Connect with us

Društvo

SKORO 40 GODINA SKORO NIŠTA NIJE ULOŽENO! Bolnica “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru vapi za sanacijom

Svaka bolnica trebala bi da bude mjesto koje uliva povjerenje. Međutim, zdravstvena ustanova „Dr Mladen Stojanović“ u Prijedoru svojim izgledom i oronulim stanjem ulijeva samo strah.

Oronuli zidovi, uslovi nedostojni pacijenata, prljavi prozori, oskudna hrana i vlaga samo su mali dijelić problema sa kojima se susreće ova zdravstvena ustanova.

Obnova prijedorske bolnice pitanje je koje se aktuelizuje svake dvije godine pred izbore. Dok se u Doboju i Trebinju grade nove bolnice, a one u Banjaluci i Gradišci često renoviraju, prijedorska bolnica ostaje posljednja „rupa na svirali“ kako gradskih, tako i republičkih vlasti.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite za MONDO su rekli da su svjesni potrebe za rekonstrukcijom bolnice „Dr Mladen Stojanović“ i da su “preduzeli korake za rješavanje problema”.

“Podsjećamo da je 21.09.2022. godine Vlada Republike Srpske na 187. sjednici prihvatila Informaciju o inicijativi Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor za pokretanje aktivnosti za realizaciju projekta modernizacije: sanacije i rekonstrukcije postojećeg objekta C, objekta psihijatrije, izgradnje novog objekta za proširenje postojećih kapaciteta i nabavke nove medicinske i nemedicinske opreme”.

Iz resornog ministarstva ističu da je prema navedenom Zaključku Vlade Republike Srpske, Bolnica zadužena da izradi Idejni projekat za modernizaciju u navedenom obimu.

Napominju da je Ministarstvo nedavno (08.02.2024. godine) organizovalo sastanak sa rukovodstvom Bolnice Prijedor sa ciljem da se dokument pod nazivom “Idejni projekat – Elaborat o opravdanosti potreba za adaptaciju i rekonstrukciju postojećeg objekta i dogradnju aneksa objekta” bolnice, koji su u međuvremenu dostavili, koriguje i upotpuni u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije, sa detaljnim tehničkim opisima, specifikacijom radova i procjenom troškova.

“Nakon što rukovodstvo Bolnice u Prijedoru završi ovu fazu, slijedi upućivanje informacije o idejnom projektu na sjednicu Vlade Republike Srpske, a potom, kao i kod drugih kapitalnih projekata/investicija u zdravstvu, sve naredne aktivnosti predviđene zakonskim propisima u cilju realizacije ovog projekta”, poručili su.

Teški uslovi za radnike i pacijente
Istovremeno, dok Ministarstvo i rukovodstvo rade na pripremi dokumentacije o sanaciji bolnice, zaposleni rade u teškim uslovima.

Doktorica Maja Dragojević Stojić koja je kardiolog u prijedorskoj bolnici kaže za MONDO da zaposleni već godinama unazad slušaju prazna obećanja, koja posebno postanu aktuelna pred izbore, te da bolnica nije renovirana od njenog otvaranja.

“Mi radimo u teškim, praktično nemogućim uslovima za rad jedne zdravstvene ustanove, bolnice regionalnog tipa. Od 1985. godine od kad je bolnica izgrađena ništa značajno nije rekonstruisano niti uloženo, krov prokišnjava, prozori su skoro nefunkcionalni, bolesničke sobe bez klime, bez zaštite od sunca, sa neadekvatnom zaštitom od vjetra i kiše”.

Dr Dragojević Stojić, koja je i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS, istakla je neke od prioritetnih stvari u bolnici od onih koji su potrebni radnicima do sredstava za njegu pacijenata.

“Rekonstrukcija krova, prozora, sanitarnih čvorova, instalacija, nova kupatila, kreveti, posteljina, nabavka opreme – od osnovnih EKG aparata, aparata za mjerenje pritiska, defibrilatora, pa do ultrazvučnih, CT aparata, novog RTG aparata – sve je dotrajalo i sve manje funkcionalno. Čak se u poslednje vrijeme dešavalo da uopšte ne radi npr. CT aparat, pa pacijente moramo slati u druge zdravstvene ustanove, što predstavlja problem za adekvatno i pravovremeno liječenje takvih pacijenata. Da ne pričam o nedostatku osnovnih uslova za rad, od aparata, lijekova oskudne hrane za pacijente…”

Doktorka je skeptična povodom najava da će za obnovu bolnice biti izdvojeno 146 miliona KM.

“To je veliki iznos novca, mnogo veći od onog koji je izdvojen za izgradnju bolnica u npr. Srbiji, pa se pitamo da li je to realno? Da li će novac zaista biti utrošen u rekonstrukciju naše bolnice i to u tom iznosu? Kad se planira početak radova, pod kojim rukovodstvom?

Iskreno se nadam da se ovo neće završiti kao još samo jedno predizborno obećanje, jer mi zaposleni u ovoj bolnici vise ne možemo raditi u postojećim uslovima na šta smo vise puta ukazivali i molili nadležne da nam izadju u susret”, zaključila je dr Maja Dragojević Stojić.

(MONDO)

Related Topics:

Društvo

RUSKI NA TREĆEM MJESTU: Učenici širom Srpske sve više biraju ovaj jezik

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku sa kraja prošle i početka tekuće školske godine, nakon engleskog i njemačkog jezika najviše učenika uči ruski jezik.

Učenje engleskog jezika obavezno je od trećeg razreda osnovne škole, a 63.295 učenika uči ovaj jezik kao prvi.

– Najčešći drugi strani jezik je njemački i uči ga 72,4 odsto učenika – objavio je Zavod za statistiku.

U Republici Srpskoj kao drugi strani jezik ruski uči 7.086 učenika, francuski 2.323 učenika, a italijanski 661 učenik, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKI JEZIK KAO “SIKTANJE”! Kako strancima zvuči naša svakodnevica (VIDEO)

Da li ste se ikada zapitali kako strancima zvuči srpski jezik? Naša zemlja je prepuna turista, što ste sigurno primijetili, pa se postavlja pitanje šta oni “čuju” dok obilaze najpoznatije atrakcije.

Na platformama Instagram i X objavljen je zanimljiv snimak, opisan sledećim riječima: “Ovako srpski zvuči ljudima koji ga ne govore”. Ono što je zatim uslijedilo, sigurno će vas iznenaditi.

Slovenska grupa

Srpski pripada slovenskoj grupi jezika, a jedna od njegih karakteristika je dvoazbučnost – srpska ćirilica (prioritetno srpsko pismo) i srpska latinica, koju su reformisali Vuk Karadžić i Đura Daničić.

Zvaničan je jezik u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a govori ga oko 12 miliona ljudi.U srpskom postoje dva zvanična izgovora: ekavica, ijekavica, i nezvanična ikavica. Ekavski izgovor je najviše prisutan u Srbiji i njega karakteriše zamjena glasa jata sa glasom e, prenosi Telegraf.

Zvuk i ritam jezika

U objavi na društvenim mrežama se ističe da je srpski jezik “bogat po fonetskom sistemu”, čime je objašnjen dio “kako ga stranci čuju”.

Korisnici s naših prostora duhovito su komentarisali snimak, a jedan je napisao: “Zvuči kao ruski”.

Pojedinci su objasnili da snimak ilustruje “zvuk, ritam koji stranci čuju kad slušaju srpski jezik, a ne razumiju ga”.Jedna osoba je otkrila: “Kao da sikćemo, tako su mi rekli”, a druga se nadovezala: “Kada sam pitala strance kako zvučimo, odgovor je bio da jako brzo pričamo i da je sve ‘šćšććććš’”.

Nastavi čitati

Društvo

GRIPA PRED VRATIMA! Broj oboljelih u porastu, zdravstveni sistem pod opterećenjem

Povećanje broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripi pokazuje da su na vrhuncu aktivnosti virusa influence i drugih respiratornih virusa, rekla je načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir.

Rodić Vukmir je istakla da su opterećeni svi nivoi zdravstvene zaštite, što je uobičajeno za ovo doba godine.

– Značajno je da imamo uobičajeno starosno obolijevanje stanovništva, posebno hospitalizovane kategorije (najmlađi i najstariji), uobičajen mortalitet, da nema promjena u genetskim karakteristikama cirkulišućih virusa, te da se sastav vakcine potpuno poklopio sa sojevima koji cirkulišu – navela je Rodić Vukmir.

Ona je dodala da aktivnost virusa korona ostaje niska na regionalnom nivou, te da odrasli čine najveći procenat zaraženih.

Kad je riječ o sezonskoj gripi, Rodić Vukmir je navela da su simptomi groznica, povišena temperatura, kašalj, kijavica, bolovi u mišićima i zglobovima, ekstremni umor, glavobolja, ali i proliv i povraćanje.

Komplikacije gripe mogu dovesti do upale uha i sinusa, upale pluća, ali i zahvatiti svi druge organske sisteme.

Rodić Vukmirova je podsjetila da je osnovno liječenje gripe simptomatsko i uključuje mirovanje, nadoknadu tečnosti, uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja, uzimanje lako probavljive hrane sa što više voća.

– S obzirom na to da da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici se ne primjenjuju, nego se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije – naglasila je Rodić Vukmir.

Mjere zaštite, dodala je ona, uključuju svakodnevno provjetravanje prostorija, izbjegavanje većih skupova ili bliski kontakt sa drugim osobama.

Institut za javno zdravstvo, dodala je ona, svakodnevno prati epidemiološku situaciju u Republici Srpskoj i regionu, te prati informacije Evropskog centra za kontrolu bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno