Iako se proteklih sedmica mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na misiju EUFOR “Althea” u BiH, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, otklonio je ovu mogućnost.

On je, naime, u emisiji FACE TV rekao da je u javnosti bilo pokušaja provokacija u vezi s odnosom Rusije prema “Althei”, ali da neće doći do promjene ruskog stava.

“Što se tiče našeg odnosa prema ‘Althei’, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane ‘Althea'”, rekao je Kalabuhov.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će na sastancima u Rusiji tražiti od Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da ta zemlja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra o stanju u BiH stavi veto na vojnu misiju EU.

Na pitanje voditelja šta ako bi u slučaju odlaska “Althee” u BiH mogao doći NATO odgovorio je da je to hipotetička situacija i dodao da “to ne bi bilo baš jednostavno”.

“‘Althea’ je bolji izbor jer ima saglasnost Savjeta bezbjednosti. Mislim da će sjednica biti samo potvrda mandata na još jednu godinu 31. oktobra i naravno kao i uvijek biće spomenuta situacija s nelegitimnim visokim predstavnikom. Ali vidjećemo kako će to biti formalno”, rekao je Kalabuhov.

O razlozima zašto ne bi bilo realno da Rusija stavi veto na EUFOR više smo puta pisali. Jedan od njih se odnosi na mogućnost da u BiH dođe NATO, ali drugi razlog, o kojem se manje govori, je da bi uskraćivanjem mandata EUFOR-u Rusija sama sebi sklonila stolicu u međunarodnim odnosima jer se, kako tvrdi samo rusko rukovodstvo, ta zemlja zalaže za poštovanje međunarodnog prava, a vojna misija u BiH je pokrenuta u dogovoru i sa Rusijom. Osim toga, Rusija želi od Zapada da se poštuju njeni bezbjednosni interesi na području bivšeg Varšavskog pakta, a Jugoslavija nije nikad bila dio tog bloka.

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da Rusiji nije u interesu da se u BiH uspostavi vojna misija NATO.

“Bez obzira na to što bi i dalje ostale iste zemlje i što se ne bi desila suštinska promjena, očigledno je da Moskva ne želi još jednu misiju NATO. Vojnici EUFOR-a koji su tu ne bi čak ni uniforme promijenili, samo bi se promijenio lanac komandovanja. Sve bi ostalo isto, ali bi se to politički drugačije gledalo jer bi to tada bio NATO”, ističe Radić.

On podsjeća da je poslana jasna poruka time što je nedavno KFOR-ova rezerva, koji je NATO misija na Kosovu, vježbala u BiH.

I Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju EU, iako se, kako kaže, svake godine između Dodika i ruskih zvaničnika vode razgovori o tome. U tom slučaju bi, kako ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do bezbjednosnog vakuuma.

“EUFOR ima rezervne snage koje bi u slučaju vakuuma imale ključnu ulogu da popune tu prazninu. To bi bila druga misija i druga namjena i jednostavno puno toga bi se zaista promijenilo u tom nekom funkcionalnom smislu, ali možemo reći da bi na neki način zaista vojnici samo skinuli ambleme EUFOR-a i stavili ambleme misije koju bi imenovao NATO”, rekao je Džebić za “Nezavisne”.

On je podsjetio da je tokom krize u vezi sa hapšenjem Dodika došlo do raspoređivanja dijela rezervnih snaga, te da su u roku od 72 časa u BiH došle padobranske jedinice iz Češke, kao i da bi se u tom slučaju desio sličan scenario. Prema njegovom mišljenju, te jedinice bi u slučaju povlačenja EUFOR-a došle u sklopu misije NATO, a ostalo bi se nastavilo kao i do sada u smislu sprovođenja mandata.

Mandat EUFOR-a je održavanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH kroz implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma.

Prema najnovijim informacijama iz Vlade RS i pojedinih javnih preduzeća, SNSD je naredio opštu mobilizaciju u svojim redovima, kao i u koaliciji, jer su njihove blic analize na terenu pokazale da se većina naroda sprema da glasa protiv nastavka njihovih politika, koje donose nemir, nestabilnost i neizvjesnost.

Ovo je na društvenim mrežama objavio potprtedsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

– Sada je jasno da je SNSD isturio alibi-kandidata Sinišu Karana, samo zato što niko iz rukovodstva Stranke i koalicije nije smio i htio, znajući kakvo je raspoloženje naroda – istakao je Crnadak.

Zato su, tvrdi on, svjesno plasirali priču o kandidatu opozicije kao žrtvi, o nekome ko je fin čovjek, ali je poslan da izgubi, prikrivajući činjenicu da su upravo oni povukli takav potez.

– Željka Cvijanović, Radovan Višković, Sanja Vulić, Luka Petrović, Miroslav Bojić su potpredsjednici SNSD, Srđan Amidžić je generalni, a Igor Dodik organizacioni sekretar SNSD. Zašto najviši funkcioneri SNSD nisu kandidati, čega su se prepali, od čega bježe – pita Crnadak.

Ako je Cvijanović, dodaje on, bila ograničena zbog funkcije koju sada obavlja, šta je sa ostalim članovima najužeg rukovodstva? Šta je sa liderima manjih stranaka iz koalicije?

– Poigravanje sa narodom, koji je sve više na udaru visokih troškova svakodnevnog života, dok se tzv. elita Republike Srpske razmeće nevjerovatnim bogatstvom stečenim korupcijom, očigledno je došlo na naplatu – zaključio je Crnadak.

Portparol Partije demokratskog progresa, Mirjana Radanović, izjavila je danas da novi politički pokret, na čelu sa Draškom Stanivukovićem, predstavlja prekretnicu na političkoj sceni Republike Srpske i važan korak ka neophodnom političkom ukrupnjavanju.

„Ovaj pokret prevazilazi puko sabiranje ljudi i organizacija – on donosi snagu znanja, energije, iskustva i moralne odgovornosti. Vrijeme je za promjene, jer građani traže snažnu i pouzdanu alternativu koja će im obezbijediti bolju budućnost“, istakla je Radanović.

Ona je naglasila da „ova zemlja jeste pravi raj, ali je često u rukama onih koji ne znaju da cijene ono što imamo“.

„Narod danas ne želi podjele na vlast i opoziciju – želi rješenja, a naša je obaveza da ih ponudimo. Zato vjerujemo da je sada trenutak za ovakvo okupljanje, jer Republici Srpskoj treba sigurnost“, poručila je portparol PDP-a.

Prema njenim riječima, lider pokreta Draško Stanivuković više puta je pokazao da ima snagu da pobijedi i hrabrost da ide naprijed.

„Njegove pobjede 2020. i 2024. godine, uprkos brojnim izazovima, najbolji su dokaz da zna u kojem pravcu vodi narod. Ono što je uradio u Banjaluci – od besplatnih mjera do konkretnih projekata koji su promijenili lice grada, pokazalo je da se politika može voditi na drugačiji i bolji način“, rekla je ona.

Radanović je posebno naglasila da ovo nije raspad PDP-a, već naprotiv – njegovo osnaživanje.

„PDP ulazi u novo poglavlje svog političkog djelovanja. Naši ljudi, naše ideje i naš dosadašnji rad biće okosnica jednog šireg zajedništva. To je za dobrobit svih građana Republike Srpske, jer samo udruženi možemo donijeti velike promjene“, poručila je Radanović.