Connect with us

Društvo

ISTINA O PORJEKLU EMIRA KUSTURICE: “Otac se zvao Murat, ali je prije svega bio Srbin”

Reditelj Emir Kusturica jednom prilikom progovorio je o svom ocu, porijeklu, ali i krštenju.

Bosanskohercegovački književnik i scenarista Abdulah Sidran preminuo je u subotu, 23. marta u 80. godini. Poznat je, između ostalog, po kultnim saradnjama s rediteljem Emirom Kusturicom na ostvarenjima “Sjećaš li se Doli Bel” i “Otac na službenom putu”, ali i svađi koja je kulminirala nakon Kusturične izgradnje Andrićgrada. Upravo zato oproštajna poruka koja je privukla najveću pažnju javnosti, bila je ona kojom se obratio Emir Kusturica.

Reditelj je izjavio za Srnu da, iako je Abdulah Sidran njega davno sahranio, evo on živ i zdrav izražava žaljenje zbog njegove smrti. Kusturica i Sidran su 80-ih godina, bili vrlo uspješan filmski tandem, a nakon dobijanja Zlatne palme u Kanu za film “Otac na službenom putu”, bili su upisani zlatnim slovima u jugoslovensku kinematografiju. Sidran je svojevremeno govorio o saradnji sa Kusturicom, te zamjerkama koje je režiser imao na njegov račun.

“Njemu je sigurno dosta tog belaja da me kupi iz kafane, da mi ne da da popijem, da me vodi za ruku u hotel. Sjećam se kada smo radili scenario ‘Oca’ da me je zaključavao u jednom dubrovačkom hotelu da ne bih slučajno kliznuo i našao se u ambijentu lokala”, rekao je tada Sidran.

Kusturica je još prije početka rata izabrao svoju stranu. U intervjuu za Vreme iz 2011. godine progovorio je, ne direktno, ali je ipak otkrio da je u jednom trenutku vjerovao da je Slobodan Milošević imao viziju, a sve to zahvaljujući ocu sarajevskog režisera.

“Povjerovao sam, između ostalog, i što je moj otac Murat, koji je bio stub moje životne arhitektonike govorio: ‘Da nema Miloševića, nas partizane bi zapišavali po ulicama’. Ne zaboravite da je to bilo vrijeme kada je Vuk Drašković, kao vodeći opozicionar, poručivao da će svako ko Raškom zemljom bude nosio turski, ili bilo čiji drugi barjak osim srpskog, ostati i bez ruke i bez barjaka. Htio sam čak i da istetoviram Miloševićev lik na ramenu. Volio sam da mogu tako nekome intenzivno da pripadam, ali on nije do kraja ispunio tu moju želju da vodi zemlju koju volim i kojoj pripadam, i koja me do kraja stavlja pod nečiji autoritet. On nije bio taj”, rekao je Kusturica tada, prenosi pressmediabih.com.

Sidran je za Murata Kusturicu, sa kojim se družio, tvrdio da je član neke obavještajne službe (UDBA ili KOS), te da mu je posao novinara zapravo bio fiktivan. Nakon okončanja rata, Abdulah i Emir su se susreli 2010. godine u Goraždu.

Ono što je našoj javnosti poznato je da je Kusturica 2005. godine promijenio vjeru. Krstio se u pravoslavnom manastiru Savina, nedaleko od Herceg Novog. Tvrdio je da je njegov otac Murat bio ateista, a da se izjašnjavao kao Srbin.

“Otac je prije svega bio zagledan u ideale. To je izvor mog identiteta. Moj otac se zvao Murat, ali on je prije svega bio Srbin, čak i više od onoga što moj ukus može da primi. Drugi aspekt, kulturološki, mnogo je značajniji, jer se i Andrić, koji je moj literarni i filozofski ideal, vezao za ovu stranu, ona stradava najviše i kada čovjek bira gdje će, logično je da je uz one kojima je najteže. To je bila moja odluka. Tu odluku sam donio kada sam shvatio da je nemoguće biti Jugoslaven. Moja ideja krštenja je bila više socijalnog porijekla, jer je moje shvatanje religije bilo uspostavljeno više na nivou kulture religioznosti, tako da mi pripadanje tradiciji nije teško palo”, rekao je Kusturica jednom prilikom.

Govoreći o svojim precima, istakao je da je njegova porodica djelimično preobraćena u islam, “ali su i dalje praktikovali pravoslavlje”. On je prihvatio pravoslavlje i uzeo kršteno ime Nemanja 2005.

“Moja porodica djelimično je preobraćena u islam, ali je i dalje praktikovala pravoslavlje. Niko u mojoj porodici nije ispovijedao islam. Ja nisam preobraćen, ja sam samo kršten. Moja predviđanja su da smo mi hrišćani na ivici istrebljenja. Kada sam kršten, hrišćanstvo nije bilo u dobroj poziciji, ali pošto vjerujem u kulturu, vjerujem i u Boga. Vjerujem da se on javlja kroz kulturu”, istakao je Kusturica svojevremeno za armenpress.am otkrivši da su mu preci 250 godina bili muslimani, ali da su prije toga bili pravoslavni hrišćani.

Društvo

BAJKERI U DONJOJ GRADINI! Odali počast jasenovačkim žrtvama

Bajkeri iz Republike Srpske i Srbije posjetili su danas Spomen-područje “Donja Gradina” u Kozarskoj Dubici, gdje su na Grobnom polju Topole položili vijence i odali počast svim stradalim u ustaškom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Riječ je o četvrtoj pokloničkoj vožnji bajkera u Donju Gradinu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Predsjednik Moto-kluba “Sveti Georgije” iz Prijedora i suorganizator skupa Duško Karlica rekao je da su bajkeri simbolično tiho i u miru došli u Donju Gradinu kako bi se poklonili nevinim žrtvama posrnule ideologije, te još jednom ukazali da je Dan pobjede nad fašizmom najznačajniji istorijski datum.

“I ove godine okupili smo veliki broj učesnika. Obaveza svih nas, ne samo bajkera, jeste da dođemo na ovo mjesto i da se poklonimo žrtvama. Svijet i javnost moraju da znaju kakvo stradanje i kakvo se monstruozno pogubljenje ovđe desilo”, rekao je Karlica novinarima.

Istok Briševac iz moto-kluba “MC Srbi” rekao je da su članovi tog kluba u Donju Gradinu, mjesto velikog stradanja Srba, došli da odaju počast nevinim žrtvama u vrijeme pritisaka da se srpski narod proglasi genocidnim, iako je nad Srbima izvršen genocid.

“Ne smijemo zaboraviti da je ovaj zločin počinio ustaški režim i njemački fašisti upravo na ovom mjestu”, rekao je Briševac.

Član Moto-kluba “Čopor” iz Kozarske Dubice Mićo Pilipović rekao je da Donja Gradina i fašistički teror ne smiju nikada da se zaborave.

Viši kustos u Spomen-području Donja Gradina Dejan Motl održao je istorijski čas, a u izjavi novinarima naglasio je značaj ovakvih posjeta jer se time doprinosi njegovanju kulture sjećanja.

Bajkeri su danas odali počast članu Moto-kluba “Čopor” Damjanu Kekiću koji je prošle godine tragično nastradao na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška kada se vraćao sa pokloničke vožnje u Donju Gradinu.

Poslije Donje Gradine, bajkeri su posjetili manastir Miloševac, gđe su se pomolili za žrtve zločina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a povremeni slabi lokalni pljuskovi mogući su u centralnim i istočnim predjelima, ponegdje i u Hercegovini.

Do kraja dana, u većem dijelu Republike Srpske i FBiH očekuje se razvedravanje, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Duvaće vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, uz jutarnju temperaturu od osam do 13, na jugu 16, a dnevna će iznositi od 17 do 22, na jugu do 26 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MANJAK LJEKARA U SRPSKOJ: Prijedorski dom zdravlja predlaže da se omogući zapošljavanje penzionera

Dom zdravlja Prijedor uputio je Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prijedloge za prevazilaženje manjka ljekarskog kadra, kao privremenu mjeru do stabilizacije stanja u tom pogledu.

Ova ustanova suočava se s problemom nedovoljnog broja specijalista porodične medicine i hitne medicinske pomoći, navedeno je izvještaju o radu ove zdravstvene ustanove za 2023. godinu.

Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović rekao je da prijedlozi podrazumijevaju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da se u izuzetnim slučajevima, kao što je nedostatak doktora u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, omogući angažovanje penzionisanih ljekara.

Prema njegovim riječima, dodatni problem koji opterećuje rad ustanova primarnog nivoa jeste mogućnost da doktor medicine neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, i bez obzira na dužinu radnog staža, može da konkuriše za specijalizacije koje raspisuju ustanove bilo kojeg nivoa zdravstvene zaštite.

“Na ovaj način doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada na primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa, pri čemu se ne dovodi u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi – već se obesmišljava projekat porodične medicine jer između ponuđenih specijalizacija doktori uopšte ne razmišljaju o specijalizaciji iz porodične medicine”, istakao je Marjanović.

Nastavi čitati

Aktuelno