Connect with us

Društvo

U NEDJELJU SLAVIMO VASILIJA OSTROŠKOG! Kažu da nema čovjeka kome nije pomogao

Sveti Vasilije Ostroški je praznik koji slavimo 12. maja, a ove godine taj dan pada u nedjelju. Za ovog ostroškog sveca se vjeruje da je najveći čudotvorac, dok u srpskom narodu se njegovo ime ne spominje bez riječi “Slava mu i milost”.

Kada odete na Ostrog, vidjećete kolonu ljudi koji strpljivo čekaju da cjelivaju mošti sveca koji i dalje hoda među nama, a u toj koloni se pričaju svi jezici svijeta. Jer, Svetom Vasiliju Ostroškom se mole pripadnici svih vjerskih zajednica.

Interesantno je da ne postoje paganski običaji vezani za ovaj veliki praznik. Jedino što treba da se uradi na dan Svetog Vasilija Ostroškog je to da se iskreno pomolite ovom čudotvorcu, verujući iz dubine duše da će ta želja biti uslišena.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški?

Rođen je kao Stojan Jovanović u Popovom polju kod Trebinja, a već u 12. godini poslat je u manastir Zavala, gde je njegov stric Serafim bio iguman. Nakon što je završio manastirsku školu, dobio je monaški čin i postao paroh Popovog polja.

Službovao je u mnogim gradovima, od Mostara, preko Herceg Novog i Pljevalja, Morače, do Ogonošta i Bjelopavlića. Preminuo je 1671. godine, a njegove mošti i grob čuvaju se u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, za koji se vezuju brojne legende.
Linker
U njegovu moć iscjeljenja vjeruju pripadnici kako hrišćanske, tako i muslimanske vjere. Zašto?

Postoje brojna pismena svjedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posjete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.

Neke od starih legendi koje svjedoče o milosti, dobroti i moći Svetog Vasilija između ostalog jeste i priča da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispala beba iz kolijevke. Budući da je se Gornji manastir nalazi u stenama planine Ostroška greda, maltene uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.

Oni koji ne vejruju u priče poput ove, ipak se zamisle kada čuju istinitu činjenicu – požar koji je izbio na planini Ostroška greda poštedio je oba manastira i obližnje kapele. Takođe, činjenica je da je za vrijeme Drugog svetskog rata iznad Gornjeg manastira Ostrog pala bomba, ali nikada nije eksplodirala.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju – u konačištu pored manastira postoje kreveti, ali i pokrivači koji su svakom posjetiocu na raspolaganju i dozvoljeno ih je iznositi napolje.

Jedino što nije dozvoljeno jeste fotografisanje unutar i u porti Gornjeg manastira. Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Treba ponijeti i šećer, koji ostaje u manastiru i kojim se svi mogu poslužiti.

Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par crnih, muških čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvek pocepane jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.

Žene ne smiju ulaziti u kratkim suknjama, čak ni u pantalonama – obavezna nošnja je suknja bar do koljena, kao i pokrivena ramena i grudi, a treba staviti i maramu na glavu. I muškarci treba da dođu pokrivenog tijela, dakle, ne smije se ulaziti u sandalama i šortsevima.

Određenim danima, ruka Svetog Vasilija je otkrivena da bi je vjernici celivali tokom obilaska manastira, a svi koji su imali priliku da je vide otkrivenu, govore da ta ruka izgleda veoma živo, a ne kao dio tijela nekog ko je preminuo prije skoro 400 godina.

Takođe, u manastiru ćete imati prilike da čujete i da je nekim grešnicima svetac izmakao ruku, ne dozvolivši da je celivaju, a nemojte se usuditi ni da slažete monahe, jer se šuška da su vidoviti.

Mnogi vjeruju da će, ako se zajvetuju da će na praznik Svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnešena”.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći Svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti. Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 28 stepeni!

U Republici Srpskoj i FBiH će biti pretežno sunčano uz malu oblačnost i još toplije, ali će krajem dana na krajnjem zapadu doći do postepenog naoblačenja.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar, a u višim predjelima i u Hercegovini južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od tri do devet, na jugu do 12, a u višim predjelima od jedan, a dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KRVAVI PEČAT NEMARA! Svaki femicid pokazuje da sistem ne štiti žene

Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik, glasi jedna od brojnih poruka, nakon što je u petak, 1. maja, u stanu na Dobrinji u Sarajevu ubijena novinarka Elma Godinjak-Prusac (41), a za šta je osumnjičen njen suprug Tarik Prusac (49).

Elma je posljednja žrtva femicida u BiH, problema kojem nadležni ne pridaju dovoljno pažnje, o čemu svjedoči i činjenica da baza podataka nije ažurirana još od prošle godine.

Šokantni podaci
Naime, Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je od tužilaštva prikupila statističke podatke o ubistvima žena u BiH u periodu 1. januar 2023. – 31. decembar 2024. godine.

“Na osnovu prikupljenih podataka, u Bosni i Hercegovini je u datom periodu ubijeno 35 žena, od čega u FBiH 31, a u Republici Srpskoj četiri”, naveli su iz Agencije u julu 2025.

Od ukupnog broja ubijenih žena, kako navode, njih 17 je bilo u nekoj vrsti partnerske veze sa počiniocem.

Sistem ne štiti žene
Neformalna grupa aktivistkinja i novinarki iz BiH poručila je, nakon zločina u Sarajevu, da ovo nije još jedna “porodična tragedija”, niti je zločin iz “strasti”.

“Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene. Ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj. To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Zahtijevamo da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena”, ističu one.

Slučajevi femicida su u BiH, gotovo, postali svakodnevnica. Podsjetimo, krajem aprila, nakon pronalaska tijela muškarca i žene u Srebreniku, u naselju Brda, ispostavilo se da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Muškarac je, kako su prenijeli mediji, usmrtio ženu, pa, kako se vjeruje, presudio sebi.

Anis Kalajdžić (34) iz Mostara optužen je u aprilu za teško ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić (32) iz Kalesije i neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaju oružja, a terete ga i da je prijetio bivšoj djevojci N.M.

Krajem 2025. godine, sedamdesetšestogodišnja Vinka Đ. ubijena je sjekirom u dvorištu svoje kuće u Stanarima, a za zločin je osumnjičen njen muž Nenad.

Porast broja femicida
Spomenuti podaci, koje je saopštila Agencija za ravnopravnost polova BiH, ukazuju na porast broja femicida.

“U poređenju sa prethodnim periodom 2021-2022. godina, kada je bio registrovano 16 ubistava žena, može se zaključiti da je u prošle dvije godine došlo do velikog porasta broja ubistava žena u BiH. S tim u vezi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice poziva sve resorne institucije da bez odlaganja pristupe reformi zakonodavnog i institucionalnog okvira BiH za zaštitu žena od rodno zasnovanog i porodičnog nasilja”, naveli su.

Pod institucionalnim okvirom se podrazumijeva jačanje resornih institucija, ustanova i organizacija zaduženih za prevenciju, zaštitu i podršku žrtava i procesuiranje počinilaca nasilja.

“Samo usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o borbi i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici bi se i efikasnije prevenirali slučajevi ubistava žena, odnosno femicida”, istakli su iz Agencije.

Nastavi čitati

Društvo

MISLILI STE DA JE KRAJ POSKUPLJENJIMA? Stiže novi talas rasta cijena iz EU

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Aktuelno