Društvo
PROIZVODI KOJI SU ZABRANJENI U EU još se mogu naći na policama u BiH
Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.
Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.
– Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH – navodi se u ovoj informaciji.
Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.
– Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta – navodi se u informaciji Agencije.
Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.
– Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno – navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.
Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.
On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.
– Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama – rekao je Hajrić za “Nezavisne”.
Nezavisne
Društvo
Veći minimalac će podići cijene svega: DA LI SLIJEDE OTKAZI?
Nakon što je u ponedjeljak donesena odluka o povećanju minimalne plate za narednu godinu, naši sagovornici ističu da nakon ove odluke građane Srpske očekuju više cijene svih proizvoda i usluga, ali sigurno je da će u nekim firmama doći i do otkaza.
Naime, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao je nakon sastanka Socijalno-ekonomskog savjeta Republike Srpske da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.
“Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.
Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.
Ekonomista Milenko Stanić ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.
“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.
Dodao je da što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.
“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.
“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je Stanić.
Da će rast minimalne plate negativno uticati na privredu Srpske koja je već u jako lošoj situaciji kaže i Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente.
“Mislim da povećanje minimale plate za 10 odsto nije dobro, jer privreda je u jako lošoj situaciji te ionako loše poslujemo u ovoj godini. Partneri se okreću onim tržištima koja imaju jeftiniju radnu snagu”, kazao je Pazurević.
I Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da svako pomjeranje u troškovima poslovanja utiče na cijene, a rast minimalne plate i te kako utiče.
“Vjerovatno će u ugostiteljskim objektima morati doći do poskupljenja”, kazao je Kurtinović i istakao da je životni standard građana jako nizak pa sa višim cijenama još više upadaju u težak period.
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, napomenuo je da su poslodavci imali prijedlog o najnižoj plati sa nešto nižim ciframa nego što je to postignuto, ali da su prihvatili ponuđeni prijedlog, međutim da “nije bilo jednostavno”.
Kada je riječ o nekvalifikovanoj radnoj snazi i onoj koja ima završenu srednju trogodišnju školu, Škrebić je naveo da će po 50 KM biti bez poreza i doprinosa.
“To znači sa 900 KM nekvalifikovani radnik ide na 1.000 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa, isto to važi za kvalifikovanog, sa 950 KM ide na 1.050 KM, ali je 50 KM bez poreza i doprinosa. Sve ostale kategorije se plaćaju puni porezi i doprinosi, srednja, viša i visoka stručna sprema”, rekao je Škrebić.
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, rekao je da će najniže plate biti povećane u rasponu od 10 do 11,5 odsto i da je za Sindikat važno što su razdvojene viša i visoka stručna sprema.
“Na visokoj stručnoj spremi smo imali neko najveće povećanje plata. Za Savez sindikata je važno naglasiti da ovi iznosi u svakom slučaju nisu dovoljni i da se treba konstantno raditi na povećanju svih plata ukoliko želimo da sačuvamo radnike i da povećamo standard građana”, naveo je Stanković.
Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, nakon rasta minimalne plate na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva, jer rast plata ne prati rast penzija.
“Oni su najugroženija kategorija jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanja zaposlenih”, kazao je Stanić.
Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.
Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.
Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.
Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.
Ona ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.
“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.
Društvo
ŽIVOT NA RATE: Građani BiH nasuprot razvijenog svijeta
Kvalitetno zaduživanje podrazumijeva kredit koji ne ugrožava osnovne troškove života, već služi unapređenju standarda.
Stručnjaci za finansije ističu da kvalitetno zaduživanje podrazumijeva kredit koji ne ugrožava osnovne troškove života, već služi unapređenju standarda, bilo kroz ulaganje u obrazovanje, nekretninu ili posao. Zaduženje bi, kažu, trebalo biti planirano, uz stabilne prihode i realnu procjenu mogućnosti otplate.
Život na kredit nije novost i u razvijenim zemljama i u Bosni i Hercegovini ljudi kupuju stanove, automobile ili opremu “na rate”.
Ali razlika je ogromna u tome kako i zašto se zadužuju. Dok građani razvijenih zemalja koriste kredite da unaprijede kvalitet života, mnogi u BiH ih uzimaju kako bi ga uopće održali.
Kamate i uslovi zaduživanja
U razvijenim zemljama krediti su dugoročno povoljni, s niskim kamatama i jasnim pravilima. Potrošači su zaštićeni, a promjena banke ili refinansiranje često su jednostavni i bez velikih troškova.
U BiH su kamate znatno više, a dodatne naknade i osiguranja povećavaju ukupnu cijenu svakog kredita. Građani tako plaćaju više, iako raspolažu s manje.
Plate i sigurnost primanja
Razliku stvara i visina primanja. U zemljama poput Njemačke, Austrije ili Švedske, prosječna plaća omogućava urednu otplatu kredita, uz prostor za štednju i normalan život.
U BiH mnogi kredite uzimaju jer im plaća ne pokriva ni osnovne potrebe, pa su rate često jednake trećini ili čak polovini mjesečnih prihoda.
Namjena kredita
Na Zapadu se krediti uzimaju radi ulaganja poput kupovine nekretnine, automobila, obrazovanja ili razvoja posla.
U BiH se potrošački krediti najčešće koriste za “pokrivanje mjeseca”. Plaćanje režija, školarina, popravki ili liječenja. Dok jedni kreditom grade budućnost, drugi kreditom gase sadašnjost.
Psihološki pritisak
Psihološki pritisak takođe je neuporediv. U razvijenim društvima kredit je alat finansijskog planiranja, a postoje i programi pomoći, refinansiranja i zaštite od deložacije.
U BiH je kredit često sinonim za stres. Kašnjenje od nekoliko dana donosi opomene, kamate i prijetnje izvršitelja. Mnogi žive s osjećajem stalne nesigurnosti.
Ekonomsko okruženje
Stabilna ekonomija, niska inflacija i jake institucije u razvijenim zemljama čine zaduživanje predvidljivim.
U BiH, svaka promjena kursa, cijena ili kamatnih stopa može poremetiti kućni budžet. U takvom sistemu, kredit nije samo obaveza — već i rizik.
Podsjetimo prema najnovijim podacima iz ove godine, građani BiH su ukupno zaduženi oko 13,8 milijardi konvertibilnih maraka, od čega čak 9,9 milijardi KM otpada na nenamjenske potrošačke kredite.
Društvo
CBBIH PODSJEĆA! Ako imate ove novčanice – zamijenite ih do kraja 2025. godine!
Centralna banka (CB) BiH podsjeća građane da ne zaborave zamijeniti pojedine novčanice koje su povučene iz opticaja i prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja 31. decembra 2024. godine.
Iz Centralne banke navode da su u pitanju novčanica konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj od 1998. do 2009. godine.
“Zamjenu navedenih novčanica, nakon što su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini obavljaju komercijalne banke u Bosni i Hercegovini, zaključno sa 31. decembrom 2025. godine. Pozivaju se građani koji posjeduju ove novčanice da obave zamjenu u komercijalnim bankama do 31. decembra 2025. godine, jer komercijalne banke imaju široku poslovnu mrežu koja je dostupna širom BiH”, navode iz Centralne bamke BiH i dadaju da će nakon isteka roka za zamjenu u komercijalnim bankama, zamjenu obavljati Centralna banka Bosne i Hercegovine na lokacijama u Sarajevu i Banjaluci, u roku od 10 godina, počev od 1. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.
“Centralna banka će do kraja godine objaviti akt kojim će regulisati postupak zamjene novčanica kod Centralne banke od 2026. godine, o čemu će se obavijestiti javnost”, dodaju oni.
Svi podaci o novčanicama koje se povlače iz opticaja i prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja dostupni su na internetskoj stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine https://www.cbbh.ba u kategoriji Novac/Novčanice KM koje su povučene iz opticaja i prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja i Zamjena gotovog novca KM neprikladnog za opticaj.
Za sve dodatne informacije vezano za postupak zamjene novčanica, pitanja se mogu poslati na e-mail: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212.
-
Zanimljivosti2 dana agoĐAJIĆU POZLILO kad je vidio Stanivukovićev skup u Boriku! “Ja sam davao i ČORBU I PJEVALJKU, ali naš narod…”
-
Politika3 dana agoĐAJIĆEVI LJUDI GLUME AKTIVISTE JELENE TRIVIĆ! Nikad jača sprega Narodnog fronta i SNSD-a (FOTO)
-
Politika2 dana agoSNSD “JEDE” SVOJU DJECU! Dodik i Cvijanović pristali na smjenu Košarca i Amidžića?
-
Politika1 dan agoDODIK DAO ZADATAK SELAKU: “Vrati pravosuđe u Srpskoj ili povuci radikalne mjere!”
-
Hronika2 dana ago“Vozač (24) iz BiH je UHAPŠEN”! Dačić nakon nesreće u Beogradu u kojoj je poginuo POLICAJAC SA SUPRUGOM I SINOM
-
Politika2 dana agoPREBACIVANJE LOPTICE! Dodik zabrinut zbog situacije u Srbiji?
-
Svijet1 dan agoDva američka vojnа aviona pala u pola sata! Tramp: “NEŠTO JE VEOMA ČUDNO!”
-
Politika2 dana agoBlanuša RASPLAKAO Petrovića (VIDEO)
