U javnosti se izmjene Izbornog zakona BiH iz kuhinje Kristijana Šmita predstavljaju kao tehničke s ciljem poboljšanja izbornog integriteta, ali nisu rijetki oni koji navode da je suština suprotna.

Predviđena je dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit?

Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta. Mijenjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za jačanje izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući.

– To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo. I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo – kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez mogućnosti da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev. Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima opet CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

– Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK – kaže Perić.

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata.

– Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi – kaže politikolog Vojislav Savić, navodi RTRS.

Šmitovu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni hrvatski politički predstavnici.

– Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci – kaže politički analitičar Јurica Gudelj.