Ekstremno visoke cijene voća svakodnevna su tema među potrošačima u Republici Srpskoj, kojima ova vrsta namirnica postaje sve više nedostupna.

Naime, kako kažu naši sagovornici, u narednim danima se očekuju prvi plodovi kruške te breskve, čije će cijene biti više nego ranijih godina, a sve zbog smanjenog roda. Na policama širom Republike Srpske porasle su sve cijene voća, pa su i uvijek povoljne jabuke, dostigle cijenu i do četiri marke, a trešnje čak i 20 KM, a kako smo ranije pisali, za kilogram borovnica u marketima treba izdvojiti i do 50 KM.

Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, ističe da će ove godine rodovi voća biti jako smanjeni.

“Mraz je učinio svoje, nismo imali mogućnost ni na koji način da osiguramo i zaštitimo voće”, kazao je Marjanović i istakao da ovo područje Srpske sigurno neće imati voća.

“Mi voćari nikada nismo diktirali cijenu, uvijek su to diktirali uvoz, ponuda i potražnja”, kazao je Marjanović i istakao da su cijene takve kakve jesu, ali dodaje da je u posljednje vrijeme sve poskupilo.

“Naše prodajne cijene zadnjih godina su jako niske, pa je to dovelo do gašenja proizvodnje”, pojasnio je Marjanović i istakao da se u narednom periodu očekuju još više cijene voća, ali dodaje da voćari nikada na to nisu mogli uticati.

“Sada bismo mogli imati bolji plasman, ali nemamo roda”, zaključio je Marjanović.

Da će rodovi pojedinog voća, poput jabuka, šljiva, krušaka, breskvi u Republici Srpskoj ove godine biti mnogo manji od planiranog, što će dovesti do visokih cijena, ali i većeg uvoza smatra i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

“Prošle godine bili su jako loši vremenski uslovi, gdje su proizvođači imali prepolovljenu proizvodnju, tako da je sada na policama marketa u Srpskoj samo uvozno voće pa stoga i ne čude visoke cijene. Tako kilogram jabuka košta i do četiri marke, kilogram breskvi preko šest”, kazao je Dojčinović.

Ističe da će ova godina sigurno biti još gora nego lani, jer, kako kaže, sad imaju umanjenje roda zbog mraza, grada i prekomjernih količina padavina u proljeće.

“Loši vremenski uslovi u proljeće nisu bili samo kod nas, nego u cijeloj Evropi, tako da u ovoj sezoni možemo očekivati dosta manje voća pa samim tim će i cijene biti visoke, koje će na kraju plaćati građani”, kazao je Dojčinović.

Dodao je da voćari ne mogu uticati na cijenu voća u marketima i tržnim centrima jer oni prodaju breskve po 2,50 marke, a kupci je plaćaju po šest-sedam maraka.

“Oni podignu cijenu – dva do tri puta više od one koje plaćaju voćarima”, ističe Dojčinović.

Prema njegovim riječima, Srpska ima malu proizvodnju voća koju su klimatske promjene dodatno umanjile.

“Mali je rod svega, a cijene su takve kakve jesu. Nismo konkurentni jer nemamo velike podsticaje u odnosu na uvoznike. Dolazimo do toga da cijene diktira uvozni lobi”, zaključio je Dojčinović.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da je voće za potrošače postalo luksuz.

“Imamo smanjenu proizvodnju i voća i povrća, uvozni lobi je prejak, a mi sve to pravdamo, kao mi smo potpisali takve ugovore da moramo određene količine uvoziti, ali ne abnormalne koje mi uvozimo dok naši poljoprivrednici bacaju neke proizvode”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su jagode, ali i trešnje ove godine doživjele nevjerovatne cijene, te istakla da to i ne čudi jer građani slabo otkupljuju od naših poljoprivrednika.

“Voće je postalo dostupno samo bogatima”, kazala je Marićeva i istakla da se ljudi vrlo lako odreknu nečega što nije najosnovnije.

Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.

Poražavajuća statistika

Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.

Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.

Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?

Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.

Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:

– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.

– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.

– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.

– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.

Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice

Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.

Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.

Put prema naprijed

Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.

Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.

(Buka) Foto: BN

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u pojednim područjima mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina.

U prvom dijelu dana će biti promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva uslijediće postepeno raslojavanje oblačnosti i biće sunčanije, dok se na jugu očekuje naoblačenje s prolaznom kišom i pljuskom praćenim grmljavinom.
U nastavku dana razvijaće se oblačnost s prolaznim padavinama u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 17, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 27 do 32, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak sjevernih smjerova.