Iako se sve rjeđe može pronaći u mesnicama, a mnogi građani je zbog cijene ne mogu priuštiti, ipak, potražnja za domaćom jagnjetinom u mesnicama je itekako izražena.

Međutim, cijena tog mesa, koje je za mnoge delicija, nikad nije bila viša, pa su brojni građani šokirani činjenicom da se jagnjetina u pojedinim mesnicama ovih dana prodavala po cijeni od čak 30 KM po kilogramu.

Prije dvije godine cijena tog mesa je bila dvostruko niža.

Domaći uzgajivači jagnjetinu prodaju po cijeni između 23 i 25 KM po kilogramu žive vage, a, kako su kazali, brojni faktori utiču na takve cijene.

Ovih dana je bila veća potražnja za mladom jagnjetinom zbog katoličkog Uskrsa, a sada je to uoči Ramazanskog bajrama.

“Što se tiče domaćeg tržišta, nažalost, mladih jagnjadi skoro da nema, a prošlogodišnjih nikako. Poznata je činjenica da BiH dosta zavisi od uvoza mesa, gdje se, vjerovatno, bilježe stalna poskupljenja, a što se tiče nas, domaćih proizvođača, sve nas je manje. U posljednje vrijeme, konkretno u Konjicu, znatno je smanjen broj stada ovaca, tako da i to prilično diktira cijenu. Situacija nije dobra, gasi se proizvodnja, uprkos podsticajima, ljudi se ne žele baviti stočarstvom”, kaže Sedin Maksumić iz “Ekoprodukt“ Borci za “Avaz”.

Papreno skupo pečenje
Zbog dramatičnog rasta cijene jagnjetine i jagnjeće pečenje u restoranima, takođe, dostiže rekordne iznose.

Tako je već neko vrijeme u većini restorana jagnjeće pečenje od 60 do 65 KM, a u pojedinima se ta cifra penje i na 75 KM.

Građani BiH se inače sve teže nose s gotovo stalnim rastom cijena hrane, a meso za mnoge postaje luksuz.

U nepunih pola godine cijene junetine i teletine su porasle u prosjeku za 2 KM.

Tako juneći but po kilogramu košta 23 KM, rebra su 12 KM, dok je plećka 19 KM.

Kilogram telećeg buta košta 28 KM, vrata 16 KM, a mljevenog mesa između 14 i 15 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS) koji se odnose na brojno stanje stoke i stočnu proizvodnju u prethodnoj godini, porast se bilježi kod goveda za 1,7 posto, konja za 0,1 posto, peradi za 3,5 posto i košnica pčela za 3,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Smanjenje brojnog stanja je zabilježeno kod ovaca za 2 posto, svinja za 0,9 posto, koza za 1,5 posto i kunića za 6,1 posto.

“U okviru stočne proizvodnje, u odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je pad proizvodnje kravljeg mlijeka za 3,2 posto, ovčijeg mlijeka za 2,1 posto, kozijeg mlijeka za 0,3 posto, proizvodnje neprane vune za 3,7 posto, jaja za 1,9 posto i proizvodnje meda za 17,9 posto”, podaci su FZS, piše “Avaz”.