiH – rekao je Romić za ATV.

On je istakao da u Dejtonskom sporazumu piše da Republika Srpska ima pravo da ima svoj Izborni zakon.

Delegat kluba Srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da u izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit nije bitan sadržaj već to da jedna strana – bošnjačka navija za strance koji bi prema njihovoj želji uređivali odnose u BiH.

– Riječ je o potpuno nelegalnom i neprikladnom aktu, a o samom sadržaju je teško govoriti jer ga nisam vidjeli – navela je Bursaćeva.

Prema njenim riječima, napuštanje bošnjačkih delegata sa prethodne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH bilo je otvaranje puta za to, njima željeno nametanje.

Ona je dodala da u ovakve “izlete” i nepromišljene poteze može ići samo neko ko ne misli dobro niti BiH, niti Evropi.

Predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović ocijenio je da se domaći politički predstavnici trebaju dogovarati o svim pitanjima, pa i o izbornom procesu u BiH, ističući da Kristijan Šmit nikako sebi nije smio dozvoliti da nameće izmjene Izbornog zakona BiH.

– Pogotovo je na tom planu nedopustivo davati ovlašćenja nekakvoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH da se postavlja iznad vlasti i određuje ko će, gdje, šta i kako raditi. Srpska ne priznaje visokog predstavnika, a i da su njegove odluke idealne prirode, to nije način i doprinos da BiH krene putem evropskih standarda i zemalja koje imaju neki svoj integritet – naglasio je Čubrilović.

Šmit nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH!

Predsjednik Narodne partije Srpske /NPS/ Darko Vanjac ocijenio je za Srnu katastrofalnom odluku Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, te istakao da je Republika Srpska treba da donese svoj izborni zakon.

Banjac je naveo da odluka koju je donio pokazuje da Šmit ne ide ka volji građana, nego ka sili, odnosno nepoštovanju volje građana.

– On bi želio da nametnutim odlukama i silom promijeni odluku građana. Ako govorimo o ugroženoj bezbjednosti, mislim da je Šmit jedini čovjek koji ugoržava bezbjednost cijele BiH – rekao je Banjac.

On je napomenuo da Šmit nije visoki predstavnik imenovan od Savjeta bezbjednosti, ali i da po bonskim ovlaštenjima nema pravo da nameće odluke o izmjenama zakona.

– Jasno je da moramo donijeti svoj izborni zakon. Republika Srpska ima pravo da sprovede izbore na nivou lokalnih zajednica i na nivou Republike, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, imamo i Republičku izbornu komisiju i u narednom periodu bi trebalo da se sastane koalicija i da idemo u pravcu donošenja svog izbornog zakona – naglasio je Banjac.

Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je danas da je donio odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU.

SRNA

Politika

DODIK ČESTITAO 9. MAJ: Gajimo savremene civilizacijske vrijednosti i antifašističku tradiciju

Dodik je poručio da su Srbi slobodarski narod koji je uvijek bio na strani pravde i da treba da budu ponosni na svoju prošlost, istoriju i pobjedu u borbi protiv fašizma.

Dodik je istakao da je Dan pobjede nad fašizmom jedan od najznačajnijih datuma u istoriji čovječanstva i dan kada se obilježava pobjeda slobodarskog svijeta nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

“To je dan kada odajemo počast žrtvama antifašističke borbe čiji je život ugrađen u stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta. Sjećajući se ogromnog doprinosa srpskog naroda u borbi za oslobađanje Evrope, izražavamo našu zahvalnost herojima koji su donijeli mir”, istakao je Dodik.

On je naveo da je Republika Srpska danas dobro i stabilno mjesto za život svih, bez obzira na naciju i vjeru.

“Mi nastavljamo da gajimo savremene civilizacijske vrijednosti i antifašističku tradiciju”, navodi se u čestitki predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

NACIZAM ponovo diže glavu u VIŠE ZEMALJA SVIJETA

Dan pobjede nad fašizmom veoma je značajan i nakon 79 godina, jer nacizam ponovo diže glavu u više zemalja svijeta, pokušavajući da ostvari san o globalnoj superiornosti koja je uništena 1945. godine, naveo je ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov.

Srna u cijelosti prenosi tekst ruskog ambasadora:

DAN POBJEDE – ISTORIJSKI ZNAČAJ I ULOGA ZA BUDUĆNOST

Ove godine u svijetu se proslavlja 79 godina od pobjede nad nacizmom i fašizmom – pobjede čiji je značaj veoma veliki i nakon svih ovih godina.

Nažalost, stvari ne idu uvijek u dobrom pravcu i svjedoci smo da nacizam diže glavu u više zemalja svijeta. Ali, čak i sada revanšističke snage jednostavno ne mogu napraviti dalji korak bez osporavanja ovog dana, njegove relativizacije i zanemarivanja.

I stoga, Dan pobjede je za nas još dragocjeniji.

I ovdje je potrebno jasno razumjeti šta se tačno dešavalo 79 godina unazad i šta možemo da učinimo na današnji dan.

Nije slučajno da su upravo u Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji praznici vezani za pobjedu i oslobođenje u Drugom svjetskom ratu imali egzistencijalni karakter za naše bratske narode, kako god da se zvali.

U Rusiji je to bio Dan kapitulacije NJemačke 9. maja. U SFRJ se slavio Dan boraca 4. jula u znak sjećanja na ustanak 1941. godine, kao i Dan republike 29. novembra vezan za osnivačku skupštinu AVNOJ-a.

Banjaluka obilježava Dan grada kao Dan oslobođenja od fašista 22. aprila, dok Sarajevo istim povodom slavi 6. april.

Osim Sovjetskog Saveza, Jugoslavija je bila jedinstvena teritorija u Evropi koja se ozbiljno suprotstavila nacizmu.

A veći dio tog otpora, kao i žrtava okupatora činili su upravo Srbi. Svi se sjećaju Užičke i Fočanske republike, tužnih događaja Đurđevdana u Sarajevu 1942. godine.

Ali, za razliku od nas, u kolektivnom sjećanju današnje Evrope događaja iz tog rata je veoma malo i sve ih je manje.

Dan Evrope se proslavlja 9. maja kao i dan Šumanove deklaracije 1950. godine o ujedinjavanju kapaciteta za proizvodnju čelika i uglja.

Međutim, prva proslava Dana Evrope bila je vezana za 5. maj 1949. godine kao dan osnivanja Savjeta Evrope, što je i zvanično utvrđeno 1964. godine.

Polako se brišu za neke ljude nepoželjna sjećanja i asocijacije.

OSIM NACIZMA I FAŠIZMA POSTOJALA JE I POLITIČKA I NACIONALNA SUPERIORNOST

Šta znači ovaj proces? Ovaj proces je bio prouzrokovan monstruoznom neravnotežom ljudskih odnosa u Evropi i izvan nje tokom strašnih godina Drugog svjetskog rata.

Jer, osim nacizma i fašizma postojala je i druga stvar – politička i nacionalna superiornost.

Okrutni rat nije bio jednak za sve narode i države. Bile su važne razlike.

Na samom početku rata 1940. godine dešavali su se čudne stvari u Evropi kao da većina vlada i naroda uopšte nije željela da se suprotstavi agresoru.

Danska se odmah predala u aprilu 1940. Francuska za samo devet dana u junu, Holandija za pet dana u maju, Belgija za 14 dana. Svi resursi, i ljudski i materijalni, odmah su stavljeni na raspolaganje fašistima.

Evropljani zapadne i sjeverne Evrope manje-više normalno su živjeli pod
takozvanom okupacijom. U evropskim gradovima su pravili parkove, pozorišta, bolnice, klubove.

Samo u Parizu tokom Drugog svjetskog rata razvijala se nacionalna filmska industrija, te je snimljeno 240 dugometražnih filmova i 400 dokumentaraca.

Sa druge strane, ujedinjena Evropa, osim Engleske, aktivno je radila na podršci Hitleru.

Malo ko zna da je za sve godine pokreta otpora u Francuskoj poginulo 20.000 Francuza.

Međutim, u redovima Vermahta na istočnom frontu u Rusiji poginulo je oko 50.000 Francuza koji su napadali SSSR. A sama Francuska je obezbijedila Vermaht naftom za skoro cijelu 1941. godinu rata sa nama.

Dakle – ko je bio protiv Hitlera?

Čak i navodno neutralne Švedska i Švajcarska služile su kao finansijski partnere nacista.

Upravo ovi ljudi su napadali SSSR i Jugoslaviju. U zločinačkim SS-divizijama od 1943. godine aktivno ratuju strane nacionalne dobrovoljačke jedinice i bataljoni, od norveških do rumunskih i čeških.

Od svih ratnih zarobljenika na istočnom frontu 464.000 ljudi su predstavljali skoro sve evropske nacije koje formalno nisu ratovale sa Rusijom.

U NJemačkoj je u fabrikama radilo 10 miliona radnika iz drugih zemalja Evrope.

Apsolutno različiti uslovi bili su i u logorima za ratne zarobljenike za takozvane civilizovane narode i sve ostale.

Engleski vojnici u vojnim logorima u NJemačkoj mogli su da naruče za sebi švajcarske ručne satove i to bez novca, samo uz obećanje da će platiti nakon rata.

Kao što se ovdje dobro zna – situacija nije bila takva sa Srbima u Jasenovcu ili u logoru Staro sajmište u Beogradu. Isti horor fašisti su pravili u Sovjetskom Savezu u Hatini i Babijem jaru…

Mučenje, živo spaljivanje i premlaćivanje, strijeljanje stotina hiljada ljudi i pogibija miliona.

Gledajući iz takve perspektive, vidi se da potomci nekih ljudi stvarno nemaju šta da slave danas. Našim i vašim rukama 1945. godine uništen je njihov san o globalnoj superiornosti. Ali, sada on ponovo dolazi na scenu.

Svi su čuli riječi šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja 2022. godine o džungli i rajskom vrtu koje pokazuju da je novi projekat superiornosti već uveliko na pomolu.

U takvim okolnostima moramo da razumijemo šta možemo mi? Mi moramo da budemo jedinstveni.

RUSIJA ZAHVALNA REPUBLICI SRPSKOJ NA SJEĆANJU

Rusija je zahvalna Republici Srpskoj na očuvanju sjećanja na tragične događaje Drugog svjetskog rata, na zajedničkim komemoracijama.

Ali, posebno nam je drago što je ovdje toplo prihvaćena inicijativa “Besmrtnog puka”.

To je pokret koji se rodio u dalekom sibirskom gradu Tomsk 2011. godine, to je naše afirmisanje značaja žrtava i junaka, branilaca i oslobodilaca.

I to je u punom smislu pokret ravnopravnih protiv nečije superiornosti. Pokret koji podsjeća na ulogu svakog čovjeka u odbrani svoje otadžbine.

“Besmrtni puk” je u Rusiji od 2015. godine postao dio zvanične proslave Dana pobjede, te prvi put promarširao Crvenom trgom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na čelu.

Ovaj marš je 9. maja 2019. godine privukao više od 10 miliona ljudi širom Rusije, te brojne učesnike u više od 500 gradova u 115 zemalja.

Prošle godine bio je održan u 40 zemalja. Sada se jedan od najmasovnijih pukova održava u Banjaluci. Istorija se ponavlja, ali na drugi način.

I danas ponovo zvuče riječi o nečijoj izuzetnosti, o tome da neko može nametati svoju volju svima ostalima.

Ponovo državljanin NJemačke bez bilo kakvih pravnih osnova pokušava da vodi državu, da kazni i da miluje po svojoj volji.

Ali, istorija uči da izuzetnost nestaje.

Ako ima jedinstva i nema predaje – može se postići pobjeda i u miru.

Kao što je pjevao čuveni sovjetski pjevač – “živim, dok pamtim”.

Naši praznici će nas odbraniti.

“Srećan Dan pobjede! Pobjede prošle i buduće!”, poručio je Kalabuhov

Nastavi čitati

Politika

CIK NAMJERNO ŽURI! Nametnuti izborni zakon je neustavan i nezakonit

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je ostavljeno vremena da se na nivou zajedničkih institucija usvoji izborni zakon BiH koji ne bi bio rezultat nametanja neizabranog stranca, već rezultat volje konstitutivnih naroda i entiteta.

Stevandić je istakao da bi taj zakon mogao biti sproveden u ovoj godini jer bi bio u skladu sa sredstvima koja su planirana.

“Ali, Centralna izborna komisija /CIK/ BiH namjerno je požurila ne ostavljajući prostora da se taj zakon usvoji. Tu ima previše ličnih interesa i međunarodnog prisustva, a premalo poštovanja konstituenata”, rekao je Stevandić za RTRS.

On je dodao da će vladajuća koalicija u Republici Srpskoj razmatrati odluku CIK-a o sprovođenju lokalnih izbora u BiH, te podsjetio da Izborni zakon Srpske još nije stupio na snagu, odnosno da još prolazi kroz redovnu proceduru u Vijeću naroda Republike Srpske.

“Za Republiku Srpsku nisu problem samo rokovi, već i Brčko distrikt koji je značajan za Srpsku i zajedničko je vlasništvo sa Federacijom BiH /FBiH/. Ne želimo da izbornim manipulacijama ostanemo bez mogućnosti da upravljamo tim zajedničkim vlasništvom. Naravno, postoje i partije iz Srpske koje prijavljuju liste u lokalnim zajednicama u FBiH, oni imaju problem da se moraju registrovati po starom zakonu, koji je derogirao Kristijan Šmit, a za novi nema para u Savjetu ministara”, rekao je Stevandić.

On je dodao da su nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona BiH donesene neustavno i nezakonito i da postoje dva problema – nije demokratski i novac za te vrste tehničkih izmjena nije predviđen budžetom.

Stevandić je naveo da postoji informacija da je tehnička oprema već nabavljena i da se nametnutim izmjenama legalizuje pljačka novca koji je dogovoren za tu opremu.

On je rekao i da nema dovoljno skenera za sva biračka mjesta, te upitao da li je moguće u jednoj zemlji sprovoditi izbore na dva sistema.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske poručio je da će Srpska zadržati svoj subjektivitet, da je primijećena i jasna i da se proteklih godina izborila za međunarodni subjektivitet.

Nastavi čitati

Aktuelno