Connect with us

Politika

EVO ŠTA SVE ŽELI da nametne Kristijan Šmit

U javnosti se izmjene Izbornog zakona BiH iz kuhinje Kristijana Šmita predstavljaju kao tehničke s ciljem poboljšanja izbornog integriteta, ali nisu rijetki oni koji navode da je suština suprotna.

Predviđena je dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit?

Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta. Mijenjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za jačanje izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući.

– To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo. I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo – kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez mogućnosti da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev. Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima opet CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

– Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK – kaže Perić.

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata.

– Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi – kaže politikolog Vojislav Savić, navodi RTRS.

Šmitovu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni hrvatski politički predstavnici.

– Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci – kaže politički analitičar Јurica Gudelj.

Politika

Ko će SNOSITI ODGOVORNOST? Slučaj „Vijadukt“ pao u zaborav

Ko je kriv za to što je BiH, odnosno Republika Srpska, izgubila 110 miliona KM zbog spora sa slovenačkom firmom Vijadukt u vezi izgradnje hidrocentrale na Vrbasu, kako je došlo do toga i hoće li nego odgovarati? Ovo su izgleda retorička pitanja, iako bi bilo logično da ovakva afera dobije konačni epilog.

Bosna i Hercegovina je po odluci Arbitražnog vijeća u Vašingtonu platila slovenačkoj firmi Vijadukt oko 110 miliona KM (51.388.046,69 evra i 6.024.881,66 dolara). Plaćanje je izvršeno nakon oduke Kristijana Šmita.
Prije plaćanja, pa i nakon nametanja odluke javnost je brujala o ovom slučaju, a kada su Slovenci naplatili svoje – svi ćute.

Politička situacija, presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izbori i referendumi, bacili su u drugi plan sva sporna pitanja koja su mjesecima zaokupljala pažnju javnosti, pa između ostalog i aferu Vijadukt.

Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rekao je da je jasno da se ovdje radi o ogromnoj muljaži i otimačini 110 miliona KM.

– Vidimo da se preko vrlo čudnih računa ta transakcija, nažalost, desila. Na potezu su tužilaštva u BiH, a posebno tužilaštva u Republici Srpskoj, i trebaju pod hitno izdati naredbu o otvaranju istražnih radnji, saslušati sve koji su bili uključeni u ovu pljačku, kako sa strane Vijadukta tako i sa strane Vlade Republike Srpske koja je izgubila spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu – naglasio je Borenović.

On smatra da treba procesuirati „sve te likove, a posebno domaće pomagače koji su mutnim radnjama u zadnjih desetak godina omogućili Vijaduktu da dođe do ovog nevjerovatnog iznosa a da skoro ni feninga nisu uložili“.

– Mi smo ovu aferu otvorili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije PD PS BiH, održali javna saslušanja, došli do brojnih saznanja i materijala, predložili zaključke koje je Predstavnički dom usvojio i zatražili hitno postupanje pravosudnih institucija za ovaj očigledan primjer korupcije. Sve materijale i naša saznanja smo dostavili Tužilaštvu BiH.

Republici Srpskoj je kroz ovu aferu Vijadukt oteto 40 vrtića i škola, jer se toliko škola i vrtića za taj iznos moglo napraviti, da više ne slušamo vijesti da je 2.500 mališana u Banjaluci ili u nekim drugim mjestima ostalo bez mjesta u vrtićima – rekao je Borenović.
Dodao je da su evidentni tišina i ćutanje u vladajućim strukturama, niko iz SNSD-a ni riječi da progovori nakon što je prebačeno 110 miliona KM Vijaduktu.

– Ćuti SNSD, Dodik, Amidžić…ko zaliveni, ni riječi…mi nastavljamo vršiti pritisak na pravosuđe, moraju se procesuirati i pohapsiti svi odgovorni za ovu sramnu otimačinu narodnog novca – istakao je on.

Srđan Traljić iz Transparensi Internešnala BiH smatra da pravosudne institucije sada treba da daju odgovor javnosti i građanima ko je kriv za toliku štetu. On smatra da se cijeli slučaj mogao riješiti daleko jeftinije, ali da je, umjesto toga, spor završio gubitkom arbitraže.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi sve – od toga ko je potpisao štetan ugovor, do onih koji su ga raskinuli, kao i ko je dodijelio koncesije za HE Bočac Elektroprivredi RS, čime je onemogućena realizacija prethodne koncesije.

– Treba provjeriti i ko je dozvolio da dug naraste do ovih razmjera i da izgubimo arbitražni spor – naglasio je Traljić.

On je ocijenio spornom i odluku OHR-a da se sredstva za isplatu namire iz namjenskih prihoda od putarina, koje su građani plaćali za izgradnju i održavanje autoputeva.

– To obesmišljava zakon o akcizama, koji jasno propisuje da su ta sredstva namjenska. Znamo da su političari ta pravila ranije kršili, ali da to sada radi i visoki predstavnik – zaista je neshvatljivo – rekao je Traljić, podsjećajući da se radi o novcu iz rezerve od 10% koji godinama nije mogao biti raspoređen jer je Federacija BiH tražila više novca.

Kako je dodao, ovom odlukom OHR-a izabrano je “bezbolnije rješenje” na koje se vlast u RS neće buniti, jer ta sredstva nisu bila ni planirana u budžetu.
Govoreći o očekivanjima od pravosuđa, Traljić je bio pesimističan.

– Naša iskustva su prilično negativna. Rezultati procesuiranja korupcije, posebno visoke, su porazni – jedna ili dvije presude po tužilaštvu godišnje. U zemlji koja je druga najgora u Evropi po stanju korupcije, to je nedopustivo – istakao je on.

Traljić smatra da, s obzirom na dosadašnji rad pravosuđa, nije realno očekivati da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog, ali da je nužno insistirati na reformama i da pravosuđe počne rješavati velike afere.

– Problem je što jedna afera u BiH brzo potisne drugu – tako su i presuda i vanredni izbori u RS bacili u sjenu slučajeve Vijadukt i zgrade Uprave za indirektno oporezivanje – zaključio je Traljić.

Dodao je da vjeruje da će i neke druge afere, koje se u BiH nižu kao na traci, u drugi plan baciti sve to, kao i da se javnost jednostavno umorila i izgubila vjeru da se bilo šta može promijeniti.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

FINANSIJSKI SISTEM BiH? Vidović kaže da ga više NEMA

O finansijskom sistemu BiH ne treba ni razgovarati, jer više i ne postoji, poručila je u našem Јutarnjem programu ministarka finansija Republike Srpske i član Fiskalnog savjeta BiH Zora Vidović.

Podsjetila je da je Fiskalni savjet usaglasio budžet za 2025. godinu i to je podržao Savjet ministara.

– I sada imamo dva člana Predsjedništva BiH koji preglasavaju srpskog člana sa namjerom da povećaju budžet. Žele da se poveća budžet za Oružane snage BiH za 60 miliona KM. Ko uopšte napada BiH? – istakla je Vidovićeva.
Naglasila je da je posebna tema kultura.

– Kultura je u nadležnosti entiteta i to je definitivno kršenje Ustava. Nadam se da ovo neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH – jasna je Vidovićeva.

Naglasila je da ako se usvoji ovakav budžet, da će doći do urušavanja finansijskog sistema BiH.
Podsjetila je i na djelovanje Kristijana Šmita.

– Nelegalni Šmit je odredio da se sredstva za “Vijadukt” prebace na Kanalka ostrva, koja su primjer of-šor zone. On je to uradio bez ikakve odgovornosti. I našao se neko ko će to izvršiti, to nije normalno – poručila je Vidovićeva.

Navela je da su to sve sredstva građana.

– Iz tih sredstava se grade putevi koje koriste svi građani. Čak se čudim i da FBiH sve to prihvata – navela je Vidovićeva.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Vlast Srpske će iskoristiti referendum SAMO KAO ANKETU”

– Moja pretpostavka je da će vlast još jednom iskoristiti referendum kao anketu, te da ćemo dobiti odgovor koji znamo i bez održavanja referenduma, rekao je Nenad Vuković (PDP), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
Kako navodi, s obzirom da se neki čude zašto do sada nema u najavi sjednice NSRS, rekao bih da je odgovor da predstavnici vlasti čekaju da bude poznat datum prijevremenih izbora kako bi u odluci o referendumu podesili datum održavanja na 7 ili 15 dana prije tog datuma.

“To je oprobani recept koji je SNSD patentirao 2016. godine i vjerujem da će ga ponoviti i ovaj put. Tada su uspjeli prevariti veliki broj birača sa tom, kako su je oni kasnije nazvali “anketom”, navodi Vuković i dodaje:
“Danas, poslije niza neprovedenih zakona i zaključaka, poslije brojnih obmana i prevrtljivih stavova po najvažnijim pitanjima, neće biti lako predstavnicima vlasti da ubjede narod da je referendum ključan i važan.”

Iz krugova rukovodstva SNSD-a dolaze informacije, kako navodi, da već licitiraju sa imenima kandidata svoje stranke na prijevremenim izborima dok sa druge strane plasiraju u javnost priče da ne treba prihvatiti izbore ukoliko budu raspisani.

“To podsjeća na prošlu godinu kada su govorili da neće učestvovati na lokalnim izborima koje CIK raspiše pa su, naravno, kao što će vjerovatno biti i sada, učestvovali.

Sve to potvrđuje sumnje da priče o potrebi da se narod na referendumu izjasni su opet u interesu pripreme vlasti za prijevremene izbore”, poručio je Vuković.

Zbog toga, kako ističe, imamo razloga reći da je u pitanju zloupotreba referenduma što je suprotno svim patriotskim porukama kojima nas obasipaju predstavnici vlasti svakodnevno.

Dakle, smatra Vuković, teško je razgovarati i o najvažnijim temama za Republiku Srpsku sa onima kojima se ne može vjerovati, koji su izigrali puno prilika i čija riječ ne znači ništa.

“Veliku je štetu napravio SNSD što je devalvirao referendum kao jednu od najvažnijih političkih riječi za Srpski narod u Republici Srpskoj”, jasan je on.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno