Connect with us

Društvo

Roditeljima u Srpskoj premalo 15 dana bolovanja za NJEGU DJETETA

U slučaju prehlada, viroza, stomačnih virusa, vodenih ospica i drugih dječjih bolesti, koje su na neki način bezazlene, roditelji djece mlađe od 15 godina u Srpskoj imaju pravo na bolovanje samo 15 dana.

Većini roditelja to je premalo, budući da su u te dane uključeni i vikendi.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazala Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, taj broj dana u jednoj kalendarskoj godini je nedovoljan.

“Djeca u uzrastu do 15 godina traže mnogo više od toga samom učestalošću obolijevanja. Za roditelja je malo 15 dana, gdje se računaju i dani vikenda”, kazala je Savinova i dodala da su ljekari nedavno stavljali i primjedbe na novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad upravo na tu temu.

Kako je rekla, kod obične prehlade kod djece ako se daje antibiotik potrebno je i sedam dana da se primjenjuje terapija, te samim tim roditelji za jednu prehladu izgube i sedam dana bolovanja, a, kako ističe, koliko u toku zime postoji takvih situacija.

“Pored toga i stomačni virusi, pa razna alergijska stanja”, kazala je Savinova i istakla da je majkama koje imaju djecu u tom uzrastu potrebno omogućiti barem 30 radnih dana bolovanja u toku godine.

“Svakako smatramo da je to mali broj dana koji je potreban za brigu i njegu bolesnog djeteta”, ističe Savinova.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kratko je rekao da su nadležni procijenili da je to optimalan broj dana koji je potreban za brigu bolesnog djeteta.

Postavlja se pitanje da li je to dovoljno, te da li je idealno. Vjerovatno da nije”, kazao je Kuprešak.

Jelena Bjelica, predsjednica Udruženja “Moje dijete”, koja je ujedno i urednica portala Moje dijete i istoimene Facebook stranice, istakla je za “Nezavisne novine” da je nedovoljno 15 dana bolovanja po djetetu.

“Ko može ograničiti dijete da bude bolesno 15 dana godišnje, pogotovo malo dijete koje je tek krenulo u vrtić i kupi sve moguće viroze. Vodeći ovu stranicu koju prati veliki broj roditelja mogu slobodno da kažem da je to među većim roditeljskim problemima. Često mi stižu pitanja da li je moguće da imamo samo 15 dana za bolovanje? Onda roditelj kad potroši tih 15 dana mora da se snalazi, dogovara sa porodičnim da otvara njemu bolovanje na neku dijagnozu, za šta neki nemaju razumijevanja ili ne smiju”, kazala je Bjelica.

Ističe da su sada još pooštrili kriterijume za otvaranje bolovanja, tako da će to biti dodatan problem roditeljima.

“Mora se uraditi detaljna analiza, uzeti u obzir da u današnje vrijeme veliki broj majki radi, da žive u gradovima gdje nemaju bliske rodbine koja bi čuvala dijete i slično”, pojasnila je Bjelica.

Banjalučanka Vanja M., majka jednogodišnje djevojčice, kaže da se prije dva mjeseca vratila na posao, te da je zbog čestih prehlada kćerke već iskoristila devet od 15 dana bolovanja.

“Kada mi je pedijatar objasnio da samo jedan roditelj godišnje za dijete može da iskoristi 15 dana bolovanja shvatila sam da ću morati koristiti svoj godišnji ako mi se dijete razboli, jer 15 dana za dijete koje ide u jaslice je premalo”, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je već bila prinuđena da iskoristi pet dana godišnjeg odmora kada joj je kćerkica dobila grip.

“Već me brine šta će biti kad iskoristim sav godišnji odmor. Nadam se da će se kćerkica brzo prilagoditi u jaslicama, te da će nam toplije vrijeme donijeti manje prehlada i gripa”, rekla je Vanja M.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kazali su da je pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske.

“Pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice, koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja”, kazali su iz Fonda.

Ističu da jedan od roditelja koji imaju dvoje djece ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno