Connect with us

Društvo

Zeničkim rudarima dosta čekanja i LAŽNIH OBEĆANJA

Rudari zaposleni u jamskom pogonu “Raspotočje” u sklopu Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica danas će organizovano doći ispred zgrade Vlade Federacije BiH, jer im ni nakon 20 dana od kada su u štrajku nisu ispunjeni ključni zahtjevi, odnosno isplaćena januarska i februarska plata za ovu godinu.

Da rudari dolaze na proteste, za “Nezavisne novine” je potvrdio Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje”, koji tvrdi da nadležni nisu ispunili nijedan od zahtjeva koje su tražili.

“Ništa se nije promijenilo, nisu ispunjeni zahtjevi za isplatu januarske i februarske plate. Tako da je neminovnost naša dalja reakcija i zato sutra idemo u organizaciju protesta pred zgradu Vlade Federacije BiH, sa početkom u 11 časova”, rekao je Duraković.

Kazao je da je u prethodnih nekoliko dana bilo nekoliko sastanaka sa nadležnima, ali da su samo dobili usmena obećanja, koja na kraju nisu ispunjena, poput onog da će januarska plata biti isplaćena do petka, 22. marta.

“Približio se dan kada smo mi obećali i rudarima RMU Zenica i cijelom koncernu da ćemo doći na proteste ukoliko se naši zahtjevi ne ispune. U ovom trenutku nije realno da se ispune i prinuđeni smo da se okupimo mirno. Biće nas 300-350 koji ćemo doći da tražimo svoja prava”, naveo je Duraković.

Podsjećanja radi, više od 600 rudara jamskog pogona “Raspotočje”, jedinog preostalog takve vrste u sklopu RMU Zenica, u štrajku su od 6. marta.

Samo dio rudara, neophodan za najosnovnije održavanje, silazi u jamu, dok ostali ne žele nastaviti proizvodnju dok im se ne isplate navedene plate i topli obrok za januar 2024. godine. Zadnja plata koju su primili bila je ona za decembar 2023. godine.

“Nezavisne novine” pisale su i prethodnih dana o situaciji u RMU Zenica u kojem problemi traju godinu dana, tačnije od marta 2023. godine.

U tom periodu rudari su imali tri ključna zahtjeva, a pored zahtjeva za isplatu plata, još se traži reorganizacija rudnika (sistematizacija i reorganizacija radnih mjesta) i da se saopšti da li će RMU Zenica nastaviti sa radom i u budućnosti.

Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, kazao je da je činjenica da dvije plate radnicima nisu isplaćene, ali da je do problema došlo jer nije ispoštovan dogovor koji su postigli sa Sindikatom i upravom RMU Zenica.

“Tada smo dogovorili da se mora smanjiti broj zaposlenih sa preko 800 na neki optimalan broj. Dogovoreno je da se najmanje 150 radnika zbrine, a da se pojača proizvodnja. ‘Elektroprivreda BiH’ je od tada isplatila 41,2 miliona KM za Zenicu i zbrinuli smo 199 radnika, ali je nivo proizvodnje ostao na nivou od nekih 30 i nešto odsto, što je nedovoljno da se obezbijedi prihod za isplatu plata”, pojasnio je Lakić.

On je rekao da u ovom trenutku “Elektroprivreda BiH” nema finansijske i pravne procedure da bi izvršila isplatu ove dvije plate, ali da se traže dalja rješenja.

“Rješenje smo pronašli u budžetu Federacije BiH. S obzirom na to da je procedura realizacije isplata iz budžeta drugačija u odnosu na ‘Elektroprivredu’, zato nam je bilo potrebno dodatnih 20 dana kako bi se usvojio program na Vladi FBiH, kako bi RMU Zenica uradio predradnje proceduralne prirode i da bismo isplatili te plate. Nažalost, to danas nije prihvaćeno od strane sindikata i ja razumijem i sindikalnu borbu. Ali, sigurni smo da ćemo doći do rješenja”, pojasnio je Lakić.

Sanel Buljubašić, direktor “Elektroprivrede BiH”, naveo je da mu je žao što još uvijek nisu postigli dogovor sa sindikatima.

“Moram još jednom da ponovim, u posljednjih pet mjeseci prihodi u RMU Zenica bili su tri miliona, a same plate su koštale 10,1 milion KM. Mi smo pomagali rudniku, ali u ovom trenutku zaista nismo u mogućnosti da isplatimo ove dvije plate. Ali, mi nastavljamo da razgovaramo”, kazao je Buljubašić

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno