Connect with us

Region

PLANIRATE LI NA OSTROG morate znati nekoliko pravila KOJA SE STRIKTNO POŠTUJU!

Ako vas nanese put do Ostroga, znajte da vas je to pozvao Sveti Vasilije. Tom pozivu se morate odazvati, ali treba da znate i određena pravila ponašanja na ovom svetom mjestu.

Sveti Vasilije Ostroški se smatra strogim i pravičnim svetiteljem. Stoga vjernici sa svih strana sveta dolaze na Ostrog kako bi mu se poklonili. Sa ovog svetog mjesta postoji jedno nepisano pravilo, da se ništa ne ponese bez blagoslova. Čak ni cvijet, kamen ne smijete da ponesete sa ovog svetog mjesta bez dozvole.

StilKurir prenosi priču prema zapisu M. Vekovića:

“Čuda Vasilija Ostroškog nebrojana su, a ovo je jedno od takvih, kada je Sveti Vasilije zaustavio voz koji je kretao sa stanice.

Čim je dvoje ljudi oslobodilo kupe, lokomotiva se upalila i voz je krenuo prema Danilovgradu, a do tada – ni makac!

Bilo je ljeto 1982. godine. Pošli smo iz Sarajeva na poklonjenje velikom svetitelju, Svetom Vasiliju. Poslije cjelivanja njegovih svetih moštiju, molitve i kraćeg zadržavanja u manastiru, spustimo se krivudavim, uskim puteljkom, dole niz ostroške strane.

Najzad, pomalo izgrebani od usputnih kupina i bagrema, stigosmo veseli na željezničku stanicu Ostrog. Supruga sa desetogodišnjim Božidarom i osmogodišnjim Zarijom prva uđe na vrata vagona, ja polako krenuh za njima, kad iznenadno ispred mene stade kondukter.

“Vi iz Ostroga?“, upita nekako poslovno hladno i zagonetno.

“Jesmo, hvala Bogu iz Ostroga i od Svetog Vasilija, slava mu i milost!”

“Jeste li što uzeli od tuda?”, upita.

Ja ostadoh nem pred ovako neočekivanim dočekom i čudnim pitanjem, pa i ja počeh zagonetno: “Ma, kako da nismo. Zar iko iz Ostorga ide prazan? Uzesmo i blagoslov od Svetog Vasilija. Poljubismo njegove svete ruke da nas mimoiđu nesreće i nevidime muke.”

“Čuješ, čoče, odole ga voz neće ni mrdnuti, dok mi ne kažeš, jeste li bez pitanja tamo, iz svetinje uzeli neku stvar da nosite doma?“, to izgovori smrtno ozbiljnog lica.

Ja se naglo uozbiljih i rekoh mu: “Sačuvaj Bože od takve pameti, da iz svetinje nešto otimamo ili krademo. Mi u svetinju nosimo poklone. Nama je porodična sreća i blagoslov sveca miliji od svih stvari na svijetu.”

On mi onda reče mnogo uljudnijim glasom: “Oprosti, morao sam te to pitati, malo pričekaj tu, pa čućeš i zašto”.

Onda strča niz stepenice vagona, rukom mahnu prema mašinovođi ireče mu: “U redu je sve!”

I voz krenu. On me sad raspoloženije uze pod ruku i sa mnom uđe u kupe, naplati karte i poče priču:

“Prije dva dana nismo mogli da krenemo odavde sa ove stanice“.

“A zašto to?!, potrudih se da smireno upitam.

“Ne dade nam Sveti Vasilije! Ništa se ne čudite, ali je ovo živa istina, što ja velim. Ovde na stanicu uđoše čovjek i žena, imahu tu negde oko pedeset godina. Bili su u Ostrogu. Mašinovođa upali, da krene voz – ne može! On izađe iz lokomotive i zagleda mašinu sa svih strana, sve ispravno. Ona nepomična, ka kamen studeni, kao da je neka nevidljiva sila drži.

Mašinovođa onda meni ljutito viknu: “Idi iz vagona u vagon i svi koji su bili u manastir Ostrog neka iziđu iz voza”.

Kad u jednom vagonu to rekoh, neki stariji čovek me poprijeko pogleda pa reče: “Vala smo se mogli nadati svemu i svačemu u ovome vaktu, ali da će doći vreme da nam brane da idemo našem Svetom Vasiliju, e tome jadu se još nismo nadali. Ali ono što je Bog stvorio ljudi ne mogu uništiti.

“Stari, tebi nisam ništa rekao, ti putuješ od Nikšića i idi dalje mirno, ne radi se o tome što ti misliš.”

U susjednom vagonu upitah isto i jedan čovjek i žena rekoše u glas:

“Mi smo bili u Ostrogu!”

“Molim vas, uzmite svoje stvari i izađite iz voza”, rekoh im ozbiljnim tonom. Bez pitanja, bez riječi uzeše svoje putne torbe i izađoše. Čim iz voza izađoše, upali se lokomotiva i naš voz krenu prema Danilovgradu.

Sutra dan evo ti ga opet onaj čovek sa ženom na stanici, čekaju da uđu u naš voz. “Nemojte opet, da zbog vas voz ne može da krene sa stanice.”

“Neće, neće, mi smo bili grešni”, rekoše oni.

“Mi smo bez znanja monaha uzeli bili jednu stvar iz Ostroga, kao za uspomenu, mislili smo. Vratili smo je u manastir i zatražili oproštaj od Svetitelja i ispovjedili se. Vidjeli smo juče dobro kolika je cijena greha. Ali, hvala Bogu i Svetom Vasiliju što su bili ovako blagi prema nama. Što nas nisu ošamarili teškom kaznom”. Govorili su lagano. Svaku su riječ merili.

Oni me naučiše da slušam i vjerujem u čuda“.

„E to su bili čestiti ljudi, kad su imali hrabrosti da lični grijeh javno priznaju“, rekoh ja.

“Jeste, vala, čoče, rekoše to i ponoviše tu priču pred punim vagonom naroda, od kojih su se mnogi u čudu krstili. Vidjeli su kako je svetac branilac pravde i svog manastira”.

I kondukter nastavi: “Ono dvoje još i ovo rekoše: Sada smo dobro utvrdili koliko je Sveti Vasilije veliki i shvatili koliko je grešno i neoprostivo iz svetinje uzimati. Iz svetinje čovjek mora da izađe samo čist, ispoveđen, mirne duše i čiste savjesti, pomiren sa Bogom i ljudima”, završi svoju priču kondukter riječima ono dvoje.

Iz ovoga istinitoga čuda dobar su nauk naučili i oni, a i mi, jer “savjest je kao hiljadu svjedoka“, kaže vizantijska poslovica. I tako, veliki Svetitelj, čija čudesa teku vijekovima i u nedogled idu, ovim čudom daje odgovor na etičko pitanje – ne uzimaj tuđe.

Region

VUČIĆ SE IZVINIO STUDENTIMA “Žao mi je što sam izgovorio neke stvari”

U nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari koje mi je žao što sam izgovorio, kako studentima, demonstrantima i drugim ljudima. Izvinjavam se zbog toga.

Rekao je ovo danas, 31. oktobra, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u obraćanju javnosti povodom godišnjice pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Vučić je rekao da zna da su mnogi i dalje ljuti i da osjećaju nemoć što još nisu određeni krivci za taj užasni događaj, a kamoli kažnjeni.

Dodao da je to i za njega razočaravajuće, ali da su ti procesi komplikovani.

– Mogu da razumem ljutnju porodica. Iskreno se nadam da će na ta pitanja uskoro biti dat odgovor. Važno mi je kako da sprečimo da se tako užasne stvari ponovo dogode ili da bar svedemo šansu za to na najmanju moguću – rekao je Vučić.

“Sutrašnji dan da prođe mirno”
Posao države je, prema njegovim riječima, da štiti svoje građane.

– Godinu dana posle tog užasnog dana mnogi od nas pravili su velike greške, uključujući i mene. Pokazalo je veliki bes. Sprovodili su nasilje nad tuđom imovinom.

U nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari koje mi je žao što sam izgovorio, kako studentima, demonstrantima i drugim ljudima. Izvinjavam se zbog toga. Svoj sam najveći kritičar. Želim da se sutra svako od nas osvrne na stvari koje je rekao ili uradio. Znam da ja hoću – kazao je Vučić.

On je pozvao na dijalog u društvu.

– Moja istinska želja je da sutrašnji dan prođe mirno, s poštovanjem – kazao je on.

Na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine srušila se betonska nadstrešnica, u 11.52 časova.

Na licu mjesta stradalo 14 osoba, od kojih troje djece. Tada su teško povrijeđene tri osobe, od kojih je dvoje kasnije podleglo.

Nakon te tragedija studenti širom Srbije pokrenuli su masovne proteste.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ SE IZVINIO STUDENTIMA: “U nekim trenucima sam rekao neke stvari i žao mi je zbog toga!”

U nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari koje mi je žao što sam izgovorio, kako studentima, demonstrantima i drugim ljudima. Izvinjavam se zbog toga.

Rekao je ovo danas, 31. oktobra,  Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u obraćanju javnosti povodom godišnjice pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.

Vučić je rekao da zna da su mnogi i dalje ljuti i da osjećaju nemoć što još nisu određeni krivci za taj užasni događaj, a kamoli kažnjeni.

Dodao da je to i za njega razočaravajuće, ali da su ti procesi komplikovani.

“Mogu da razumem ljutnju porodica. Iskreno se nadam da će na ta pitanja uskoro biti dat odgovor. Važno mi je kako da sprečimo da se tako užasne stvari ponovo dogode ili da bar svedemo šansu za to na najmanju moguću”, rekao je Vučić.

“Sutrašnji dan da prođe mirno”
Posao države je, prema njegovim riječima, da štiti svoje građane.

“Godinu dana posle tog užasnog dana mnogi od nas pravili su velike greške, uključujući i mene. Pokazalo je veliki bes. Sprovodili su nasilje nad tuđom imovinom. U nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari koje mi je žao što sam izgovorio, kako studentima, demonstrantima i drugim ljudima. Izvinjavam se zbog toga. Svoj sam najveći kritičar. Želim da se sutra svako od nas osvrne na stvari koje je rekao ili uradio. Znam da ja hoću”, kazao je Vučić.

On je pozvao na dijalog u društvu.

“Moja istinska želja je da sutrašnji dan prođe mirno, s poštovanjem”, kazao je on.

Nastavi čitati

Region

KRAJ VIŠEGODIŠNJE AGONIJE! Hrvatska završila prelaz kod Gradiške, BiH spremna za pregovore!

Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.

Nastavi čitati

Aktuelno