Connect with us

Zdravlje

RASTE BROJ OBOLJELIH od hepatitisa B u Srpskoj

Broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj u posljednje tri godine raste, te je tako 2022. godine od ovog oblika hepatitisa oboljelo 36 osoba, dok je prošle godine taj broj iznosio 43 oboljele osobe.

Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, u kom su za “Nezavisne novine” naveli da je u Srpskoj u 2021. godini bilo oboljelo 17 osoba.

Dodali su da u ove tri godine nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od posljedica obolijevanja od hepatitisa.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekla Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, virusi hepatitisa A, B, C, D i E su poznati ljekarima i mogu da izazovu akutne i hronične bolesti jetre.

“Virusni hepatitisi imaju veoma sličnu kliničku sliku, te nakon inkubacije, koja je različita kod različitih vrsta hepatitisa, bolest počinje tako što se pacijent loše osjeća, slab mu je apetit, ima bolove u stomaku, ali na kraju ovog stadijuma javljaju se taman urin, svijetla stolica i žuta prebojenost kože i očiju”, navela je Verhazova, dodajući da su kod ovih pacijenata izuzetno povišene vrijednosti bilirubina, ukupnog i direktnog, i jetrenih enzima, koje budu deset i više puta povećane u odnosu na normalne vrijednosti

Istakla je da se pacijentima rade markeri hepatitisa da bi se odredilo o kom se tipu hepatitisa radi.

“Hepatitis A i E danas imaju nisku incidencu u našem regionu i rijetko se javljaju, jer to su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom i ne ostavljaju hroničnu bolest jetre”, navela je Verhazova, dodajući da su kod nas najčešće prisutni virusni hepatitisi B i C.

“Hepatitis B se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa osobom koja zaražena. On se može prenijeti sa majke na dijete, transfuzijom krvi, mada se ovaj način transmisije sveo na minimum, jer se krv dobrovoljnih davalaca testira na hepatitis”, navela je Verhazova, dodajući da se ovaj oblik hepatitisa može prenijeti i nehigijenskim medicinskim procedurama, ako se koriste nesterilne igle.

Kada je riječ o hepatitisu C, Verhazova ističe da se ranije najčešće prenosio putem transfuzije krvi, jer se ranije nisu vršila testiranja dobrovoljnih davalaca.

“Danas su najrizičnija skupina intravenski ovisnici, a hepatitis C se može prenijeti i ušmrkivanjem kokaina i heroina”, kazala je Verhazova.

Dodala je da hepatitis B u pet do 10 odsto slučajeva prelazi u hroničnu bolest jetre, a kod hepatitisa C taj procenat ide čak do 80 odsto.

“Hronične bolesti jetre mogu da progrediraju do ciroze jetre ili raka jetre”, navela je Verhazova, ističući da za hepatitis B postoji vakcina.

“Ona je kod nas u kalendaru obavezne vakcinacije, a hepatitis C je danas izlječiva bolest zahvaljujući modernim antivirusnim lijekovima”, rekla je Verhazova, dodajući da za hepatitis B ne postoje takvi lijekovi, već lijekovi koji vrše supresiju virusne replikacije.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”, broj njihovih članova se smanjuje, jer se korištenjem lijekova nove generacije hepatitis C može izliječiti.

“Problem predstavlja što je prije nekoliko godina iz BiH otišao ‘The Global Fund’ koji je pokrivao tretman bolesti intravenskih ovisnosti. Većina udruženja koja su se bavila tom oblasti se ugasila. Intravenski ovisnici droga su u nezavidnoj situaciji jer su ostali bez nadzora i uglavnom su prepušteni ulici i ne zna se tačan broj korisnika droga. Postoje pretpostavke da raste broj oboljelih od hepatitisa među ovom populacijom”, rekao je Simonović, dodajući da je broj oboljelih od hepatitisa među ovisnicima možda i veći, jer se oni rijetko testiraju.

U svijetu dnevno od hepatitisa umre 3.500 ljudi
Više od 3.500 ljudi svakodnevno umire od virusa hepatitisa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, pozvavši na odlučnu i brzu akciju u borbi protiv drugog najvećeg ubice među zaraznim bolestima.

Novi podaci iz 187 zemalja pokazali su da je broj umrlih od virusnog hepatitisa porastao na 1,3 miliona u 2022, što je 200.000 više nego tri godine ranije, po izvještaju SZO objavljenom uz Svjetski samit o hepatitisu, koji se i ove nedjelje održava u Portugalu.

Zdravlje

DA LI JE VAŠEM DJETETU POTREBNO VIŠE PAŽNJE! Na ove znakove obratite pažnju

Kako naglašavaju za Banner Health, d‌jetetu je potrebna pažnja roditelja kako bi napredovalo.

”Priznavalo nam to dijete ili ne, roditelji su centar njegovog svijeta. Osim toga, za dijete se očekuje da žudi za pažnjom i brigom svojih roditelja, pa čak i od tinejdžera”, rekao je psiholog Brenner Freeman koji dodaje kako je svakom d‌jetetu potrebna pažnja roditelja kako bi se osjećalo povezano, imalo emocionalnu vezu te jednog dana izraslo u odgovornu i sretnu osobu.

Ipak, ponekad dijete od roditelja ne dobija dovoljno pažnje, a često ni sami roditelji to ne znaju odmah prepoznati.

Upravo zato psiholozi ističu nekoliko znakova koji su često pokazatelj da je d‌jetetu potrebno više roditeljske pažnje.

To su:

– Nagle promjene u ponašanju. Dijete od‌jednom ima česte tantrume ili se ponaša na način za koji jako dobro zna da njegovi roditelji ne opravdavaju.

– Neprestano traženje potvrde, bez obzira na to je li riječ o potvrdama roditelja, učitelja ili prijatelja

– Pokazuje znakove emocionalnog stresa. Dijete bi moglo biti tužno, tjeskobno ili imati nisko samopoštovanje.

– Nazadovanje u razvoju. Dijete bi moglo prolaziti kroz regresiju, odnosno vratiti se ponašanju koje je preraslo, poput sisanja palca, korištenja dude ili mokrenja u krevet.

– Lošiji uspjeh u školi

– Nezainteresovanost za aktivnosti ili hobije koji su ga ranije zanimali

– Povlačenje u sebe. Dijete bi moglo sve više slobodnog vremena provoditi u samoći, izbjegavati društvene interakcije ili se prestati družiti s prijateljima.

– Fizički simptomi poput čestog žaljenja na glavobolju, bolove u stomaku i slične problemeproblemi sa spavanjem.

– Dijete najčešće ima poteškoće s nesanicom, čestim buđenjem usred noći ili noćnim morama. Isto tako, neka d‌jeca od‌jednom ponovno požele spavati s roditeljima.

– depresija ili anksioznost.

Nastavi čitati

Zdravlje

U RS AstraZeneka vakcinu primilo preko 18.000 ljudi, DA LI JE BILO NUS POJAVA?

U svijetu je prošle sedmice odjeknula vijest da kompanija AstraZeneka povlači svoje vakcine sa tržišta zbog „komercijalnih razloga“. Raspitali smo se u Institutu za javno zdravstvo RS koliko je građana primilo vakcinu pomenutog proizvođača.

Vakcina britansko-švedske farmaceutske kompanije AstraZeneke (poznata kao Vakszevria) se više ne može koristiti u Evropskoj uniji, nakon što je kompanija dobrovoljno povukla svoju autorizaciju za stavljanje u promet.

Kompanija je povukla ovaj potez samo nakon nekoliko mjeseci nakon što je tužena od strane više od 50 navodnih žrtava i ožalošćenih zbog nus pojava izazvanih njihovom vakcinom.

AstraZeneka je saopštila da je vakcina uklonjena sa tržišta iz komercijalnih razloga, kao i da se više ne proizvodi niti isporučuje, jer su je zamijenile „ažurirane vakcine koje su efikasne protiv novih sojeva kovida-19“.

Vakszevria je bila pod intenzivnim ispitivanjem posljednjih nekoliko mjeseci zbog veoma rijetkog neželjenog efekta, koji izaziva krvne ugruške i nizak broj trombocita u krvi.

AstraZeneka je u sudskim dokumentima podnijetim Višem sudu u Londonu u februaru priznala da vakcina ”može, u veoma rijetkim slučajevima, da izazove trombozu praćenu trombocitopenijom (TTS)”.

Međutim, kompanija tvrdi da odluka o povlačenju vakcine nije povezana sa sudskim procesom ili priznanjem da može izazvati TTS, već da je vremenski okvir čista slučajnost.

Koliko građana u Srpskoj je primilo vakcinu AstraZeneka?
Iz Instituta za javno zdravstvo RS kažu da ne raspolažu više sa vakcinom kompanije AstraZeneka, ali i da do sada nije prijavljena ni jedna nuspojava.

„U toku pandemije, u Republici Srpskoj, sa dvije doze ove vakcine vakcinisano je 18.315 osoba i nije zabilježena nijedna prijava neželjenih reakcija“, rečeno je iz Instituta za MONDO.

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA NAS ČEKA: Stručnjaci upozoravaju na NOVU POŠAST “Pandemija kovida će izgledati minorno”

Pandemija kovida-19 će “izgledati minorno” u poređenju sa onim sa čim se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorava profesorka Dejm Seli Dejvis, bivša savjetnica za zdravlje britanske vlade.

Dejvis, koja je sada specijalni izaslanik Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine od infekcije koja se nije mogla liječiti.

Profesorka sada pokušava da objasni šta će se dogoditi svijetu ukoliko ne uspijemo da se izborimo sa ovim problemom u narodnoj deceniji, ističući da je ovaj problem “akutniji” od klimatskih promjena. Infekcije koje su otporne na lijekove već sada odnesu više od 1,2 miliona života godišnje.

– Izgleda da ima mnogo ljudi sa neizlječivim infekcijama i morali bismo da pređemo na izolaciju ljudi koji se ne liječe kako ne bismo zarazili njihove porodice i zajednice. Dakle, to je zaista katastrofalna slika. To bi učinilo da neki od kovida izgledaju minorno – rekla je Dejvis, piše “Gardijan”.

AMR znači da se neke infekcije izazvane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.

Izloženost lijekovima omogućava bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lekova kao što su antibiotici ubrzava taj proces.

Široko rasprostranjena otpornost učinila bi većinu moderne medicine previše rizičnom, što bi uticalo na intervencije uključujući carski rez, intervencije protiv raka i transplantaciju organa.

– Ako ne uradimo nešto u narednih deset godina, onda sam zaista u strahu – ističe profesorka.

Bez razvoja novih tretmana doći će do zastoja decenijama.

– Znamo da virusi sagorijevaju, generalno razvijate imunitet stada, ali ovo nije tako – kaže profesorka.

Prošle nedjelje vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je nacionalni akcioni plan za AMR, sa obavezama da smanji upotrebu antimikrobnih sredstava i kod ljudi i kod životinja, ojača nadzor infekcija otpornih na lijekove i podstakne industriju da razvija nove lijekove i vakcine.

FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA
FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA

Predstavljajući plan, Marija Kolfild, ministarka zdravlja, rekla je da su u svijetu, koji se oporavlja od dubokog uticaja pandemije kovida-19, međunarodna saradnja i spremnost za globalne zdravstvene izazove poprimili nivo važnosti bez presedana.

Dejvis je provela više od decenije upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je zaista pogodio kada je njeno “prelijepa kumica”, Emili Hojl, u 38. godini umrla od infekcije otporne na lijekove.

Emili je imala cističnu fibrozu i imala je dvije transplantacije pluže prije nego što se inficirala sa “Mycobacteroides abscessus”, koja je bila otporna na lijekove.

Njeni lekari su pokušali sve

– Ali mislila sam, gledajući unazad godinu dana prije nego što je umrla, da je vjerovatno da će je ovo ubiti. I znala je i ona, nekih šest mjeseci prije smrti, da ovo neće moći da izliječi i da će je to vjerovatno ubiti. Otišla je lijepo, bila je toliko dostojanstvena, smijala se, šalila, pokušala da olakša svom suprugu, porodici, svima nama, bila je veoma posebna – ispričala je profesorka prisjećajući se svoje kumice.

Profesorka kaže da joj je Emili prije smrti dala odobrenje da njenu priču koristi da upozori svijet. Smrt kumice dala je snagu profesorki da se bori i dokaže svijetu da je ovo problem svih.

– Moja generacija i stariji su koristili antibiotike i ne dopunjavamo ih. Ne vodimo računa o tome da se naša hrana proizvodi sa što je moguće manjom upotrebom njih. I dugujem svojoj djeci i, ako ih budem imala, unucima i narednim generacijama da dam sve od sebe – kaže profesorka.

– U današnje vrijeme postoje i pitanja pravičnosti. Svaki peti smrtni slučaj uzrokovan AMR je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u podsaharskoj Africi – kaže Dejvis i dodaje da je tu problem “posebno rasprostranjen i katastrofalan”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Mnoge zemlje su takođe teško pogođene klimatskom krizom, a Dejvis kaže da su ta dva problema međusobno povezana.

– Ako ne kontrolišemo i ne ublažimo AMR, onda će on ubiti više ljudi prije klimatskih promjena –  zaključila je profesorka.

“Klima će ‘igrati’ na mnogo načina, ali razmislite o poplavnim vodama, razmislite o kanalizaciji, razmislite o raseljavanju, razmislite o olujama i onome što šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu – infekcije rastu – objašnjava profesorka.

Postoje globalni napori da se smanji neprikladna upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija kovida-19 zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Nekoliko novih antibiotika je stvoreno posljednjih godina i to pitanje je “komplikovano” jer uključuje sektore kao što su poljoprivreda i javno zdravlje.

Više od dvije trećina antibiotika ide na životinje na farmama, kaže Dejvis, obično da bi se podstakao rast ili spriječile infekcije u prenaseljenim, nehigijenskim uslovima, umjesto da se liječe specifične infekcije.

Neke azijske riblje farme su dodavale antibiotike u hranu za ribe, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje infekcije se javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koje vakcine bi mogle biti potrebne, kaže Dejvis.

– Ukoliko nemate adekvatnu, pažljivu primjenu, rizikujete da izgubite kontrolu – navodi profesorka.

Životinje, ali i ljudi, izlučuju do 80 odsto antibiotika koje unose, ističe Dejvis i dodaje da to zagađuje životnu sredinu.

– Fabrike koje proizvode antibiotike možda ne kontrolišu svoje otpadne vode, dozvoljavajući dramatične količine da uđu u sisteme vode – ističe.

Uprkos upozorenjima, Dejvis ističe da je optimista i puna je entuzijazma dok razgovara o projektima koji pronalaze drugačiji pristup.

– Veliki američki dobavljač živine prestao je da koristi antibiotike pa i vi to možete učiniti – rekla je ona.

Proboji kao što su genomika i vještačka inteligencija “oživljavaju” nauku o novim antibioticima. Ona se takođe nada da će programi za podsticanje farmaceutskih kompanija da proizvode nove antibiotike uroditi plodom.

Nastavi čitati

Aktuelno