Connect with us

Društvo

JAGNJETINA ČIST LUKSUZ! Kilogram košta čak 75 KM

Iako se sve rjeđe može pronaći u mesnicama, a mnogi građani je zbog cijene ne mogu priuštiti, ipak, potražnja za domaćom jagnjetinom u mesnicama je itekako izražena.

Međutim, cijena tog mesa, koje je za mnoge delicija, nikad nije bila viša, pa su brojni građani šokirani činjenicom da se jagnjetina u pojedinim mesnicama ovih dana prodavala po cijeni od čak 30 KM po kilogramu.

Prije dvije godine cijena tog mesa je bila dvostruko niža.

Domaći uzgajivači jagnjetinu prodaju po cijeni između 23 i 25 KM po kilogramu žive vage, a, kako su kazali, brojni faktori utiču na takve cijene.

Ovih dana je bila veća potražnja za mladom jagnjetinom zbog katoličkog Uskrsa, a sada je to uoči Ramazanskog bajrama.

“Što se tiče domaćeg tržišta, nažalost, mladih jagnjadi skoro da nema, a prošlogodišnjih nikako. Poznata je činjenica da BiH dosta zavisi od uvoza mesa, gdje se, vjerovatno, bilježe stalna poskupljenja, a što se tiče nas, domaćih proizvođača, sve nas je manje. U posljednje vrijeme, konkretno u Konjicu, znatno je smanjen broj stada ovaca, tako da i to prilično diktira cijenu. Situacija nije dobra, gasi se proizvodnja, uprkos podsticajima, ljudi se ne žele baviti stočarstvom”, kaže Sedin Maksumić iz “Ekoprodukt“ Borci za “Avaz”.

Papreno skupo pečenje
Zbog dramatičnog rasta cijene jagnjetine i jagnjeće pečenje u restoranima, takođe, dostiže rekordne iznose.

Tako je već neko vrijeme u većini restorana jagnjeće pečenje od 60 do 65 KM, a u pojedinima se ta cifra penje i na 75 KM.

Građani BiH se inače sve teže nose s gotovo stalnim rastom cijena hrane, a meso za mnoge postaje luksuz.

U nepunih pola godine cijene junetine i teletine su porasle u prosjeku za 2 KM.

Tako juneći but po kilogramu košta 23 KM, rebra su 12 KM, dok je plećka 19 KM.

Kilogram telećeg buta košta 28 KM, vrata 16 KM, a mljevenog mesa između 14 i 15 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS) koji se odnose na brojno stanje stoke i stočnu proizvodnju u prethodnoj godini, porast se bilježi kod goveda za 1,7 posto, konja za 0,1 posto, peradi za 3,5 posto i košnica pčela za 3,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Smanjenje brojnog stanja je zabilježeno kod ovaca za 2 posto, svinja za 0,9 posto, koza za 1,5 posto i kunića za 6,1 posto.

“U okviru stočne proizvodnje, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je pad proizvodnje kravljeg mlijeka za 3,2 posto, ovčijeg mlijeka za 2,1 posto, kozijeg mlijeka za 0,3 posto, proizvodnje neprane vune za 3,7 posto, jaja za 1,9 posto i proizvodnje meda za 17,9 posto”, podaci su FZS, piše “Avaz”.

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno