Connect with us

Svijet

PREDSTAVNIK RUSIJE U UN “Nad Balkanom se nadvija opasnost od NOVOG SUKOBA”

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja ocenio je da se „nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba koji provociraju zapadne zemlje“ i istakao da će Rusija činiti sve što je u njenoj moći da osujeti njihove, kako je naveo, destruktivne planove i ne samo da spriječi haos na Balkanu, već i da pomogne narodima da uspostave trajni mir u regionu.

Na konstataciju da Rusija ulaže napore da na dnevni red SB UN stavi pitanje 25. godišnjice agresije NATO-a na Jugoslaviju, ali se neke druge stalne članice Savjeta, posebno Francuska, protive pod izgovorom da je to “stvar istorije”, dok zapadne zemlje promovišu nacrt Rezolucije Generalne skupštine UN o pravno nepostojećem genocidu u Srebrenici iako je prošlo 29 godina i na pitanje da to prokomentariše, Nebenzja u intervjuu za „Politiku“ navodi da zapadne delegacije otvoreno pokušavaju da iskoriste svjetsku organizaciju u svojim interesima i da to i ne kriju.

-Primjeri koje ste naveli, da je Francuska, uz podršku drugih zapadnih članica SB, ometala sjednice Saveta povodom 25. godišnjice agresije NATO-a na Jugoslaviju, kao i promovisanje nacrta rezolucije Generalne skupštine UN o „genocidu“ u Srebrenici, direktno to dokazuje. Kada je našim oponentima nezgodno da se sjećaju svojih prošlih „grijehova“, kažu da su događaji iz 1999. stvar istorije. To je potpuno apsurdno – naveo je Nebenzja.

On je ukazao i da je Kosovo na dnevnom redu SB UN, te da Savjet aktivno razmatra tu temu, i to sve češće u vezi sa degradacijom situacije na terenu.

-Zapadne delegacije se prave da je alarmantna situacija u pokrajini, koju danas vidimo, nastala sama od sebe, a za sve krive srpsko rukovodstvo. Dok je nelegitimna agresija NATO-a na Jugoslaviju bila okidač za destruktivne tendencije na Balkanu, čije posledice ozbiljno pogađaju stanovništvo regiona. Smatramo moralnom dužnošću da obezbedimo da ova tema ostane u fokusu pažnje međunarodne zajednice, ma koliko Zapad pokušavao da je „potopi“ – rekao je Nebenzja.

Naveo je i da je pitanje rasprave SB UN o 25. godišnjici agresije NATO-a na Jugoslaviju za Rusiju nije zatvoreno. Nebenzja je rekao da je lobiranje za rezoluciju Generalne skupštine UN o “genocidu” u Srebrenici još jedan primjer pokušaja Zapada da iskoristi „nelaku prošlost i osjećanje bosanskih muslimana i kroz to da izvrši pritisak i pokori Srbe iz BiH, a uz njih i sve ostale“.

-To pitanje Zapad ne smatra da je „stvar istorije“ i aktivno ga promoviše. Razumijemo složenost perioda građanskog sukoba u BiH, zbog čega tu inicijativu smatramo destruktivnom, sposobnom da izazove eksploziju na Balkanu. Radimo sa ostalim delegacijama kako bismo im objasnili situaciju i prenijeli našu zabrinutost – rekao je on.

Na pitanje kako ocjenjuje činjenicu da je Njemačka, jedna od zemalja Osovine, koja je tokom Drugog svjetskog rata počinila najteže zločine u ljudskoj istoriji, uključujući genocid nad Slovenima, Jevrejima i Romima, kosponzor dokumenta o “genocidu” koji su navodno počinili Srbi u Srebrenici, Nebenzja navodi da je ta zemlja istorijski pokušavala da igra posebnu ulogu na Balkanu.

-Primjer za to je djelatnost nezakonitog “visokog predstavnika” u BiH Nijemca Kristijana Šmita. Umnogome sprovodi njemačke interese u zemlji. Kosponzorisanje nacrta rezolucije o “genocidu” u Srebrenici, kao i aktivna uloga Berlina u njegovom promovisanju, ukazuje na namjeru Nemačke da se učvrsti u Evropi kao samostalni centar moći. Stoga je odlučila da igra na „balkansku kartu“. Primjer Njemačke nam pokazuje da se, kada je riječ o koristoljubivim interesima, mogu primjenjivati bilo koje metode – ocijenio je Nebenzja.

Na pitanje zašto se sporazumi koje je podržao Savjet bezbjednosti UN u velikom broju slučajeva ne sprovode, kao što su Dejtonski sporazum iz 1995, Minski sporazumi iz 2015, normalizacija odnosa Beograda i Prištine koja je bezuspješno prenijeta u Brisel, Nebenzja navodi da je nakon završetka hladnog rata, američka dominacija na svjetskoj sceni na izvesno vrijeme dala SAD lažni osjećaj da je sve dozvoljeno i, kao rezultat, Vašington je izgubio poštovanje prema međunarodnom pravu.

-Zato što je međunarodno pravo, jednostavno, počelo da sprečava SAD da ostvaruje svoje geostrateške interese. Otud potiče i lukavi koncept poretka zasnovanog na pravilima. To znači da, ako je međunarodno pravo pogodno za SAD i druge zapadne zemlje, one će se rado pobrinuti da se ono poštuje. U suprotnom, pokušavaju da ga svedu na nulu, izmišljajući svakakve izgovore i svoja pravila koja predstavljaju kao univerzalna – rekao je Nebenzja.

Dodao je da se to vrlo dobro vidi na primjeru Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu.

-Vašington otvoreno kaže da je rezolucija zastarela i krši je na svaki mogući način. Najočigledniji su priznanje nezavisnosti Kosova i naoružavanje pokrajine. U slučaju BiH naši zapadni oponenti se ne ponašaju ništa manje bahato. Nakon što SB UN nije podržao rusko-kineski nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u julu 2021. godine, u kojem su bila predviđena vremenska i funkcionalna ograničenja njegovog mandata, zapadne zemlje su izjavile da, ispostavilo se, rezolucija SB nije uopšte obavezna- rekao je Nebenzja.

Dodaje da iz toga proizilazi da nije bitno što se na relevantne rezolucije SB UN poziva u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a svi prethodni kandidati za mjesto visokog predstavnika su bili odobreni u Savetu.

-Rusija principijelno zagovara ideju poštovanja međunarodnog prava, ne selektivno, već u cjelini. To nije meni u restoranu, sa kojeg možete birati jela koja volite. Ako je država članica međunarodnih organizacija i potpisnica odgovarajućih sporazuma, u obavezi je da ih sprovodi. Nema druge opcije – naveo je on.

Na pitanje da li svijet UN mogu dovesti do mira i kakva je uloga Rusije i SAD u tom procesu, a koje mjesto zauzimaju Srbija i Balkan, Nebenzja kaže da su UN stvorene upravo da bi spriječile takve monstruozne potrese koje je čovječanstvo doživjelo u 20. vijeku.

-Danas se nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba koji provociraju zapadne zemlje. Događaji su počeli orkestriranim raspadom SFRJ, nastavljeni invazijom NATO-a na Jugoslaviju 1999. Danas iste članice alijanse, s jedne strane, aktivno podržavaju prištinski “režim”, s druge strane licemjerno izjavljuju da se prisustvo UN (UNMIK) treba što prije smanjiti, jer navodno ne odgovara savremenim realnostima, kao i Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 – istakao je on.

Naveo je da Rusija i SAD imaju ogromnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.

-Upravo su naše države, kao osnivači UN, stalne članice SB UN, vlasnici najvećih arsenala nuklearnog naoružanja na planeti, svojevrsni stubovi u održavanju stabilnosti širom svijeta. Ali u stvarnosti vidimo da SAD imaju koristi od nestabilnosti, a ne od stabilnosti. Balkanski region zauzima posebno mjesto. Istorijski gledano, Rusija i Srbija su uvijek bile bliske, bratske zemlje, težile su jedna drugoj. Dok su zapadne zemlje istorijski bile ljubomorne na to, uključujući SAD u sadašnjoj fazi svjetske istorije – naveo je on.

Related Topics:

Svijet

Zaharova upozorila “U CRNOJ GORI SE LOVE RUSKI GRAĐANI”

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Aktuelno