Dok se ime Gorana Marjanovića, poznatog pod nadimkom Mućak, dugi niz godina spominje u lokalnim krugovima, postavlja se ključno pitanje: kako je došao do svog bogatstva i političkog uticaja? Iako se danas bez srama predstavlja kao spasitelj Prijedora, svi znaju da iza ove fasade stoje kontroverze i dugogodišnje pogodovanje.

Kako je sve počelo: period Marka Pavića

Tokom mandata Marka Pavića kao gradonačelnika Prijedora, Marjanović je bio ključna figura u lokalnoj politici. Njegova uloga u projektima poput rekonstrukcije gradskog trga i poboljšanja vodosnabdijevanja u prigradskim naseljima od samog početka izazivala je podozrenje. Iako su projekti najavljivani s velikim optimizmom, rezultati su bili daleko od očekivanih.

Rekonstrukcija trga pretvorila se u višegodišnji fijasko, uz konstantna kašnjenja i prekoračenja budžeta. Projekti vodosnabdijevanja, koji su trebali donijeti olakšanje naseljima poput Tukova i Donje Dragotinje, ostali su samo na papiru.

„Već tada je bilo jasno da se više vodi računa o interesima pojedinaca nego o potrebama građana,“ kaže Stanislav, dugogodišnji stanovnik Prijedora.

Sadašnja slika: “spasitelj” ili arhitekta problema?

Nakon što je Slobodan Javor preuzeo funkciju gradonačelnika, Marjanović je zadržao svoj uticaj, proširujući ga na gotovo sve sfere lokalne uprave od uređivanja plaže, održavanja puteva, do čišćenja septičkih jama. Danas se Marjanović javno prikazuje kao ključna figura u svim važnim projektima, od infrastrukturnih radova do kulturnih događaja.

“Svaki ugovor, tender, odluka – sve prolazi kroz ruke Gorana Marjanovića. Kako je moguće da jedan čovjek ima toliku moć?” pita se Jelena, stanovnica Prijedora.

Kontroverze oko imovine i poslova

Dok se predstavlja kao čovjek koji radi u interesu Prijedora, brojni izvještaji ukazuju na drugačiju sliku. Prema tvrdnjama opozicije, Marjanović je godinama koristio svoju političku poziciju kako bi stekao značajnu imovinu i osigurao unosne poslove za svoje bliske saradnike. Njegovo ime veže se uz višemilionske projekte koji su završili kao debakli ili su ostavili trajne posljedice na gradski budžet.

Političko zapošljavanje i stranačko pogodovanje

Jedna od najvećih kritika na račun SNSD-a, ali i samog Marjanovića, odnosi se na zapošljavanje po stranačkoj liniji. U gradskim institucijama i javnim preduzećima, prema tvrdnjama opozicije, mjesta su rezervisana isključivo za članove SNSD-a i njihove porodice.

Dok Mućak pokušava da se prikaže kao ključna figura u razvoju Prijedora, ostaje mnogo pitanja bez odgovora. Kako je stekao toliku imovinu? Zašto se čini da sve odluke u gradu zavise od njega? I, najvažnije, dokle će građani Prijedora trpjeti ovakav način vođenja politike? Predstojeći izbori mogli bi biti prekretnica u odlučivanju o sudbini ovog grada.

Banjaluka24

Tužilaštvo BiH već neko vrijeme vrši provjere u vezi sa prodajom državne imovine na Jahorini. Riječ je o prodaji 56 duluma zemlje koje je Vlada RS prodala firmi “Drvo-export” iz Teslića čiji je vlasnik SNSD-ovac Srđan Klječanin.
Ustavni sud BiH je utvrdio da Vlada Republike Srpske, odnosno Radovan Višković kao premijer i Denis Šulić kao ministar Ministarstva trgovine i turizma RS nisu izvršili odluku Ustavnog suda.

U skladu sa pravilom Ustavnog suda BiH, to rješenje je dostavljeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom.
Prije godinu dana predmet je formiralo i Pravobranilaštvo BiH, a vlasnik firme “Drvo-export” Srđan Klječanin u tom periodu je za Klix.ba kazao da “ima garancije Vlade RS-a da je zemljište 1/1”.

“… Nama ako je neko nešto prodao, iza toga stoji garancija. Mi smo uzeli imovinu države. Šta god smo tražili od papira, dostave nam. 1/1 imovina na njima (RS, op.a.). Šta mi imamo biti u nezgodnom položaju, neka oni to rješavaju.

Mi smo od njih kupili, pare idu u budžet. Tražili smo garancije i dužni su nam dati garancije”, mišljenja je SNSD-ov odbornik koji na Jahorini planira graditi hotele i apartmanska naselja.

On je zemljište kupio za 41 milion KM.

Klječanin nije želio odgovoriti na pitanje da li je svjestan da je 56 duluma zemlje koje je kupio pod zabranom raspolaganja odlukom OHR-a već je samo poručio da je bio raspisan javni poziv na koji se prijavio i da će odluku o svemu donijeti Vlada RS.

Iz OHR-a tada su pozvali nadležne institucije u BiH za poduzimanje potrebnih pravnih radnji u cilju zaštite državne imovine.

“Odjeljenje visokog predstavnika je u više navrata upozoravao potencijalne investitore i kupce državne imovine koja je pod zabranom raspolaganja na moguće negativne pravne posljedice.”

Indikativno je da se danas oglasio i direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Dragan Stanković koji je već neko vrijeme pod američkim sankcijama.

On je kazao da “političko Sarajevo pokušava da otme imovinu RS, ali da republičke institucije to neće dozvoliti.”

Stanković, čovjek sa crne američke liste, zaboravlja na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Država je Bosna i Hercegovina, a entiteti su Federacija BiH i Republika Srpska.

(Klix) Foto: Arhiv

Prošlo je tačno 100 dana od lokalnih izbora. Obično se za 100 dana pravi prvi presjek i sumiraju rezultati rada a u Banjaluci se nismo pomjerili sa mrtve tačke.

Rekao je ovo odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović kojeg je gradonačelnik Draško Stanivuković predložio za predsjednika Skupštine grada.

-Nažalost, ponašamo se kao da je još uvijek izborna kampanja. Izbori su završeni i treba se pomiriti sa njihovim rezultatima. Građani, očigledno zadovoljni prethodnim mandatom, su htjeli da Draško Stanivuković bude i dalje gradonačelnik Banjaluke. Takođe, treba uvažiti činjenicu da je SNSD stranka sa najvećim brojem odbornika i da sa koalicionim partnerima iz prethodnog mandata i sa republičkog nivoa mogu formirati skupštinsku većinu.
Kako slušamo iz njihovih izjava oni to ne žele. Kažu da je gradonačelnik nesposoban da napravi većinu. Ovdje se ne radi o sposobnosti ili nesposobnosti nego o izbornom rezultatu – kazao je Milanović.

Dodaje da je svaki pokušaj i prijedlog naišao na odbijanje.

-Čuli smo šta sve neće, možda je vrijeme da čujemo konačno šta hoće. Za 20 dana ističe zakonski rok za formiranje banjalučke skupštine. I imamo dva moguća rješenja. Da SNSD shvati da inat politika koju provodi ne donosi korist nikome pa čak ni njima i da se predomisle, naprave skupštinsku većinu i izaberu rukovodstvo skupštine. A drugi je da opet SNSD preko svojih stranačkih kolega sa republičkog nivoa, iz Vlade i Narodne Skupštine dogovore raspuštanje banjalučke skupštine i imenuju Privremeni organ koji će obavljati poslove skupštine do održavanja prijevremenih izbora – rekao je Milanović.

Ističe da je nekorektno držati Skupštinu u blokadi i kažnjavati građane Banjaluke jer možda nisu glasali kako se njima dopada.